Kuzmanović, S., Starović, M., Ristić, D., Vučurović, A., Kuzmanović, N., Trkulja, N.,& Aleksić, G.. (2024). Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину
Институт за заштиту биља и животну средину..

Kuzmanović S, Starović M, Ristić D, Vučurović A, Kuzmanović N, Trkulja N, Aleksić G. Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину. 2024;..

Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Ristić, Danijela, Vučurović, Ana, Kuzmanović, Nemanja, Trkulja, Nenad, Aleksić, Goran, "Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе" in Институт за заштиту биља и животну средину (2024).

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
T1  - Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji
EP  - 55
SP  - 54
ER  - 

@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Kuzmanović, Slobodan and Gašić, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023",
title = "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji",
pages = "55-54"
}

Zlatković, N., Kuzmanović, N., Kuzmanović, S.,& Gašić, K.. (2023). Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 54-55.

Zlatković N, Kuzmanović N, Kuzmanović S, Gašić K. Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023. 2023;:54-55..

Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Kuzmanović, Slobodan, Gašić, Katarina, "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023 (2023):54-55.

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Kuzmanović, Nemanja
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1311
AB  - Bakteriozni rak predstavlja ekonomski veoma značajno i široko rasprostranjeno
oboljenje voćaka, vinove loze i pojedinih ukrasnih biljaka. Bolest prouzrokuju tumorogeni
pripadnici familije Rhizobiaceae, posebno rodova Agrobacterium, Allorhizobium i Rhizobium.
Tokom prethodnih proučavanja ove bolesti na biljkama bestrne kupine, kao prouzrokovač
bakterioznog raka identifikovana je nova vrsta iz roda Rhizobium, nazvana Rhizobium
tumorigenes. Međutim, poznato je da tumore ne naseljavaju samo patogene tumorogene
bakterije, već kompleksna zajednica mikroorganizama, sastavljena od različitih vrsta
bakterija. Cilj istraživanja bio je da se prouči raznovrsnost populacije bakterija koja naseljava
tumore na biljkama kupine.
Tokom 2021. godine, na području Lučana, prikupljeno je devet uzoraka kupine sa
simptomima bakterioznog raka. Identifikacija bakterija koje čine mikrobiom bakterioznog
tumora, vršena je primenom metode sekvenciranja nove generacije (NGS). Ukupna DNK
izolovana je iz tkiva tumora, nakon čega je urađeno umnožavanje a zatim sekvenciranje
produkta 16S rRNK gena. Dobijene varijante umnoženih sekvenci (ASV) taksonomski su
determinisane primenom „blastn“ programa.
Rezultati bioinformatičkih analiza pokazali su da je vrsta R. tumorigenes prisutna u
svim testiranim uzorcima sa relativnom zastupljenošću od 14 - 95%. Takođe, ova vrsta bila je
dominantna u pet testiranih uzoraka (42 - 95%). U preostala četiri uzorka, najveću
zastupljenost imale su vrste roda Rachnella (24 - 63%), dok je kod prethodnih pet uzoraka taj
udeo bio znatno niži (0,4 - 9%). U pojedinim uzorcima, detektovano je prisustvo Bacillus sp. (6
- 25%), Rhizobium spp. (8 - 20%), Pectobacteriaceae (~13%), Pantoea sp. (~11%),
Novosphingobium sp. (~7%) i/ili Burkholderiaceae (~5%). Preostale vrste bakterija koje su
dektovane u pojedinim uzorcima, imale su relativnu zastupljenost manju od 5%.
Pored vrste R. tumorigenes, koja je bila prisutna u svim uzorcima tumora kupine, a
koja je i u prethodnim istraživanjima identifikovana kao prouzrokovač bolesti, ostale
detektovane vrste takođe mogu ostvariti različite odnose sa biljkom domaćinom. Prema
literaturnim podacima, neke od njih mogu imati ulogu u biološkoj kontroli i/ili kao stimulatori
rasta biljaka.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. godine
T1  - PROUČAVANJE MIKROBIOTE U TUMORIMA POVEZANIM SA BAKTERIOZNIM RAKOM KUPINE
SP  - 49
ER  - 

@conference{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Slobodan and Kuzmanović, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "Bakteriozni rak predstavlja ekonomski veoma značajno i široko rasprostranjeno
oboljenje voćaka, vinove loze i pojedinih ukrasnih biljaka. Bolest prouzrokuju tumorogeni
pripadnici familije Rhizobiaceae, posebno rodova Agrobacterium, Allorhizobium i Rhizobium.
Tokom prethodnih proučavanja ove bolesti na biljkama bestrne kupine, kao prouzrokovač
bakterioznog raka identifikovana je nova vrsta iz roda Rhizobium, nazvana Rhizobium
tumorigenes. Međutim, poznato je da tumore ne naseljavaju samo patogene tumorogene
bakterije, već kompleksna zajednica mikroorganizama, sastavljena od različitih vrsta
bakterija. Cilj istraživanja bio je da se prouči raznovrsnost populacije bakterija koja naseljava
tumore na biljkama kupine.
Tokom 2021. godine, na području Lučana, prikupljeno je devet uzoraka kupine sa
simptomima bakterioznog raka. Identifikacija bakterija koje čine mikrobiom bakterioznog
tumora, vršena je primenom metode sekvenciranja nove generacije (NGS). Ukupna DNK
izolovana je iz tkiva tumora, nakon čega je urađeno umnožavanje a zatim sekvenciranje
produkta 16S rRNK gena. Dobijene varijante umnoženih sekvenci (ASV) taksonomski su
determinisane primenom „blastn“ programa.
Rezultati bioinformatičkih analiza pokazali su da je vrsta R. tumorigenes prisutna u
svim testiranim uzorcima sa relativnom zastupljenošću od 14 - 95%. Takođe, ova vrsta bila je
dominantna u pet testiranih uzoraka (42 - 95%). U preostala četiri uzorka, najveću
zastupljenost imale su vrste roda Rachnella (24 - 63%), dok je kod prethodnih pet uzoraka taj
udeo bio znatno niži (0,4 - 9%). U pojedinim uzorcima, detektovano je prisustvo Bacillus sp. (6
- 25%), Rhizobium spp. (8 - 20%), Pectobacteriaceae (~13%), Pantoea sp. (~11%),
Novosphingobium sp. (~7%) i/ili Burkholderiaceae (~5%). Preostale vrste bakterija koje su
dektovane u pojedinim uzorcima, imale su relativnu zastupljenost manju od 5%.
Pored vrste R. tumorigenes, koja je bila prisutna u svim uzorcima tumora kupine, a
koja je i u prethodnim istraživanjima identifikovana kao prouzrokovač bolesti, ostale
detektovane vrste takođe mogu ostvariti različite odnose sa biljkom domaćinom. Prema
literaturnim podacima, neke od njih mogu imati ulogu u biološkoj kontroli i/ili kao stimulatori
rasta biljaka.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. godine",
title = "PROUČAVANJE MIKROBIOTE U TUMORIMA POVEZANIM SA BAKTERIOZNIM RAKOM KUPINE",
pages = "49"
}

Gašić, K., Zlatković, N., Kuzmanović, S.,& Kuzmanović, N.. (2022). PROUČAVANJE MIKROBIOTE U TUMORIMA POVEZANIM SA BAKTERIOZNIM RAKOM KUPINE. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. godine
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 49.

Gašić K, Zlatković N, Kuzmanović S, Kuzmanović N. PROUČAVANJE MIKROBIOTE U TUMORIMA POVEZANIM SA BAKTERIOZNIM RAKOM KUPINE. in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. godine. 2022;:49..

Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Slobodan, Kuzmanović, Nemanja, "PROUČAVANJE MIKROBIOTE U TUMORIMA POVEZANIM SA BAKTERIOZNIM RAKOM KUPINE" in XVII SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 28. novembar - 1. decembar 2022. godine (2022):49.

Aleksic, G., Milićević, Z., Kuzmanović, S., Starović, M., Zivkovic, S.,& Gavrilović, V.. (2018). Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu.

Aleksic G, Milićević Z, Kuzmanović S, Starović M, Zivkovic S, Gavrilović V. Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2018;..

Aleksic, Goran, Milićević, Zoran, Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Zivkovic, Svetlana, Gavrilović, Veljko, "Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2018).

TY  - CONF
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Đinović, I.
AU  - Aleksic, Goran
PY  - 2017
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1045
C3  - Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa
T1  - Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)
IS  - 5
SP  - 39
SP  - 44
VL  - 23
ER  - 

@conference{
author = "Kuzmanović, Slobodan and Đinović, I. and Aleksic, Goran",
year = "2017",
journal = "Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa",
title = "Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)",
number = "5",
pages = "39-44",
volume = "23"
}

Kuzmanović, S., Đinović, I.,& Aleksic, G.. (2017). Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ). in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa, 23(5), 39.

Kuzmanović S, Đinović I, Aleksic G. Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ). in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa. 2017;23(5):39..

Kuzmanović, Slobodan, Đinović, I., Aleksic, Goran, "Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)" in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa, 23, no. 5 (2017):39.

TY  - JOUR
AU  - Aleksic, Goran
AU  - Stevanović, Miloš
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Starović, Mira
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Janković, Zoran
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1029
PB  - Institut PKB Agroekonomik
T2  - Zbornik Instituta PKB agroekonomik
T1  - Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke
EP  - 53
IS  - 41
VL  - 5
VL  - 21
ER  - 

@article{
author = "Aleksic, Goran and Stevanović, Miloš and Kuzmanović, Slobodan and Starović, Mira and Dolovac, Nenad and Janković, Zoran",
year = "2015",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik",
journal = "Zbornik Instituta PKB agroekonomik",
title = "Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke",
pages = "53",
number = "41",
volume = "5, 21"
}

Aleksic, G., Stevanović, M., Kuzmanović, S., Starović, M., Dolovac, N.,& Janković, Z.. (2015). Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke. in Zbornik Instituta PKB agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik., 5(41).

Aleksic G, Stevanović M, Kuzmanović S, Starović M, Dolovac N, Janković Z. Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke. in Zbornik Instituta PKB agroekonomik. 2015;5(41):null-53..

Aleksic, Goran, Stevanović, Miloš, Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Dolovac, Nenad, Janković, Zoran, "Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke" in Zbornik Instituta PKB agroekonomik, 5, no. 41 (2015).

TY  - JOUR
AU  - Starović, Mira
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Aleksic, Goran
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Stojanović, Saša
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1054
AB  - Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije
virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih
čestica, nazvanih “grapevine leafroll-associated viruses” (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim
od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine
testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA
testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u
svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U
ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo
dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
T2  - Zaštita bilja
T1  - Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji
EP  - 92
IS  - 1
SP  - 81
VL  - 59
ER  - 

@article{
author = "Starović, Mira and Kuzmanović, Slobodan and Ivanović, Žarko and Trkulja, Nenad and Aleksic, Goran and Dolovac, Nenad and Stojanović, Saša",
year = "2008",
abstract = "Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije
virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih
čestica, nazvanih “grapevine leafroll-associated viruses” (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim
od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine
testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA
testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u
svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U
ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo
dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji",
pages = "92-81",
number = "1",
volume = "59"
}

Starović, M., Kuzmanović, S., Ivanović, Ž., Trkulja, N., Aleksic, G., Dolovac, N.,& Stojanović, S.. (2008). Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 59(1), 81-92.

Starović M, Kuzmanović S, Ivanović Ž, Trkulja N, Aleksic G, Dolovac N, Stojanović S. Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji. in Zaštita bilja. 2008;59(1):81-92..

Starović, Mira, Kuzmanović, Slobodan, Ivanović, Žarko, Trkulja, Nenad, Aleksic, Goran, Dolovac, Nenad, Stojanović, Saša, "Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji" in Zaštita bilja, 59, no. 1 (2008):81-92.