TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/714
AB  - The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.
PB  - British Society for Plant Pathology
T2  - PLANT PATHOLOGY
T1  - Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans
EP  - 299
IS  - 2
SP  - 290
VL  - 72
DO  - 10.1111/ppa.13658
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Stanković, Slaviša and Zečević, Katarina and Stanisavljević, Rade and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The present study provides a new insight into the existing Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap) bacterial population originating from peach and apricot in two Western Balkans countries (Serbia and Montenegro). Multilocus sequence typing and analysis of the sequences of nine housekeeping genes revealed homology between the tested Xap strains as well as with the European population of this bacterium. The tested strains share the same haplotype (Haplotype I) with the Xap strains from Italy, France, Spain, United States, Australia and Brazil. The revealed single nucleotide change (G ↔ C) in the sequences of the gyrB1 gene differentiates Haplotype I from Haplotype II (Xap from South Korea, New Zealand, Argentina and Uruguay). The detached-leaf bioassay results confirmed differences in virulence between strains originating from peach and apricot towards Prunus armeniaca (apricot), indicating host specialization of the apricot strain towards this host. For the first time, immunity of P. fruticosa (European ground cherry) to Xap was established. According to the AUDPC, PCA and cluster analysis, other Prunus spp. were classified as having low susceptibility (P. mahaleb, P. cerasus and P. avium), as susceptible (P. domestica) and as highly susceptible (P. persica, P. dulcis, P. cerasifera and P. spinosa). Xap strains were also found to be susceptible to 10 tested antibiotics. This study provides valuable knowledge on the Xap population from stone fruit grown in the Western Balkans region as well as the source of immunity, which could serve as a starting point for breeding Prunus cultivars and could be used as the main control strategy.",
publisher = "British Society for Plant Pathology",
journal = "PLANT PATHOLOGY",
title = "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans",
pages = "299-290",
number = "2",
volume = "72",
doi = "10.1111/ppa.13658"
}

Iličić, R., Jelušić, A., Milovanović, P., Stanković, S., Zečević, K., Stanisavljević, R.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in PLANT PATHOLOGY
British Society for Plant Pathology., 72(2), 290-299.
https://doi.org/10.1111/ppa.13658

Iličić R, Jelušić A, Milovanović P, Stanković S, Zečević K, Stanisavljević R, Popović Milovanović T. Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans. in PLANT PATHOLOGY. 2023;72(2):290-299.
doi:10.1111/ppa.13658 .

Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Stanković, Slaviša, Zečević, Katarina, Stanisavljević, Rade, Popović Milovanović, Tatjana, "Characterization of Xanthomonas arboricola pv. pruni from Prunus spp. orchards in Western Balkans" in PLANT PATHOLOGY, 72, no. 2 (2023):290-299,
https://doi.org/10.1111/ppa.13658 . .

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Jelušić, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1197
AB  - Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne
kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima
šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su
beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na
osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante
ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja
šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i
determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih
sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR).
Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski
Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu
nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je
vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana
inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za
dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i
PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi
fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske
suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom
primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK
veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom
prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve
pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog
diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom
sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje
novih populacija ove bakterije u Srbiji.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe
SP  - 49
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Trkulja, Nenad and Ristić, Danijela and Iličić, Renata and Trkulja, Vojislav and Jelušić, Aleksandra",
year = "2023",
abstract = "Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne
kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima
šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su
beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na
osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante
ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja
šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i
determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih
sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR).
Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski
Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu
nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je
vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana
inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za
dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i
PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi
fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske
suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom
primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK
veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom
prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve
pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog
diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom
sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje
novih populacija ove bakterije u Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe",
pages = "49"
}

Popović Milovanović, T., Trkulja, N., Ristić, D., Iličić, R., Trkulja, V.,& Jelušić, A.. (2023). Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 49.

Popović Milovanović T, Trkulja N, Ristić D, Iličić R, Trkulja V, Jelušić A. Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:49..

Popović Milovanović, Tatjana, Trkulja, Nenad, Ristić, Danijela, Iličić, Renata, Trkulja, Vojislav, Jelušić, Aleksandra, "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):49.