Приказ основних података о документу

dc.creatorKljajić, Petar
dc.creatorAndrić, Goran
dc.creatorPražić Golić, Marijana
dc.creatorJokić, Goran
dc.creatorVuković, Slavica
dc.date.accessioned2023-09-24T19:39:14Z
dc.date.available2023-09-24T19:39:14Z
dc.date.issued2016
dc.identifier.issn0354-6160
dc.identifier.urihttps://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/988
dc.description.abstractUskladišteno žito i proizvode od žita napada i oštećuje veliki broj organizama kao što su insekti, grinje, mikroorganizmi, glodari i ptice. Smatra se da se u svetu, tokom skladištenja, godišnje izgubi oko 15% zrnenih proizvoda, od čega oko 80% prouzrokuju štetni insekti, a oko 10% glodari i ptice. Skladišni insekti se prema načinu života svrstavaju u primarne i sekundarne, gde su primarne štetočine ekonomski najznačajnije, jer napadaju i oštećuju cela zrna i razvijaju se u njima. Najpoznatije vrste iz reda Coleoptera (tvrdokrilci) su: žišci (familija: Curculionidae) i rizoperta (familija: Bostrichidae), a iz reda Lepidoptera (leptiri) moljci iz familija Gelechiidae i Tineidae. Sekundarne štetočine napadaju samo oštećena žita u toku žetve, transporta ili čuvanja u neadekvatnim skladišnim uslovima, ali i proizvode od žita. Od tvrdokrilaca su najvažniji brašnari iz familija Tenebrionidae, Cucujidae i Silvanidae, a od leptira, moljci iz familija: Phycitidae i Pyralidae. Pored insekata, značajne gubitke u skladištu, prozrokuju svojom aktivnošću glodari, od kojih su najprisutnije štetne vrste u skladištima u našoj zemlji: sivi pacov (Rattus norvegicus Berck.), crni ili brodski pacov (Rattus rattus L.) i domaći miš (Mus musculus L.). Kod ptica su najznačajniji domaći vrabac (Paser domesticus), divlji golub (Columba livia) i gačac (Corvus frugilegus). Zaštita uskladištenog žita od štetočina je, danas, usaglašena sa zahtevima međunarodnih standarda kvaliteta i kodeksima: dobra poljoprivredna praksa, dobra proizvođačka praksa, dobra praksa uskladištenja i standard HACCP, i dominantno se oslanja na primenu preventivnih mera i monitoring štetočina, dok se direktno suzbijanje (posebno korišćenje hemijskih metoda zaštite) preduzima samo kada je to neizbežno. Zato su u ovom radu uz prikaz najvažnijih štetočina uskladištenog žita i njihovih osobina date i mogućnosti primene različitih mera, metoda i postupaka suzbijanja koji pojedinačno ili zajedno mogu pozitivno uticati na očuvanje kvaliteta i količinu žita tokom skladištenja.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherPoljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sadsr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/46008/RS//
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceBiljni lekarsr
dc.subjectsuzbijanjesr
dc.subjectštetočine uskladištenog žitasr
dc.titleŠtetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanjesr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.epage540
dc.citation.issue5-6
dc.citation.spage527
dc.citation.volume44
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.identifier.fulltexthttp://plantarum.izbis.bg.ac.rs/bitstream/id/3326/bitstream_3326.pdf


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу