TY  - CONF
AU  - Oro, Violeta
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Đokić, Dragoslav
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1263
AB  - Beli luk je prehrambena namirnica koja je od davnina korišćena u prevenciji i lečenju različitih bolesti
bakterijskog, gljivičnog i virusnog porekla i bez štetnih efekata. U starom Egiptu su beli luk davali
radnicima koji su gradili piramide povećavajući na taj način njihovu izdržljivost a u staroj Grčkoj je
bio hrana atletičara na Olimpijskim igrama. U Kineskoj medicini je prepisivan kao sredstvo koje
pomaže u disanju i varenju, posebno za dijareju i protiv crevnih parazita. U Indiji se pre 2.000 godina
koristio za lečenje srčanih bolesti i artritisa a u Engleskoj u srednjem veku je korišćen za lečenje
različitih bolesti poput opstipacije, zubobolje, edema, ujeda životinja i kuge. Njegova popularnost, u
tom smislu, nije ni do danas opala, štaviše brojna istraživanja dokazuju mnoge korisne osobine ove
namirnice koja služi kao hrana ali i kao lek.
Proizvodnja belog luka u našoj zemlji se obavlja setvom odn. sađenjem češnjeva (ručno ili mašinski) u
jesen ili u proleće na površini oko 9 000 ha. Proizvođači treba da koriste sertifikovan sadni materijal jer
u protivnom može da se desi da češnjevi budu zaraženi endoparazitnom nematodom Ditylenchus
dipsaci (Kühn) Filipjev, koja je jedna od najštetnijih nematoda jer dovodi do totalnog propadanja
glavica i kompletnog gubitka prinosa. Ova nematoda je izraziti polifag, javlja se i na semenu lucerke,
pasulja, deteline itd. ali i na 450 drugih domaćina gajenih biljaka i korova. U proleće, na mladom luku
infekcija može da bude asimptomatska, ali kako životni ciklus traje samo 20 dana a svaka ženka može
da položi i do 500 jaja, intenzivnim razmnožavanjem ubrzano raste brojnost nematoda. Simptomi se
uočavaju na lukovicama odn. češnjevima u vidu braon pega koje se spajaju i zahvataju celo tkivo uz
degradaciju srednje lamele ćelijskog zida i dovode do totalnog propadanja lukovica pri čemu se
pojavljuje intenzivan i neprijatan miris. Nematoda može da opstane godinama u suvom materijalu a
opstaje i na velikom broju korova, pa se teško može iskoreniti. Poseban problem je u organskoj
proizvodnji jer nema efikasnih bio-pesticida tako da su profilaktičke mere od esencijalnog značaja.
Pojava D. dipsaci je do sada utvrđena kod dva proizvođača iz okoline Beograda.
Da bi se utvrdilo genetičko srodstvo odn. moguće poreklo ovih izuzetno štetnih nematoda koriste se
molekularne metode koje uz pomoć PCR (Lančane Reakcije Polimeraze), sekvenci i odgovarajućih
kompjuterskih programa porede genetičku sličnost naših i stranih populacija. Molekularnim metodama
je utvrđeno da je najbliži srodnik naših populacija ove nematode populacija iz Kine, što ukazuje da je
mogao biti korišćen sadni materijal belog luka uvezen iz Kine. Novija istraživanja u Evropi su
potvrdila prisustvo još opasnije nematode D. gigas koja je za sada otkrivena samo u Poljskoj na
semenu boba.
PB  - Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad
PB  - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
C3  - XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja
T1  - BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI
SP  - 76
ER  - 

@conference{
author = "Oro, Violeta and Stanisavljević, Rade and Tabaković, Marijenka and Đokić, Dragoslav",
year = "2022",
abstract = "Beli luk je prehrambena namirnica koja je od davnina korišćena u prevenciji i lečenju različitih bolesti
bakterijskog, gljivičnog i virusnog porekla i bez štetnih efekata. U starom Egiptu su beli luk davali
radnicima koji su gradili piramide povećavajući na taj način njihovu izdržljivost a u staroj Grčkoj je
bio hrana atletičara na Olimpijskim igrama. U Kineskoj medicini je prepisivan kao sredstvo koje
pomaže u disanju i varenju, posebno za dijareju i protiv crevnih parazita. U Indiji se pre 2.000 godina
koristio za lečenje srčanih bolesti i artritisa a u Engleskoj u srednjem veku je korišćen za lečenje
različitih bolesti poput opstipacije, zubobolje, edema, ujeda životinja i kuge. Njegova popularnost, u
tom smislu, nije ni do danas opala, štaviše brojna istraživanja dokazuju mnoge korisne osobine ove
namirnice koja služi kao hrana ali i kao lek.
Proizvodnja belog luka u našoj zemlji se obavlja setvom odn. sađenjem češnjeva (ručno ili mašinski) u
jesen ili u proleće na površini oko 9 000 ha. Proizvođači treba da koriste sertifikovan sadni materijal jer
u protivnom može da se desi da češnjevi budu zaraženi endoparazitnom nematodom Ditylenchus
dipsaci (Kühn) Filipjev, koja je jedna od najštetnijih nematoda jer dovodi do totalnog propadanja
glavica i kompletnog gubitka prinosa. Ova nematoda je izraziti polifag, javlja se i na semenu lucerke,
pasulja, deteline itd. ali i na 450 drugih domaćina gajenih biljaka i korova. U proleće, na mladom luku
infekcija može da bude asimptomatska, ali kako životni ciklus traje samo 20 dana a svaka ženka može
da položi i do 500 jaja, intenzivnim razmnožavanjem ubrzano raste brojnost nematoda. Simptomi se
uočavaju na lukovicama odn. češnjevima u vidu braon pega koje se spajaju i zahvataju celo tkivo uz
degradaciju srednje lamele ćelijskog zida i dovode do totalnog propadanja lukovica pri čemu se
pojavljuje intenzivan i neprijatan miris. Nematoda može da opstane godinama u suvom materijalu a
opstaje i na velikom broju korova, pa se teško može iskoreniti. Poseban problem je u organskoj
proizvodnji jer nema efikasnih bio-pesticida tako da su profilaktičke mere od esencijalnog značaja.
Pojava D. dipsaci je do sada utvrđena kod dva proizvođača iz okoline Beograda.
Da bi se utvrdilo genetičko srodstvo odn. moguće poreklo ovih izuzetno štetnih nematoda koriste se
molekularne metode koje uz pomoć PCR (Lančane Reakcije Polimeraze), sekvenci i odgovarajućih
kompjuterskih programa porede genetičku sličnost naših i stranih populacija. Molekularnim metodama
je utvrđeno da je najbliži srodnik naših populacija ove nematode populacija iz Kine, što ukazuje da je
mogao biti korišćen sadni materijal belog luka uvezen iz Kine. Novija istraživanja u Evropi su
potvrdila prisustvo još opasnije nematode D. gigas koja je za sada otkrivena samo u Poljskoj na
semenu boba.",
publisher = "Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad",
journal = "XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja",
title = "BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI",
pages = "76"
}

Oro, V., Stanisavljević, R., Tabaković, M.,& Đokić, D.. (2022). BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI. in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja
Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad., 76.

Oro V, Stanisavljević R, Tabaković M, Đokić D. BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI. in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja. 2022;:76..

Oro, Violeta, Stanisavljević, Rade, Tabaković, Marijenka, Đokić, Dragoslav, "BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI" in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja (2022):76.

TY  - JOUR
AU  - Oro, Violeta
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1265
AB  - Dugoroćno prisustvo konvencionalnih pesticida menja ekološku ravnotežu u prirodi
izazivajući nestanak mnogih korisnih organizama, dok njihovi ostaci u hrani i
vodi predstavljaju globalnu opasnost za �����oveka. Posledice primene velikih količina
pesticida rezultirale su zabranom mnogih visoko toksičnih jedinjenja. U potrazi
za ekološki prihvatljivijim rešenjima, ispituju se esencijalna ulja. Esencijalna ulja se
koriste vekovima unazad u narodnoj medicini a danas pokazuju veliki potencijal u
kontroli širokog spektra patogena, štetočina i parazita. Familija biljaka Lamiaceae je
jedna od najznačajnijih u proizvodnji esencijalnih ulja. Cilj ovih istraživanja je bio
da se utvrdi nematocidni efekat esencijalnih ulja nekih biljaka familije Lamiaceae
na slobodno-živećim nematodama roda Panagrolaimus. Slab nematocidni efekat je
pokazalo ulje pačulija, dok su umereni efekat ispoljila ulja divlje nane, divlje žalfi je,
lavande, origana, timijana i bosiljka. Najsnažniji nematocidni efekat je imalo esencijalno
ulje matičnjaka. Aldehidne i fenolne komponente terpenoida su glavni sastojci
esencijalnih ulja timijana, bosiljka i matičnjaka koji su pokazali najsnažnije nematocidno
dejstvo i hemikalije potencijalno odgovorne za njihovu toksičnost.
PB  - University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection, Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - NEMATOCIDNI EFEKAT ESENCIJALNIH ULJA BILJAKA FAMILIJE Lamiaceae NA Panagrolaimus sp. (Nematoda:Panagrolaimidae)
EP  - 93
IS  - 1
SP  - 84
VL  - 49
DO  - 10.5937/BiljLek2101084O
ER  - 

@article{
author = "Oro, Violeta",
year = "2021",
abstract = "Dugoroćno prisustvo konvencionalnih pesticida menja ekološku ravnotežu u prirodi
izazivajući nestanak mnogih korisnih organizama, dok njihovi ostaci u hrani i
vodi predstavljaju globalnu opasnost za �����oveka. Posledice primene velikih količina
pesticida rezultirale su zabranom mnogih visoko toksičnih jedinjenja. U potrazi
za ekološki prihvatljivijim rešenjima, ispituju se esencijalna ulja. Esencijalna ulja se
koriste vekovima unazad u narodnoj medicini a danas pokazuju veliki potencijal u
kontroli širokog spektra patogena, štetočina i parazita. Familija biljaka Lamiaceae je
jedna od najznačajnijih u proizvodnji esencijalnih ulja. Cilj ovih istraživanja je bio
da se utvrdi nematocidni efekat esencijalnih ulja nekih biljaka familije Lamiaceae
na slobodno-živećim nematodama roda Panagrolaimus. Slab nematocidni efekat je
pokazalo ulje pačulija, dok su umereni efekat ispoljila ulja divlje nane, divlje žalfi je,
lavande, origana, timijana i bosiljka. Najsnažniji nematocidni efekat je imalo esencijalno
ulje matičnjaka. Aldehidne i fenolne komponente terpenoida su glavni sastojci
esencijalnih ulja timijana, bosiljka i matičnjaka koji su pokazali najsnažnije nematocidno
dejstvo i hemikalije potencijalno odgovorne za njihovu toksičnost.",
publisher = "University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection, Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "NEMATOCIDNI EFEKAT ESENCIJALNIH ULJA BILJAKA FAMILIJE Lamiaceae NA Panagrolaimus sp. (Nematoda:Panagrolaimidae)",
pages = "93-84",
number = "1",
volume = "49",
doi = "10.5937/BiljLek2101084O"
}

Oro, V.. (2021). NEMATOCIDNI EFEKAT ESENCIJALNIH ULJA BILJAKA FAMILIJE Lamiaceae NA Panagrolaimus sp. (Nematoda:Panagrolaimidae). in Biljni lekar
University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection, Novi Sad., 49(1), 84-93.
https://doi.org/10.5937/BiljLek2101084O

Oro V. NEMATOCIDNI EFEKAT ESENCIJALNIH ULJA BILJAKA FAMILIJE Lamiaceae NA Panagrolaimus sp. (Nematoda:Panagrolaimidae). in Biljni lekar. 2021;49(1):84-93.
doi:10.5937/BiljLek2101084O .

Oro, Violeta, "NEMATOCIDNI EFEKAT ESENCIJALNIH ULJA BILJAKA FAMILIJE Lamiaceae NA Panagrolaimus sp. (Nematoda:Panagrolaimidae)" in Biljni lekar, 49, no. 1 (2021):84-93,
https://doi.org/10.5937/BiljLek2101084O . .

TY  - JOUR
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Sečanski, Mile
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Mladenović Drinić, Snežana
AU  - Simic, Milena
AU  - Knežević, Jasmina
AU  - Oro, Violeta
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/672
AB  - Climate changes are one of the crucial issues of modern agriculture. These changes imply the increase in average temperatures and the frequent occurrence of temperature extremes. Such conditions are stressful to maize concerning the expression of its traits. This paper presents the analysis of the maize yield concerning the yield components, morphological and chemical traits under various agroecological conditions. The objective of the study was to evaluate variability of grain yield (GY) and yield components (ear length, EL and number of kernel rows, NKR), morphological traits (plant height,PH and ear height, EH), as well as chemical traits (the whole plant dry matter, PDM and the ear dry matter, EDM), and the effect of the environment on the intensity of expression of these traits. Fifteen genotypes developed by crossing of six inbred lines were used as a material in the study carried out during the two-year period in one location. Obtained results indicate that traits were more pronounced in maize hybrids than in the parental components including the lower variability of the traits expression. NKR did not affect the yield unlike the EL, whose coefficient of determination was R2 = 0.600 in both production years. The environmental effect was high for all traits except NKR. PDM and EDM were closely related to PH and EH, but they also depended on the EL and the NKR.Variations in meteorological conditions have a significant impact on the final goal of the production, the yield. Prevailing agro-ecological conditions should be a major guideline in planning the crop production and selecting the genetic material.
PB  - Društvo genetičara Srbije
T2  - Genetika
T1  - The impact of agroecological factors on morphological traits of maize
EP  - 1213
IS  - 3
SP  - 1203
VL  - 52
DO  - 10.2298/GENSR2003203T
ER  - 

@article{
author = "Tabaković, Marijenka and Sečanski, Mile and Stanisavljević, Rade and Mladenović Drinić, Snežana and Simic, Milena and Knežević, Jasmina and Oro, Violeta",
year = "2020",
abstract = "Climate changes are one of the crucial issues of modern agriculture. These changes imply the increase in average temperatures and the frequent occurrence of temperature extremes. Such conditions are stressful to maize concerning the expression of its traits. This paper presents the analysis of the maize yield concerning the yield components, morphological and chemical traits under various agroecological conditions. The objective of the study was to evaluate variability of grain yield (GY) and yield components (ear length, EL and number of kernel rows, NKR), morphological traits (plant height,PH and ear height, EH), as well as chemical traits (the whole plant dry matter, PDM and the ear dry matter, EDM), and the effect of the environment on the intensity of expression of these traits. Fifteen genotypes developed by crossing of six inbred lines were used as a material in the study carried out during the two-year period in one location. Obtained results indicate that traits were more pronounced in maize hybrids than in the parental components including the lower variability of the traits expression. NKR did not affect the yield unlike the EL, whose coefficient of determination was R2 = 0.600 in both production years. The environmental effect was high for all traits except NKR. PDM and EDM were closely related to PH and EH, but they also depended on the EL and the NKR.Variations in meteorological conditions have a significant impact on the final goal of the production, the yield. Prevailing agro-ecological conditions should be a major guideline in planning the crop production and selecting the genetic material.",
publisher = "Društvo genetičara Srbije",
journal = "Genetika",
title = "The impact of agroecological factors on morphological traits of maize",
pages = "1213-1203",
number = "3",
volume = "52",
doi = "10.2298/GENSR2003203T"
}

Tabaković, M., Sečanski, M., Stanisavljević, R., Mladenović Drinić, S., Simic, M., Knežević, J.,& Oro, V.. (2020). The impact of agroecological factors on morphological traits of maize. in Genetika
Društvo genetičara Srbije., 52(3), 1203-1213.
https://doi.org/10.2298/GENSR2003203T

Tabaković M, Sečanski M, Stanisavljević R, Mladenović Drinić S, Simic M, Knežević J, Oro V. The impact of agroecological factors on morphological traits of maize. in Genetika. 2020;52(3):1203-1213.
doi:10.2298/GENSR2003203T .

Tabaković, Marijenka, Sečanski, Mile, Stanisavljević, Rade, Mladenović Drinić, Snežana, Simic, Milena, Knežević, Jasmina, Oro, Violeta, "The impact of agroecological factors on morphological traits of maize" in Genetika, 52, no. 3 (2020):1203-1213,
https://doi.org/10.2298/GENSR2003203T . .