Приказ основних података о документу
Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje
dc.creator | Kljajić, Petar | |
dc.creator | Andrić, Goran | |
dc.creator | Pražić Golić, Marijana | |
dc.creator | Jokić, Goran | |
dc.creator | Vuković, Slavica | |
dc.date.accessioned | 2023-09-24T19:39:14Z | |
dc.date.available | 2023-09-24T19:39:14Z | |
dc.date.issued | 2016 | |
dc.identifier.issn | 0354-6160 | |
dc.identifier.uri | https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/988 | |
dc.description.abstract | Uskladišteno žito i proizvode od žita napada i oštećuje veliki broj organizama kao što su insekti, grinje, mikroorganizmi, glodari i ptice. Smatra se da se u svetu, tokom skladištenja, godišnje izgubi oko 15% zrnenih proizvoda, od čega oko 80% prouzrokuju štetni insekti, a oko 10% glodari i ptice. Skladišni insekti se prema načinu života svrstavaju u primarne i sekundarne, gde su primarne štetočine ekonomski najznačajnije, jer napadaju i oštećuju cela zrna i razvijaju se u njima. Najpoznatije vrste iz reda Coleoptera (tvrdokrilci) su: žišci (familija: Curculionidae) i rizoperta (familija: Bostrichidae), a iz reda Lepidoptera (leptiri) moljci iz familija Gelechiidae i Tineidae. Sekundarne štetočine napadaju samo oštećena žita u toku žetve, transporta ili čuvanja u neadekvatnim skladišnim uslovima, ali i proizvode od žita. Od tvrdokrilaca su najvažniji brašnari iz familija Tenebrionidae, Cucujidae i Silvanidae, a od leptira, moljci iz familija: Phycitidae i Pyralidae. Pored insekata, značajne gubitke u skladištu, prozrokuju svojom aktivnošću glodari, od kojih su najprisutnije štetne vrste u skladištima u našoj zemlji: sivi pacov (Rattus norvegicus Berck.), crni ili brodski pacov (Rattus rattus L.) i domaći miš (Mus musculus L.). Kod ptica su najznačajniji domaći vrabac (Paser domesticus), divlji golub (Columba livia) i gačac (Corvus frugilegus). Zaštita uskladištenog žita od štetočina je, danas, usaglašena sa zahtevima međunarodnih standarda kvaliteta i kodeksima: dobra poljoprivredna praksa, dobra proizvođačka praksa, dobra praksa uskladištenja i standard HACCP, i dominantno se oslanja na primenu preventivnih mera i monitoring štetočina, dok se direktno suzbijanje (posebno korišćenje hemijskih metoda zaštite) preduzima samo kada je to neizbežno. Zato su u ovom radu uz prikaz najvažnijih štetočina uskladištenog žita i njihovih osobina date i mogućnosti primene različitih mera, metoda i postupaka suzbijanja koji pojedinačno ili zajedno mogu pozitivno uticati na očuvanje kvaliteta i količinu žita tokom skladištenja. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/46008/RS// | |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Biljni lekar | sr |
dc.subject | suzbijanje | sr |
dc.subject | štetočine uskladištenog žita | sr |
dc.title | Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje | sr |
dc.type | article | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 540 | |
dc.citation.issue | 5-6 | |
dc.citation.spage | 527 | |
dc.citation.volume | 44 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.fulltext | http://plantarum.izbis.bg.ac.rs/bitstream/id/3326/bitstream_3326.pdf |