Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška
Аутори
Keserović, VukašinStarović, Mira
Ristić, Danijela
Vučurović, Ivan
Blagojević, Jovana
Aleksic, Goran
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Didymella pinodella – prozrokovač crne pegavosti graška je najrazornija bolest graška
širom sveta koja, u zavisnosti od uslova sredine i kvaliteta graška, može usloviti gubitke
prinosa od 28 do 88%.
U ovom radu, u in vitro uslovima, ispitan je uticaj fungicida različitog mehanizma
delovanja na izolate D. pinodella poreklom sa graška.
Izolati D. pinodella korišćeni u ispitivanjima, poreklom su sa lista i mahuna graška,
kolekcionisani tokom 2023 godine iz lokaliteta Trbušac i Skupljen (okolina Šapca) i deo su
kolekcije fitopatogenih gljiva Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu (Beograd). Ispitivana je
osetljivost gljive prema četiri kombinacije komercijalnih fungicida: ciprodinil + fludioksonil,
fluksapiroksad + difenokonazol, azoksistrobin + difenokonazol i difenokonazol a kao standard
je korišćen azoksistrobin. Primenjeni su fungicidi u početnoj preporučenoj koncentraciji
primene: ciprodinil + fludioksonil (25μg/10ml vode), fluksapiroksad + difenokonazol
(100μl/10ml ...vode), azoksistrobin + difenokonazol (50μl/10ml vode), difenokonazol
(25μl/10ml vode) i azoksistrobin (50μl/10ml vode). Za ispitivanje antifungalne aktivnosti
fungicida korišćena je mikrodiluciona metoda na miktrotitarskim pločama. Određivanje
minimalnih inhibitornih koncentracija (MIC) vršeno je pomoću skale razređenja primenjenih
fungicida od 10-1 do 10-9 u krompir dekstroznom tečnom medijumu u četiri ponavljanja. Na
kraju je dodavano 10 μl suspenzije micelije u tečni medijum finalne zapremine od 100 μl.
Mikrotitarske pločice inkubirane su u termostatu na 25°C u trajanju od 14 dana. Najniža
koncentracija na kojoj nije bilo rasta micelije uzimana je za minimalnu inhibitornu
koncentraciju (MIC).
Najviši stepen tokstičnosti ispoljila je kombinacija azoksistrobina i difenokonazola, sa
prosečnom vrednosti minimalne koncentracije inhibicije od 0,003 μl/ml; zatim kombinacija
ciprodinila i fludioksonila - MIC 0,02 μg/ml; kombinacija fluksapiroksada i difenokonazola -
MIC 0,08 μl/ml, dok je najnižu toksičnost ispoljio difenokonazol - MIC 0,2 μl/ml.
Извор:
XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova, 2023, 84-Издавач:
- Društvo za zaštitu bilja
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200010 (Институт за заштиту биља и животну средину, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200010)
Институција/група
IZBISTY - CONF AU - Keserović, Vukašin AU - Starović, Mira AU - Ristić, Danijela AU - Vučurović, Ivan AU - Blagojević, Jovana AU - Aleksic, Goran PY - 2023 UR - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1206 AB - Didymella pinodella – prozrokovač crne pegavosti graška je najrazornija bolest graška širom sveta koja, u zavisnosti od uslova sredine i kvaliteta graška, može usloviti gubitke prinosa od 28 do 88%. U ovom radu, u in vitro uslovima, ispitan je uticaj fungicida različitog mehanizma delovanja na izolate D. pinodella poreklom sa graška. Izolati D. pinodella korišćeni u ispitivanjima, poreklom su sa lista i mahuna graška, kolekcionisani tokom 2023 godine iz lokaliteta Trbušac i Skupljen (okolina Šapca) i deo su kolekcije fitopatogenih gljiva Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu (Beograd). Ispitivana je osetljivost gljive prema četiri kombinacije komercijalnih fungicida: ciprodinil + fludioksonil, fluksapiroksad + difenokonazol, azoksistrobin + difenokonazol i difenokonazol a kao standard je korišćen azoksistrobin. Primenjeni su fungicidi u početnoj preporučenoj koncentraciji primene: ciprodinil + fludioksonil (25μg/10ml vode), fluksapiroksad + difenokonazol (100μl/10ml vode), azoksistrobin + difenokonazol (50μl/10ml vode), difenokonazol (25μl/10ml vode) i azoksistrobin (50μl/10ml vode). Za ispitivanje antifungalne aktivnosti fungicida korišćena je mikrodiluciona metoda na miktrotitarskim pločama. Određivanje minimalnih inhibitornih koncentracija (MIC) vršeno je pomoću skale razređenja primenjenih fungicida od 10-1 do 10-9 u krompir dekstroznom tečnom medijumu u četiri ponavljanja. Na kraju je dodavano 10 μl suspenzije micelije u tečni medijum finalne zapremine od 100 μl. Mikrotitarske pločice inkubirane su u termostatu na 25°C u trajanju od 14 dana. Najniža koncentracija na kojoj nije bilo rasta micelije uzimana je za minimalnu inhibitornu koncentraciju (MIC). Najviši stepen tokstičnosti ispoljila je kombinacija azoksistrobina i difenokonazola, sa prosečnom vrednosti minimalne koncentracije inhibicije od 0,003 μl/ml; zatim kombinacija ciprodinila i fludioksonila - MIC 0,02 μg/ml; kombinacija fluksapiroksada i difenokonazola - MIC 0,08 μl/ml, dok je najnižu toksičnost ispoljio difenokonazol - MIC 0,2 μl/ml. PB - Društvo za zaštitu bilja C3 - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova T1 - Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška SP - 84 ER -
@conference{ author = "Keserović, Vukašin and Starović, Mira and Ristić, Danijela and Vučurović, Ivan and Blagojević, Jovana and Aleksic, Goran", year = "2023", abstract = "Didymella pinodella – prozrokovač crne pegavosti graška je najrazornija bolest graška širom sveta koja, u zavisnosti od uslova sredine i kvaliteta graška, može usloviti gubitke prinosa od 28 do 88%. U ovom radu, u in vitro uslovima, ispitan je uticaj fungicida različitog mehanizma delovanja na izolate D. pinodella poreklom sa graška. Izolati D. pinodella korišćeni u ispitivanjima, poreklom su sa lista i mahuna graška, kolekcionisani tokom 2023 godine iz lokaliteta Trbušac i Skupljen (okolina Šapca) i deo su kolekcije fitopatogenih gljiva Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu (Beograd). Ispitivana je osetljivost gljive prema četiri kombinacije komercijalnih fungicida: ciprodinil + fludioksonil, fluksapiroksad + difenokonazol, azoksistrobin + difenokonazol i difenokonazol a kao standard je korišćen azoksistrobin. Primenjeni su fungicidi u početnoj preporučenoj koncentraciji primene: ciprodinil + fludioksonil (25μg/10ml vode), fluksapiroksad + difenokonazol (100μl/10ml vode), azoksistrobin + difenokonazol (50μl/10ml vode), difenokonazol (25μl/10ml vode) i azoksistrobin (50μl/10ml vode). Za ispitivanje antifungalne aktivnosti fungicida korišćena je mikrodiluciona metoda na miktrotitarskim pločama. Određivanje minimalnih inhibitornih koncentracija (MIC) vršeno je pomoću skale razređenja primenjenih fungicida od 10-1 do 10-9 u krompir dekstroznom tečnom medijumu u četiri ponavljanja. Na kraju je dodavano 10 μl suspenzije micelije u tečni medijum finalne zapremine od 100 μl. Mikrotitarske pločice inkubirane su u termostatu na 25°C u trajanju od 14 dana. Najniža koncentracija na kojoj nije bilo rasta micelije uzimana je za minimalnu inhibitornu koncentraciju (MIC). Najviši stepen tokstičnosti ispoljila je kombinacija azoksistrobina i difenokonazola, sa prosečnom vrednosti minimalne koncentracije inhibicije od 0,003 μl/ml; zatim kombinacija ciprodinila i fludioksonila - MIC 0,02 μg/ml; kombinacija fluksapiroksada i difenokonazola - MIC 0,08 μl/ml, dok je najnižu toksičnost ispoljio difenokonazol - MIC 0,2 μl/ml.", publisher = "Društvo za zaštitu bilja", journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova", title = "Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška", pages = "84" }
Keserović, V., Starović, M., Ristić, D., Vučurović, I., Blagojević, J.,& Aleksic, G.. (2023). Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova Društvo za zaštitu bilja., 84.
Keserović V, Starović M, Ristić D, Vučurović I, Blagojević J, Aleksic G. Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:84..
Keserović, Vukašin, Starović, Mira, Ristić, Danijela, Vučurović, Ivan, Blagojević, Jovana, Aleksic, Goran, "Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):84.