dc.creator | Popović Milovanović, Tatjana | |
dc.creator | Trkulja, Nenad | |
dc.creator | Ristić, Danijela | |
dc.creator | Iličić, Renata | |
dc.creator | Trkulja, Vojislav | |
dc.creator | Jelušić, Aleksandra | |
dc.date.accessioned | 2023-12-08T02:47:39Z | |
dc.date.available | 2023-12-08T02:47:39Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.uri | https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1197 | |
dc.description.abstract | Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne
kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima
šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su
beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na
osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante
ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja
šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i
determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih
sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR).
Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski
Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu
nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je
vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana
inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za
dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i
PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi
fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske
suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom
primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK
veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom
prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve
pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog
diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom
sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje
novih populacija ove bakterije u Srbiji. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Društvo za zaštitu bilja | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200010/RS// | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200053/RS// | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200117/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova | sr |
dc.title | Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.spage | 49 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.fulltext | http://plantarum.izbis.bg.ac.rs/bitstream/id/3711/bitstream_3711.pdf | |