Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora.
P...ozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti.
Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.
Кључне речи:
klimatske promjene / bolesti / štetočine / poljoprivredne biljke / šumsko drvećeИзвор:
Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena, 2023, 477-517Издавач:
- Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200010 (Институт за заштиту биља и животну средину, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200010)
Институција/група
IZBISTY - CHAP AU - Trkulja, Vojislav AU - Tomić, Andrija AU - Popović Milovanović, Tatjana AU - Iličić, Renata PY - 2023 UR - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1212 AB - Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora. Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti. Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije. PB - Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka T2 - Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena T1 - Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća EP - 517 SP - 477 DO - 10,7251/EORU2308477T ER -
@inbook{ author = "Trkulja, Vojislav and Tomić, Andrija and Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata", year = "2023", abstract = "Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora. Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti. Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.", publisher = "Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka", journal = "Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena", booktitle = "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća", pages = "517-477", doi = "10,7251/EORU2308477T" }
Trkulja, V., Tomić, A., Popović Milovanović, T.,& Iličić, R.. (2023). Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka., 477-517. https://doi.org/10,7251/EORU2308477T
Trkulja V, Tomić A, Popović Milovanović T, Iličić R. Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena. 2023;:477-517. doi:10,7251/EORU2308477T .
Trkulja, Vojislav, Tomić, Andrija, Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća" in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena (2023):477-517, https://doi.org/10,7251/EORU2308477T . .