Zlatković, Nevena

Link to this page

Authority KeyName Variants
95104495-c20a-4471-876a-355506f5c405
  • Zlatković, Nevena (34)
Projects

Author's Bibliography

Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji

Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja; Kuzmanović, Slobodan; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
T1  - Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji
EP  - 55
SP  - 54
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Kuzmanović, Slobodan and Gašić, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023",
title = "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji",
pages = "55-54"
}
Zlatković, N., Kuzmanović, N., Kuzmanović, S.,& Gašić, K.. (2023). Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 54-55.
Zlatković N, Kuzmanović N, Kuzmanović S, Gašić K. Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023. 2023;:54-55..
Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Kuzmanović, Slobodan, Gašić, Katarina, "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023 (2023):54-55.

Poboljšanje kvaliteta semena lucerke i crvene deteline primenom predsetvenih tretmana

Štrbanović, Ratibor; Poštić, Dobrivoj; Tabaković, Marijenka; Marković, Jordan; Zlatković, Nevena; Trkulja, Nenad; Stanisavljević, Rade

(Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, 2023)


                                            

                                            
Štrbanović, R., Poštić, D., Tabaković, M., Marković, J., Zlatković, N., Trkulja, N.,& Stanisavljević, R.. (2023). Poboljšanje kvaliteta semena lucerke i crvene deteline primenom predsetvenih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu..
Štrbanović R, Poštić D, Tabaković M, Marković J, Zlatković N, Trkulja N, Stanisavljević R. Poboljšanje kvaliteta semena lucerke i crvene deteline primenom predsetvenih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2023;..
Štrbanović, Ratibor, Poštić, Dobrivoj, Tabaković, Marijenka, Marković, Jordan, Zlatković, Nevena, Trkulja, Nenad, Stanisavljević, Rade, "Poboljšanje kvaliteta semena lucerke i crvene deteline primenom predsetvenih tretmana" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2023).

Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Menković, Jelena; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(APS Publications, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Menković, Jelena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/715
AB  - During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.
PB  - APS Publications
T2  - PLANT DISEASE
T1  - Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia
IS  - 3
VL  - 107
DO  - 10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Menković, Jelena and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2023",
abstract = "During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.",
publisher = "APS Publications",
journal = "PLANT DISEASE",
title = "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia",
number = "3",
volume = "107",
doi = "10.1094/PDIS-06-22-1425-RE"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Gašić, K., Menković, J., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2023). Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE
APS Publications., 107(3).
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
Ivanović M, Prokić A, Gašić K, Menković J, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE. 2023;107(3).
doi:10.1094/PDIS-06-22-1425-RE .
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Menković, Jelena, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia" in PLANT DISEASE, 107, no. 3 (2023),
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE . .
2
2
2

First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia

Zlatković, Nevena; Aleksic, Goran; Gašić, Katarina

(American Phytopathological Society, 2022)


                                            

                                            
Zlatković, N., Aleksic, G.,& Gašić, K.. (2022). First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 106(3), 1057-1057.
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN
Zlatković N, Aleksic G, Gašić K. First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia. in Plant Disease. 2022;106(3):1057-1057.
doi:10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN .
Zlatković, Nevena, Aleksic, Goran, Gašić, Katarina, "First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia" in Plant Disease, 106, no. 3 (2022):1057-1057,
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN . .
2
2
2

Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zivkovic, Svetlana; Obradović, Aleksa

(MDPI, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zivkovic, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/744
AB  - Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.
PB  - MDPI
T2  - Agronomy
T1  - Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia
SP  - 235
VL  - 12
VL  - 2
DO  - 10.3390/agronomy12020235
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zivkovic, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2022",
abstract = "Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.",
publisher = "MDPI",
journal = "Agronomy",
title = "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia",
pages = "235",
volume = "12, 2",
doi = "10.3390/agronomy12020235"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zivkovic, S.,& Obradović, A.. (2022). Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy
MDPI., 12, 235.
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235
Zlatković N, Gašić K, Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zivkovic S, Obradović A. Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy. 2022;12:235.
doi:10.3390/agronomy12020235 .
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zivkovic, Svetlana, Obradović, Aleksa, "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia" in Agronomy, 12 (2022):235,
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235 . .
1
1

Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli

Gašić, Katarina; Obradović, Mina; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Ivanović, Milan; Ristić, Lela; Obradović, Aleksa

(Frontiers Media S.A., 2022)

TY  - JOUR
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Obradović, Mina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Ristić, Lela
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/725
AB  - Bacterial fruit blotch and seedling blight, caused by Acidovorax citrulli, is one of the most destructive diseases of melon and watermelon in many countries. Pathogen-free seed and cultural practices are major pillars of the disease control. However, use of bacteriophages as natural biocontrol agents might also contribute to the disease management. Therefore, we isolated 12 bacteriophages specific to A. citrulli, from phyllosphere and rhizosphere of diseased watermelon plants. The phage strains were characterized based on their host range, plaque and virion morphology, thermal inactivation point, adsorption rate, one step growth curve, restriction fragment length polymorphism (RFLP), and genomic analysis. Transmission electron microscopy of three phage strains indicated that they belong to the order Caudovirales, family Siphoviridae. All phages lysed 30 out of 32 tested A. citrulli strains isolated in Serbia, and did not lyse other less related bacterial species. They produced clear plaques, 2 mm in diameter, on bacterial lawns of different A. citrulli strains after 24 h of incubation. The thermal inactivation point was 66 or 67°C. They were stable at pH 5–9, but were sensitive to chloroform and inactivated in either 5 or 10 min exposure to ultraviolet (UV) light. RFLP analysis using EcoRI, BsmI and BamHI enzymes did not show genetic differences among the tested phages. Adsorption rate and one step growth curve were determined for the Acidovorax phage ACF1. Draft genome sequence of the ACF1 phage was 59.377 bp in size, with guanine-cytosine (GC) content 64.5%, including 89 open reading frames. This phage shared a very high genomic identity with Acidovorax phage ACPWH, isolated in South Korea. Evaluation of systemic nature of ACF1 strain showed that it can be absorbed by roots and translocated to upper parts of watermelon plants where it survived up to 10 days.
PB  - Frontiers Media S.A.
T2  - Frontiers in Microbiology
T1  - Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli
IS  - 803789
VL  - 12
DO  - 10.3389/fmicb.2021.803789
ER  - 
@article{
author = "Gašić, Katarina and Obradović, Mina and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Ivanović, Milan and Ristić, Lela and Obradović, Aleksa",
year = "2022",
abstract = "Bacterial fruit blotch and seedling blight, caused by Acidovorax citrulli, is one of the most destructive diseases of melon and watermelon in many countries. Pathogen-free seed and cultural practices are major pillars of the disease control. However, use of bacteriophages as natural biocontrol agents might also contribute to the disease management. Therefore, we isolated 12 bacteriophages specific to A. citrulli, from phyllosphere and rhizosphere of diseased watermelon plants. The phage strains were characterized based on their host range, plaque and virion morphology, thermal inactivation point, adsorption rate, one step growth curve, restriction fragment length polymorphism (RFLP), and genomic analysis. Transmission electron microscopy of three phage strains indicated that they belong to the order Caudovirales, family Siphoviridae. All phages lysed 30 out of 32 tested A. citrulli strains isolated in Serbia, and did not lyse other less related bacterial species. They produced clear plaques, 2 mm in diameter, on bacterial lawns of different A. citrulli strains after 24 h of incubation. The thermal inactivation point was 66 or 67°C. They were stable at pH 5–9, but were sensitive to chloroform and inactivated in either 5 or 10 min exposure to ultraviolet (UV) light. RFLP analysis using EcoRI, BsmI and BamHI enzymes did not show genetic differences among the tested phages. Adsorption rate and one step growth curve were determined for the Acidovorax phage ACF1. Draft genome sequence of the ACF1 phage was 59.377 bp in size, with guanine-cytosine (GC) content 64.5%, including 89 open reading frames. This phage shared a very high genomic identity with Acidovorax phage ACPWH, isolated in South Korea. Evaluation of systemic nature of ACF1 strain showed that it can be absorbed by roots and translocated to upper parts of watermelon plants where it survived up to 10 days.",
publisher = "Frontiers Media S.A.",
journal = "Frontiers in Microbiology",
title = "Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli",
number = "803789",
volume = "12",
doi = "10.3389/fmicb.2021.803789"
}
Gašić, K., Obradović, M., Kuzmanović, N., Zlatković, N., Ivanović, M., Ristić, L.,& Obradović, A.. (2022). Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli. in Frontiers in Microbiology
Frontiers Media S.A.., 12(803789).
https://doi.org/10.3389/fmicb.2021.803789
Gašić K, Obradović M, Kuzmanović N, Zlatković N, Ivanović M, Ristić L, Obradović A. Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli. in Frontiers in Microbiology. 2022;12(803789).
doi:10.3389/fmicb.2021.803789 .
Gašić, Katarina, Obradović, Mina, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Ivanović, Milan, Ristić, Lela, Obradović, Aleksa, "Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli" in Frontiers in Microbiology, 12, no. 803789 (2022),
https://doi.org/10.3389/fmicb.2021.803789 . .
3
3
3

Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja

(Frontiers Media, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/646
AB  - Serious outbreaks of walnut deep bark canker were observed on young walnut trees (Juglans regia L.) in two localities in the northern part of Serbia during 2020. From the symptomatic walnut tissues, two types of bacterial colonies were isolated, predominantly, light cream, circular and smooth colonies, as well as small, yellowish, mucoid and convex ones. PCR analysis and phenotypic assays suggested that the former group belongs to Brenneria spp., while the latter isolates were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis. Within the Brenneria group, two strains were identified as Brenneria nigrifluens, while other 15 strains did not belong to any Brenneria species described so far. Therefore, we selected four representative strains of the unknown Brenneria sp. and subjected them to polyphasic analysis. As expected, in a phylogenetic tree based on partial 16S rDNA sequences, four novel strains grouped with other Brenneria representatives, and showed close phylogenetic relationship to Brenneria salicis. Furthermore, multilocus sequence analysis (MLSA) based on the partial sequences of atpD, gyrB, infB and rpoB housekeeping genes and core-genome phylogeny indicated that the studied strains form a novel and a clearly separate Brenneria lineage. Overall genome relatedness indices showed that they represent a new Brenneria species. The new species can be differentiated from the other Brenneria spp. infecting walnut and closely related B. salicis strains based on phenotypic characteristics, as well. Moreover, the pathogenicity tests on two-year-old walnut plants proved the ability of strains to cause necrosis and longitudinal black lesions and cracks on the trunk and branches of walnut trees. Overall, polyphasic characterization showed that the studied strains isolated from walnut with symptoms of deep bark canker represent a novel species of the genus Brenneria for which the name Brenneria izbisi sp. nov. is proposed. The type strain of B. izbisi is KBI 423T (= CFBP 9035T = LMG 32479T). To facilitate rapid identification of newly described species, a conventional PCR protocol and primers targeting the putative gene hrpP, were developed. Further study should reveal the potential role of each pathogen isolated from symptomatic walnut in disease development as well as possible interaction between them.
PB  - Frontiers Media
T2  - Frontiers in Plant Science
T1  - Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov
VL  - 13
DO  - 10.3389/fpls.2022.1055186
ER  - 
@article{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "Serious outbreaks of walnut deep bark canker were observed on young walnut trees (Juglans regia L.) in two localities in the northern part of Serbia during 2020. From the symptomatic walnut tissues, two types of bacterial colonies were isolated, predominantly, light cream, circular and smooth colonies, as well as small, yellowish, mucoid and convex ones. PCR analysis and phenotypic assays suggested that the former group belongs to Brenneria spp., while the latter isolates were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis. Within the Brenneria group, two strains were identified as Brenneria nigrifluens, while other 15 strains did not belong to any Brenneria species described so far. Therefore, we selected four representative strains of the unknown Brenneria sp. and subjected them to polyphasic analysis. As expected, in a phylogenetic tree based on partial 16S rDNA sequences, four novel strains grouped with other Brenneria representatives, and showed close phylogenetic relationship to Brenneria salicis. Furthermore, multilocus sequence analysis (MLSA) based on the partial sequences of atpD, gyrB, infB and rpoB housekeeping genes and core-genome phylogeny indicated that the studied strains form a novel and a clearly separate Brenneria lineage. Overall genome relatedness indices showed that they represent a new Brenneria species. The new species can be differentiated from the other Brenneria spp. infecting walnut and closely related B. salicis strains based on phenotypic characteristics, as well. Moreover, the pathogenicity tests on two-year-old walnut plants proved the ability of strains to cause necrosis and longitudinal black lesions and cracks on the trunk and branches of walnut trees. Overall, polyphasic characterization showed that the studied strains isolated from walnut with symptoms of deep bark canker represent a novel species of the genus Brenneria for which the name Brenneria izbisi sp. nov. is proposed. The type strain of B. izbisi is KBI 423T (= CFBP 9035T = LMG 32479T). To facilitate rapid identification of newly described species, a conventional PCR protocol and primers targeting the putative gene hrpP, were developed. Further study should reveal the potential role of each pathogen isolated from symptomatic walnut in disease development as well as possible interaction between them.",
publisher = "Frontiers Media",
journal = "Frontiers in Plant Science",
title = "Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov",
volume = "13",
doi = "10.3389/fpls.2022.1055186"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Kuzmanović, N.. (2022). Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov. in Frontiers in Plant Science
Frontiers Media., 13.
https://doi.org/10.3389/fpls.2022.1055186
Gašić K, Zlatković N, Kuzmanović N. Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov. in Frontiers in Plant Science. 2022;13.
doi:10.3389/fpls.2022.1055186 .
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, "Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov" in Frontiers in Plant Science, 13 (2022),
https://doi.org/10.3389/fpls.2022.1055186 . .
1
4
3

DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Menković, Jelena; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Menković, Jelena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1281
AB  - Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
T2  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE
SP  - 47
ER  - 
@inbook{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Menković, Jelena and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
booktitle = "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE",
pages = "47"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Menković, J., Gašić, K., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 47.
Ivanović M, Prokić A, Menković J, Gašić K, Zlatković N, Obradović A. DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:47..
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Menković, Jelena, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):47.

HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Živković, Svetlana; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1276
AB  - Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
T1  - HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE
EP  - 63
SP  - 62
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Živković, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine",
title = "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE",
pages = "63-62"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Živković, S.,& Obradović, A.. (2021). HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
Društvo za zaštitu bilja., 62-63.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Živković S, Obradović A. HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine. 2021;:62-63..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Živković, Svetlana, Obradović, Aleksa, "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE" in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine (2021):62-63.

POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI

Popović, Tamara; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Popović, Tamara
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1278
AB  - Pseudomonas syringae pv. syringae (Pss) prouzrokovač bakterioznog raka je značajan
patogen koštičavih voćaka i badema širom svijeta. U Crnoj Gori Pss kao patogen koštičavih
voćaka i badema nije detaljnije proučen. Tokom dvogodišnjeg nadzora (2017-2018),
prikupljeni su simptomatični uzorci raznih organa koštičavih voćaka i badema, iz različitih
lokaliteta širom Crne Gore. Na oboljelim voćkama uočavali su se različiti simptomi: nekroza i
rak-rane na granama, često praćene isticanjem smole; sušenje grančica i grana; pjegavost
listova; nekroza pupoljaka i lisnih drški. Iz oboljelog tkiva, izolovano je 29 sojeva
fitopatogenih bakterija koji su proučeni primjenom klasičnih i specifičnih diferencijalnih
bakterioloških testova, kao i molekularnih metoda. Na podlozi od hranljivog agara (HA)
proučavani sojevi formirali su ispupčene, sjajne, sivobjeličaste krupne kolonije. Patogenost
proučavanih sojeva potvrđena je reprodukcijom simptoma na listovima, plodovima i
21
mladarima odgovarajućih biljaka domaćina. Proučavani sojevi stvaraju zeleni fluorescentni
pigment na Kingovoj podlozi B. Svi proučavani sojevi su Gram negativni, stvaraju katalazu, ali
ne i oksidazu, imaju oksidativan metabolizam glukoze i prouzrokuju hipersenzitivnu reakciju
lista duvana i muškatle. Uočena je varijabilnost u pogledu stvaranja levana i vitalnosti na
hranljivoj podlozi obogaćenoj saharozom (NAS), kao i sposobnosti stvaranja čestica leda.
Rezultati GATTa testova nisu bili dovoljni i pouzdani za diferencijaciju P. syringae sojeva do ili
ispod nivoa patogenog varijeteta. Kod 25 proučavanih sojeva detektovan je syrB gen koji
kodira sintezu sringomicina. Rezultati Rep-PCR primjenom BOX prajmera, pokazali su visok
genetički diverzitet među proučavanim sojevima. Analiza multilokusnih sekvenci (MLSA) je
izvedena za 28 proučavanih sojeva, pri čemu su umnožene nukleotidne sekvence 4
konstitutivna gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. Rezultati MLSA pokazuju da 27 proučavanih
sojeva pripada genomskoj vrsti 1, P. syringae sensu stricto, raspoređenih u filogrupi 2.
Međutim, sojevi iz iste filogrupe 2, nisu grupisani u jedan monofiletski klaster. Izuzetak je
predstavljao soj K6 izolovan iz kajsije, koji pripada genomskoj vrsti 2, filogrupi 3. Kod četiri
soja kod kojih nije detektovan gen za sintezu siringomicina, analiziran je 16S rRNK gen.
Poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama u NCBI bazi, utvrđeno je da ti sojevi ipak
pripadaju vrsti Pss. Na osnovu dobijenih rezultata, 28 sojeva je identifikovano kao Pss.
Izuzetak je soj K6 čija taksonomska kategorija još uvek nije utvrđena.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea
T1  - POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI
EP  - 21
SP  - 20
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Tamara and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Pseudomonas syringae pv. syringae (Pss) prouzrokovač bakterioznog raka je značajan
patogen koštičavih voćaka i badema širom svijeta. U Crnoj Gori Pss kao patogen koštičavih
voćaka i badema nije detaljnije proučen. Tokom dvogodišnjeg nadzora (2017-2018),
prikupljeni su simptomatični uzorci raznih organa koštičavih voćaka i badema, iz različitih
lokaliteta širom Crne Gore. Na oboljelim voćkama uočavali su se različiti simptomi: nekroza i
rak-rane na granama, često praćene isticanjem smole; sušenje grančica i grana; pjegavost
listova; nekroza pupoljaka i lisnih drški. Iz oboljelog tkiva, izolovano je 29 sojeva
fitopatogenih bakterija koji su proučeni primjenom klasičnih i specifičnih diferencijalnih
bakterioloških testova, kao i molekularnih metoda. Na podlozi od hranljivog agara (HA)
proučavani sojevi formirali su ispupčene, sjajne, sivobjeličaste krupne kolonije. Patogenost
proučavanih sojeva potvrđena je reprodukcijom simptoma na listovima, plodovima i
21
mladarima odgovarajućih biljaka domaćina. Proučavani sojevi stvaraju zeleni fluorescentni
pigment na Kingovoj podlozi B. Svi proučavani sojevi su Gram negativni, stvaraju katalazu, ali
ne i oksidazu, imaju oksidativan metabolizam glukoze i prouzrokuju hipersenzitivnu reakciju
lista duvana i muškatle. Uočena je varijabilnost u pogledu stvaranja levana i vitalnosti na
hranljivoj podlozi obogaćenoj saharozom (NAS), kao i sposobnosti stvaranja čestica leda.
Rezultati GATTa testova nisu bili dovoljni i pouzdani za diferencijaciju P. syringae sojeva do ili
ispod nivoa patogenog varijeteta. Kod 25 proučavanih sojeva detektovan je syrB gen koji
kodira sintezu sringomicina. Rezultati Rep-PCR primjenom BOX prajmera, pokazali su visok
genetički diverzitet među proučavanim sojevima. Analiza multilokusnih sekvenci (MLSA) je
izvedena za 28 proučavanih sojeva, pri čemu su umnožene nukleotidne sekvence 4
konstitutivna gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. Rezultati MLSA pokazuju da 27 proučavanih
sojeva pripada genomskoj vrsti 1, P. syringae sensu stricto, raspoređenih u filogrupi 2.
Međutim, sojevi iz iste filogrupe 2, nisu grupisani u jedan monofiletski klaster. Izuzetak je
predstavljao soj K6 izolovan iz kajsije, koji pripada genomskoj vrsti 2, filogrupi 3. Kod četiri
soja kod kojih nije detektovan gen za sintezu siringomicina, analiziran je 16S rRNK gen.
Poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama u NCBI bazi, utvrđeno je da ti sojevi ipak
pripadaju vrsti Pss. Na osnovu dobijenih rezultata, 28 sojeva je identifikovano kao Pss.
Izuzetak je soj K6 čija taksonomska kategorija još uvek nije utvrđena.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea",
title = "POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI",
pages = "21-20"
}
Popović, T., Menković, J., Prokić, A., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea
Društvo za zaštitu bilja., 20-21.
Popović T, Menković J, Prokić A, Zlatković N, Obradović A. POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea. 2021;:20-21..
Popović, Tamara, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea (2021):20-21.

Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Aleksić, Goran

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Aleksić, Goran
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1280
AB  - Proizvodnja bobičastog voća u Srbiji ima dugu tradiciju. Usled povećanih zahteva
tržišta za svežim plodovima kao i visokog izvoznog potencijala, proizvodnja borovnice dobija
na značaju poslednjih godina. Intenziviranjem proizvodnje i stalnim uvozom sadnog
materijala, značajno se povećao i rizik od pojave štetnih organizama i nastanka bolesti u
zasadima.
Tokom maja meseca, na području opštine Šabac, primećena je pojava nekroze vršnih
delova letorasta dvogodišnjih sadnica borovnice, sorte Draper. Na obolelim biljkama uočeni
su simptomi sušenja i pucanja kore letorasta i formiranja crvenkasto smeđih rak rana koje su
se širile od vrha lastara duž grana. Takođe, pupoljci su se ubrzo nakon početnog razvoja sušili
i nekrotirali, dok se na granama, ispod kore, zapažala pojava vlažnih lezija i tamno mrka
obojenost kambijalnog tkiva. Pri jačem intenzitetu zaraze, dolazilo je do potpunog sušenja
biljaka. Nekoliko nedelja pre ispoljavanja simptoma, na ovom području su zabeležene pojave
jutarnjih mrazeva i niskih dnevnih temperatura.
Iz obolelog tkiva izvršena je izolacija bakterija na Kingovu podlogu B. Nakon 48h
inkubacije pri temperaturi 27°C, razvile su se pojedinačne, okrugle, sjajne, beličaste kolonije,
koje su odabrane za dalje proučavanje. Svi sojevi su bili Gram i oksidaza negativni, levan
pozitivni, prouzrokovali su hipersenzitivnu reakciju lista duvana i stvarali zeleni fluorescentni
pigment. Na osnovu proučenih biohemijsko-fizioloških karakteristika sojeva, uključujući
rezultate PCR testa za detekciju syrB gena, kao i analizom sekvenci 16s rRNK i gyrB gena,
utvrđena je pripadnost sojeva vrsti Pseudomonas syringae. U cilju provere patogenosti
izolovanih sojeva, biljke borovnice su inokulisane metodom infiltracije bakterijske suspenzije
koncentracije 106 CFU/ml u tkivo lastara. Nakon tri nedelje, razvili su se nekroza tkiva i
pucanje kore na mestu inokulacije, nalik simptomima prirodne infekcije. Iz inokulisanih
biljaka urađena je reizolacija i potvrđen identitet patogena PCR testom.
Iako je P. syringae široko rasprostranjena bakterija u prirodi kao patogen voćaka, ovo
je prvi nalaz ove vrste kao prouzrokovača bakterioznog raka borovnice u našoj zemlji. Imajući
u vidu da su sojevi P. syringae skloni specijalizaciji prema domaćinu, daljim proučavanjima bi
trebalo utvrditi pripadnost proučavanih sojeva nekom od postojećih ili novom patogenom
varijetetu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine
T1  - Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Aleksić, Goran",
year = "2021",
abstract = "Proizvodnja bobičastog voća u Srbiji ima dugu tradiciju. Usled povećanih zahteva
tržišta za svežim plodovima kao i visokog izvoznog potencijala, proizvodnja borovnice dobija
na značaju poslednjih godina. Intenziviranjem proizvodnje i stalnim uvozom sadnog
materijala, značajno se povećao i rizik od pojave štetnih organizama i nastanka bolesti u
zasadima.
Tokom maja meseca, na području opštine Šabac, primećena je pojava nekroze vršnih
delova letorasta dvogodišnjih sadnica borovnice, sorte Draper. Na obolelim biljkama uočeni
su simptomi sušenja i pucanja kore letorasta i formiranja crvenkasto smeđih rak rana koje su
se širile od vrha lastara duž grana. Takođe, pupoljci su se ubrzo nakon početnog razvoja sušili
i nekrotirali, dok se na granama, ispod kore, zapažala pojava vlažnih lezija i tamno mrka
obojenost kambijalnog tkiva. Pri jačem intenzitetu zaraze, dolazilo je do potpunog sušenja
biljaka. Nekoliko nedelja pre ispoljavanja simptoma, na ovom području su zabeležene pojave
jutarnjih mrazeva i niskih dnevnih temperatura.
Iz obolelog tkiva izvršena je izolacija bakterija na Kingovu podlogu B. Nakon 48h
inkubacije pri temperaturi 27°C, razvile su se pojedinačne, okrugle, sjajne, beličaste kolonije,
koje su odabrane za dalje proučavanje. Svi sojevi su bili Gram i oksidaza negativni, levan
pozitivni, prouzrokovali su hipersenzitivnu reakciju lista duvana i stvarali zeleni fluorescentni
pigment. Na osnovu proučenih biohemijsko-fizioloških karakteristika sojeva, uključujući
rezultate PCR testa za detekciju syrB gena, kao i analizom sekvenci 16s rRNK i gyrB gena,
utvrđena je pripadnost sojeva vrsti Pseudomonas syringae. U cilju provere patogenosti
izolovanih sojeva, biljke borovnice su inokulisane metodom infiltracije bakterijske suspenzije
koncentracije 106 CFU/ml u tkivo lastara. Nakon tri nedelje, razvili su se nekroza tkiva i
pucanje kore na mestu inokulacije, nalik simptomima prirodne infekcije. Iz inokulisanih
biljaka urađena je reizolacija i potvrđen identitet patogena PCR testom.
Iako je P. syringae široko rasprostranjena bakterija u prirodi kao patogen voćaka, ovo
je prvi nalaz ove vrste kao prouzrokovača bakterioznog raka borovnice u našoj zemlji. Imajući
u vidu da su sojevi P. syringae skloni specijalizaciji prema domaćinu, daljim proučavanjima bi
trebalo utvrditi pripadnost proučavanih sojeva nekom od postojećih ili novom patogenom
varijetetu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine",
title = "Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Aleksić, G.. (2021). Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine
Društvo za zaštitu bilja..
Gašić K, Zlatković N, Aleksić G. Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine. 2021;..
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Aleksić, Goran, "Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine (2021).

Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Paunović, Marija

(University of Belgrade – Faculty of Agriculture, 2021)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Paunović, Marija
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1273
AB  - The plant phyllosphere is colonized by various microorganisms including bacteria that could act as
natural antagonists of plant pathogens. In order to find an alternative to chemical pesticides in
plant protection, our study was focused on epiphytic bacteria as potential biocontrol agents.
Among 104 bacterial strains collected from apple phyllosphere in Serbia, four strains showed
potential to inhibit growth of Xanthomonas euvesicatoria strains in preliminary in vitro screening.
According to physiological and biochemical characteristics, as well as 16S rRNA and rpoD genes
sequences, all four strains were identified as Pseudomonas graminis. Its antagonistic activity was
further tested against some of the economically most important xanthomonads in vitro. Plates of
KB medium were spot inoculated with antagonistic strains, and after 48 h of incubation, cultures
were scarped from the medium afterwards plates were exposed to chloroform vapor. Plates were
subsequently flooded with suspension of each pathogenic strain in 0.7 % water agar (conc. 107
CFU/ml). Antagonistic activity was evaluated by measuring the widths of the inhibition zones after
48 h of incubation at 27 °C. Results of our research revealed that all tested strains showed
antagonistic activity against X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. gardneri, X. perforans, X. arboricola
pv. juglandis and X. hortorum pv. pelargoni by producing an inhibition zone of 5-27 mm. Our study
showed that strains of P. graminis are able to inhibit Xanthomonas spp. growth in vitro, suggesting
their potential use as a biocontrol agent in plant disease control.
PB  - University of Belgrade – Faculty of Agriculture
C3  - 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)
T1  - Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads
SP  - 90
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Paunović, Marija",
year = "2021",
abstract = "The plant phyllosphere is colonized by various microorganisms including bacteria that could act as
natural antagonists of plant pathogens. In order to find an alternative to chemical pesticides in
plant protection, our study was focused on epiphytic bacteria as potential biocontrol agents.
Among 104 bacterial strains collected from apple phyllosphere in Serbia, four strains showed
potential to inhibit growth of Xanthomonas euvesicatoria strains in preliminary in vitro screening.
According to physiological and biochemical characteristics, as well as 16S rRNA and rpoD genes
sequences, all four strains were identified as Pseudomonas graminis. Its antagonistic activity was
further tested against some of the economically most important xanthomonads in vitro. Plates of
KB medium were spot inoculated with antagonistic strains, and after 48 h of incubation, cultures
were scarped from the medium afterwards plates were exposed to chloroform vapor. Plates were
subsequently flooded with suspension of each pathogenic strain in 0.7 % water agar (conc. 107
CFU/ml). Antagonistic activity was evaluated by measuring the widths of the inhibition zones after
48 h of incubation at 27 °C. Results of our research revealed that all tested strains showed
antagonistic activity against X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. gardneri, X. perforans, X. arboricola
pv. juglandis and X. hortorum pv. pelargoni by producing an inhibition zone of 5-27 mm. Our study
showed that strains of P. graminis are able to inhibit Xanthomonas spp. growth in vitro, suggesting
their potential use as a biocontrol agent in plant disease control.",
publisher = "University of Belgrade – Faculty of Agriculture",
journal = "4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)",
title = "Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads",
pages = "90"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Paunović, M.. (2021). Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads. in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)
University of Belgrade – Faculty of Agriculture., 90.
Gašić K, Zlatković N, Paunović M. Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads. in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.). 2021;:90..
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Paunović, Marija, "Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads" in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.) (2021):90.

PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV

Ivanović, Milan M; Šević, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Menković, Jelena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Milan M
AU  - Šević, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Menković, Jelena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1275
AB  - biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
T1  - PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV
EP  - 30
SP  - 29
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Milan M and Šević, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Menković, Jelena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor",
title = "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV",
pages = "30-29"
}
Ivanović, M. M., Šević, M., Prokić, A., Gašić, K., Zlatković, N., Menković, J.,& Obradović, A.. (2021). PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
Društvo za zaštitu bilja., 29-30.
Ivanović MM, Šević M, Prokić A, Gašić K, Zlatković N, Menković J, Obradović A. PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor. 2021;:29-30..
Ivanović, Milan M, Šević, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Menković, Jelena, Obradović, Aleksa, "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor (2021):29-30.

NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA

Obradović, Aleksa; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1282
AB  - Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA
SP  - 9
ER  - 
@conference{
author = "Obradović, Aleksa and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina",
year = "2021",
abstract = "Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA",
pages = "9"
}
Obradović, A., Menković, J., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N.,& Gašić, K.. (2021). NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 9.
Obradović A, Menković J, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Gašić K. NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:9..
Obradović, Aleksa, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):9.

Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1277
AB  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA
SP  - 16
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA",
pages = "16"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2021). Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 16.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:16..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):16.

Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro

Popović Milovanović, Tatjana; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Springer, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://enauka.gov.rs/handle/123456789/776640
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1185
AB  - In Montenegro, stone fruit species are grown on intensive and semi-intensive commercial plantations. However, almond production is mainly organized on family gardens and for household consumption. During two seasons (2017–2018), we surveyed apricot, peach, nectarine, sweet cherry, Japanese plum, and almond orchards for the presence of bacterial diseases at different geographical locations in Montenegro. From leaf, petiole and fruit lesions, branch or twig cankers, and necrotizing buds, a total of 29 isolates were obtained and subjected to identification based on their morphological, pathogenic, biochemical, and molecular characteristics. Pathogenicity of the isolates was confirmed by reproducing the symptoms on leaves, fruits, and twigs of the corresponding host plants. The biochemical tests indicated that the isolates belong to Pseudomonas syringae. However, isolates’ characterization showed variation in their phenotypic and molecular features. The presence of the syrB gene and ice nucleation activity grouped most of the isolates within pathovar syringae. The results of rep-PCR using the BOX primer revealed high genetic diversity of isolates. Multilocus sequence analysis (MLSA), using four housekeeping genes, showed that 27 isolates belong to the genomic species 1, P. syringae sensu stricto, corresponding to P. syringae phylogroup 2. However, isolates from the same phylogroup 2 did not form a monophyletic group. One strain isolated from apricot was most distinct and similar to members of genomic species 2, phylogroup 3. All tested isolates showed significant levels of resistance to copper sulfate and high level of sensitivity to streptomycin sulfate in vitro.
PB  - Springer
T2  - Journal of Plant Diseases and Protection
T1  - Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro
EP  - 405
IS  - 2
SP  - 391
VL  - 128
DO  - 10.1007/s41348-020-00417-8
ER  - 
@article{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "In Montenegro, stone fruit species are grown on intensive and semi-intensive commercial plantations. However, almond production is mainly organized on family gardens and for household consumption. During two seasons (2017–2018), we surveyed apricot, peach, nectarine, sweet cherry, Japanese plum, and almond orchards for the presence of bacterial diseases at different geographical locations in Montenegro. From leaf, petiole and fruit lesions, branch or twig cankers, and necrotizing buds, a total of 29 isolates were obtained and subjected to identification based on their morphological, pathogenic, biochemical, and molecular characteristics. Pathogenicity of the isolates was confirmed by reproducing the symptoms on leaves, fruits, and twigs of the corresponding host plants. The biochemical tests indicated that the isolates belong to Pseudomonas syringae. However, isolates’ characterization showed variation in their phenotypic and molecular features. The presence of the syrB gene and ice nucleation activity grouped most of the isolates within pathovar syringae. The results of rep-PCR using the BOX primer revealed high genetic diversity of isolates. Multilocus sequence analysis (MLSA), using four housekeeping genes, showed that 27 isolates belong to the genomic species 1, P. syringae sensu stricto, corresponding to P. syringae phylogroup 2. However, isolates from the same phylogroup 2 did not form a monophyletic group. One strain isolated from apricot was most distinct and similar to members of genomic species 2, phylogroup 3. All tested isolates showed significant levels of resistance to copper sulfate and high level of sensitivity to streptomycin sulfate in vitro.",
publisher = "Springer",
journal = "Journal of Plant Diseases and Protection",
title = "Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro",
pages = "405-391",
number = "2",
volume = "128",
doi = "10.1007/s41348-020-00417-8"
}
Popović Milovanović, T., Menković, J., Prokić, A., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro. in Journal of Plant Diseases and Protection
Springer., 128(2), 391-405.
https://doi.org/10.1007/s41348-020-00417-8
Popović Milovanović T, Menković J, Prokić A, Zlatković N, Obradović A. Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro. in Journal of Plant Diseases and Protection. 2021;128(2):391-405.
doi:10.1007/s41348-020-00417-8 .
Popović Milovanović, Tatjana, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro" in Journal of Plant Diseases and Protection, 128, no. 2 (2021):391-405,
https://doi.org/10.1007/s41348-020-00417-8 . .
10
2
10

Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia

Prokić, Andjelka; Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Gašić, K.; Pavlović, Z.; Obradović, Aleksa

(Springer, Dordrecht, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Prokić, Andjelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Gašić, K.
AU  - Pavlović, Z.
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/592
AB  - Bacterial stalk soft rot have been repeatedly observed on maize plants in several commercial fields in northern part of Serbia in the period of 1990 to 2014. The occurrence of the disease corresponded with warm weather and increased humidity. Etiological studies of the diseased tissue constantly resulted in isolation of pectolytic bacterial strains. In order to identify the isolated bacteria, twenty-three strains were characterized by morphological, physiolcal, biochemical, and molecular assays. Pathogenicity of the strains was confirmed by Koch's postulates on 1-week-old maize seedlings. The strains were Gram and oxidase-negative, non-fluorescent, pectolytic, facultative anaerobic and caused hypersensitive response (HR) in tobacco leaves. They produced catalase and lecithinase, but did not produce oxidase and arginine dehydrolase. All strains reduced nitrate and grew at 37 degrees C, while variable growth was observed in medium containing 5% NaCl. Phenotypic tests and amplification of the specific 420-bp fragment in PCR assay showed that the strains belong to genus Dickeya. Using ERIC-PCR analysis seven different genetic profiles were obtained, suggesting the presence of genetic diversity in the population of this pathogen in Serbia. Additionally, phylogenetic analysis based on the recA gene sequence analysis indicated that the strains isolated from soft rotted maize belong to Dickeya zeae, leading to the conclusion that this bacterium was the causal agent of stalk soft rot of maize in Serbia.
PB  - Springer, Dordrecht
T2  - European Journal of Plant Pathology
T1  - Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia
EP  - 691
IS  - 3
SP  - 685
VL  - 157
DO  - 10.1007/s10658-020-02019-4
ER  - 
@article{
author = "Prokić, Andjelka and Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Gašić, K. and Pavlović, Z. and Obradović, Aleksa",
year = "2020",
abstract = "Bacterial stalk soft rot have been repeatedly observed on maize plants in several commercial fields in northern part of Serbia in the period of 1990 to 2014. The occurrence of the disease corresponded with warm weather and increased humidity. Etiological studies of the diseased tissue constantly resulted in isolation of pectolytic bacterial strains. In order to identify the isolated bacteria, twenty-three strains were characterized by morphological, physiolcal, biochemical, and molecular assays. Pathogenicity of the strains was confirmed by Koch's postulates on 1-week-old maize seedlings. The strains were Gram and oxidase-negative, non-fluorescent, pectolytic, facultative anaerobic and caused hypersensitive response (HR) in tobacco leaves. They produced catalase and lecithinase, but did not produce oxidase and arginine dehydrolase. All strains reduced nitrate and grew at 37 degrees C, while variable growth was observed in medium containing 5% NaCl. Phenotypic tests and amplification of the specific 420-bp fragment in PCR assay showed that the strains belong to genus Dickeya. Using ERIC-PCR analysis seven different genetic profiles were obtained, suggesting the presence of genetic diversity in the population of this pathogen in Serbia. Additionally, phylogenetic analysis based on the recA gene sequence analysis indicated that the strains isolated from soft rotted maize belong to Dickeya zeae, leading to the conclusion that this bacterium was the causal agent of stalk soft rot of maize in Serbia.",
publisher = "Springer, Dordrecht",
journal = "European Journal of Plant Pathology",
title = "Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia",
pages = "691-685",
number = "3",
volume = "157",
doi = "10.1007/s10658-020-02019-4"
}
Prokić, A., Zlatković, N., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Gašić, K., Pavlović, Z.,& Obradović, A.. (2020). Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia. in European Journal of Plant Pathology
Springer, Dordrecht., 157(3), 685-691.
https://doi.org/10.1007/s10658-020-02019-4
Prokić A, Zlatković N, Kuzmanović N, Ivanović M, Gašić K, Pavlović Z, Obradović A. Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia. in European Journal of Plant Pathology. 2020;157(3):685-691.
doi:10.1007/s10658-020-02019-4 .
Prokić, Andjelka, Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Gašić, K., Pavlović, Z., Obradović, Aleksa, "Identification and characterization of Dickeya zeae strains associated with maize stalk soft-rot in northern Serbia" in European Journal of Plant Pathology, 157, no. 3 (2020):685-691,
https://doi.org/10.1007/s10658-020-02019-4 . .
15
12

First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(American Phytopathological Society, 2019)


                                            

                                            
Zlatković, N., Prokić, A., Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2019). First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 103(10), 2667.
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
Zlatković N, Prokić A, Gašić K, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease. 2019;103(10):2667.
doi:10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN .
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia" in Plant Disease, 103, no. 10 (2019):2667,
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN . .
1
12
2

First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(American Phytopathological Society, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1143
AB  - Watermelon (Citrullus lanatus) and squash (Cucurbita pepo) are traditionally grown in northern Serbia, in the province of Vojvodina. Most of the cucurbit cultivars grown in Serbia originate from imported seed. In July 2013, round, water-soaked lesions were observed on the fruits on sporadic squash plants grown in two fields of the breeder variety trials in Bački Petrovac. Affected tissue was light brown, slightly sunken, soft, and macerated. From symptomatic plants (cultivar GL Maxima), showing 30% symptom intensity, a uniform population of bacterial colonies was isolated, and one strain was chosen for the collection. In August of the following season, infection of the vine was observed on watermelon plants (cultivar unknown) grown in a commercial field in Čelarevo. Soft rot brownish lesions developed on infected stems, resulting in collapse and wilting of entire vines. The number of plants affected with symptoms was less than 10%. From the colonies isolated from the diseased tissue, two bacterial strains were purified and stored in the collection. Being pectolytic and isolated from cucurbits, the squash strain and two watermelon strains were subjected to further characterization. The strains developed white-gray, nonmucoid, round colonies with irregular margins on nutrient agar medium. They were gram and oxidase negative, tobacco HR and catalase positive, facultative anaerobes, nonfluorescent, caused soft rot on potato tuber slices, grew at 37°C, and reduced nitrate. They neither utilized arginine nor produced acid from sorbitol and inositol, showing characteristics of Pectobacterium species (De Boer and Kelman 2001). The PCR assay was carried out using primers BR1f/L1r (Duarte et al. 2004), specific for Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense (Pcb). A specific fragment of 322 bp was amplified for all three strains tested. The 16S rDNA sequence analysis (GenBank nos. MH031784, MH031785, and MH031786) showed 99% identity to the sequences of Pcb isolated from cucumber (CP020350), pepper (KX377597), and cabbage (KY021040) in China and potato in Japan (LC146476). The recA (MK911735, MK911736, and MK911737) and gapA (MK911738, MK911739, and MK911740) sequence analysis of three strains showed the highest nucleotide identity (100 to 98.35% and 99.42 to 98.08%, respectively) with Pcb previously deposited in NCBI GenBank database. Pathogenicity of the strains was tested on 2-week-old watermelon (cv. Rosa) and melon (cv. Sezam) seedlings, grown in a commercial potting mix in a greenhouse, as well as on mature zucchini fruits. Three seedlings per strain were inoculated by spraying with bacterial suspension (approx. 1 × 108 CFU/ml) using a handheld sprayer. Inoculated plants were incubated under plastic bags for 24 h and afterward maintained in a greenhouse at 28 ± 2°C. Two days after inoculation, water-soaked lesions developed on cotyledons of the watermelon and melon plants. No symptoms were observed on control plants sprayed with water. Three zucchini fruits were inoculated by pricking with a syringe and hypodermic needle and leaving a droplet of bacterial suspension (approx. 1 × 107 CFU/ml) at the point of inoculation. Inoculated fruits were placed on wet filter paper in a sealed plastic container at 28 ± 2°C. Treatment with sterile distilled water was used as a negative control. Discoloration of the tissue and soft rot spreading from the inoculation point developed within 48 h from inoculation. No symptoms developed on the control fruits. To complete Koch’s postulates, bacteria were reisolated from the inoculated plant and fruit tissue and were identified as Pcb by PCR assay (Duarte et al. 2004). This is the first report of Pcb causing soft rot of squash and watermelon in Serbia. The origin of the pathogen remained unknown. It might have been present in Serbia for some time but misidentified in previous studies that could not discriminate this subspecies or recently introduced by infected seed.
PB  - American Phytopathological Society
T2  - Plant Disease
T1  - First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia
IS  - 10
SP  - 2667
VL  - 103
DO  - 10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2019",
abstract = "Watermelon (Citrullus lanatus) and squash (Cucurbita pepo) are traditionally grown in northern Serbia, in the province of Vojvodina. Most of the cucurbit cultivars grown in Serbia originate from imported seed. In July 2013, round, water-soaked lesions were observed on the fruits on sporadic squash plants grown in two fields of the breeder variety trials in Bački Petrovac. Affected tissue was light brown, slightly sunken, soft, and macerated. From symptomatic plants (cultivar GL Maxima), showing 30% symptom intensity, a uniform population of bacterial colonies was isolated, and one strain was chosen for the collection. In August of the following season, infection of the vine was observed on watermelon plants (cultivar unknown) grown in a commercial field in Čelarevo. Soft rot brownish lesions developed on infected stems, resulting in collapse and wilting of entire vines. The number of plants affected with symptoms was less than 10%. From the colonies isolated from the diseased tissue, two bacterial strains were purified and stored in the collection. Being pectolytic and isolated from cucurbits, the squash strain and two watermelon strains were subjected to further characterization. The strains developed white-gray, nonmucoid, round colonies with irregular margins on nutrient agar medium. They were gram and oxidase negative, tobacco HR and catalase positive, facultative anaerobes, nonfluorescent, caused soft rot on potato tuber slices, grew at 37°C, and reduced nitrate. They neither utilized arginine nor produced acid from sorbitol and inositol, showing characteristics of Pectobacterium species (De Boer and Kelman 2001). The PCR assay was carried out using primers BR1f/L1r (Duarte et al. 2004), specific for Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense (Pcb). A specific fragment of 322 bp was amplified for all three strains tested. The 16S rDNA sequence analysis (GenBank nos. MH031784, MH031785, and MH031786) showed 99% identity to the sequences of Pcb isolated from cucumber (CP020350), pepper (KX377597), and cabbage (KY021040) in China and potato in Japan (LC146476). The recA (MK911735, MK911736, and MK911737) and gapA (MK911738, MK911739, and MK911740) sequence analysis of three strains showed the highest nucleotide identity (100 to 98.35% and 99.42 to 98.08%, respectively) with Pcb previously deposited in NCBI GenBank database. Pathogenicity of the strains was tested on 2-week-old watermelon (cv. Rosa) and melon (cv. Sezam) seedlings, grown in a commercial potting mix in a greenhouse, as well as on mature zucchini fruits. Three seedlings per strain were inoculated by spraying with bacterial suspension (approx. 1 × 108 CFU/ml) using a handheld sprayer. Inoculated plants were incubated under plastic bags for 24 h and afterward maintained in a greenhouse at 28 ± 2°C. Two days after inoculation, water-soaked lesions developed on cotyledons of the watermelon and melon plants. No symptoms were observed on control plants sprayed with water. Three zucchini fruits were inoculated by pricking with a syringe and hypodermic needle and leaving a droplet of bacterial suspension (approx. 1 × 107 CFU/ml) at the point of inoculation. Inoculated fruits were placed on wet filter paper in a sealed plastic container at 28 ± 2°C. Treatment with sterile distilled water was used as a negative control. Discoloration of the tissue and soft rot spreading from the inoculation point developed within 48 h from inoculation. No symptoms developed on the control fruits. To complete Koch’s postulates, bacteria were reisolated from the inoculated plant and fruit tissue and were identified as Pcb by PCR assay (Duarte et al. 2004). This is the first report of Pcb causing soft rot of squash and watermelon in Serbia. The origin of the pathogen remained unknown. It might have been present in Serbia for some time but misidentified in previous studies that could not discriminate this subspecies or recently introduced by infected seed.",
publisher = "American Phytopathological Society",
journal = "Plant Disease",
title = "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia",
number = "10",
pages = "2667",
volume = "103",
doi = "10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN"
}
Zlatković, N., Prokić, A., Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2019). First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 103(10), 2667.
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
Zlatković N, Prokić A, Gašić K, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease. 2019;103(10):2667.
doi:10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN .
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia" in Plant Disease, 103, no. 10 (2019):2667,
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN . .
1
12
2
9

Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash

Newberry, Eric; Ebrahim, Mohamed; Timilsina, Sujan; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa; Bull, Carolee; Goss, Erica; Huguet Tapia, Jose; Paret, Mathews; Jones, Jeffrey; Potnis, Neha

(Frontiers Media Sa, Lausanne, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Newberry, Eric
AU  - Ebrahim, Mohamed
AU  - Timilsina, Sujan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Bull, Carolee
AU  - Goss, Erica
AU  - Huguet Tapia, Jose
AU  - Paret, Mathews
AU  - Jones, Jeffrey
AU  - Potnis, Neha
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/960
AB  - Pseudomonas syringae sensu strict , (phylogroup 2; referred to as P. syringae) consists of an environmentally ubiquitous bacterial population associated with diseases of numerous plant species. Recent studies using multilocus sequence analysis have indicated the clonal expansion of several P. syringae lineages, located in phylogroups 2a and 2b, in association with outbreaks of bacterial spot disease of watermelon, cantaloupe, and squash in the United States. To investigate the evolutionary processes that led to the emergence of these epidemic lineages, we sequenced the genomes of six P. syringae strains that were isolated from cucurbits grown in the United States, Europe, and China over a period of more than a decade, as well as eight strains that were isolated from watermelon and squash grown in six different Florida counties during the 2013 and 2014 seasons. These data were subjected to comparative analyses along with 42 previously sequenced genomes of P. syringae stains collected from diverse plant species and environments available from GenBank. Maximum likelihood reconstruction of the P. syringae core genome revealed the presence of a hybrid phylogenetic group, comprised of cucurbit strains collected in Florida, Italy, Serbia, and France, which emerged through genome-wide homologous recombination between phylogroups 2a and 2b. Functional analysis of the recombinant core genome showed that pathways involved in the ATP-dependent transport and metabolism of amino acids, bacterial motility, and secretion systems were enriched for recombination. A survey of described virulence factors indicated the convergent acquisition of several accessory type 3 secreted effectors (T3SEs) among phylogenetically distinct lineages through integrative and conjugative element and plasmid loci. Finally, pathogenicity assays on watermelon and squash showed qualitative differences in virulence between strains of the same clonal lineage, which correlated with T3SEs acquired through various mechanisms of horizontal gene transfer (HGT). This study provides novel insights into the interplay of homologous recombination and HGT toward pathogen emergence and highlights the dynamic nature of P. syringae sensu lato genomes.
PB  - Frontiers Media Sa, Lausanne
T2  - Frontiers in Microbiology
T1  - Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash
EP  - 18
SP  - 1
VL  - 10
DO  - 10.3389/fmicb.2019.00270
ER  - 
@article{
author = "Newberry, Eric and Ebrahim, Mohamed and Timilsina, Sujan and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa and Bull, Carolee and Goss, Erica and Huguet Tapia, Jose and Paret, Mathews and Jones, Jeffrey and Potnis, Neha",
year = "2019",
abstract = "Pseudomonas syringae sensu strict , (phylogroup 2; referred to as P. syringae) consists of an environmentally ubiquitous bacterial population associated with diseases of numerous plant species. Recent studies using multilocus sequence analysis have indicated the clonal expansion of several P. syringae lineages, located in phylogroups 2a and 2b, in association with outbreaks of bacterial spot disease of watermelon, cantaloupe, and squash in the United States. To investigate the evolutionary processes that led to the emergence of these epidemic lineages, we sequenced the genomes of six P. syringae strains that were isolated from cucurbits grown in the United States, Europe, and China over a period of more than a decade, as well as eight strains that were isolated from watermelon and squash grown in six different Florida counties during the 2013 and 2014 seasons. These data were subjected to comparative analyses along with 42 previously sequenced genomes of P. syringae stains collected from diverse plant species and environments available from GenBank. Maximum likelihood reconstruction of the P. syringae core genome revealed the presence of a hybrid phylogenetic group, comprised of cucurbit strains collected in Florida, Italy, Serbia, and France, which emerged through genome-wide homologous recombination between phylogroups 2a and 2b. Functional analysis of the recombinant core genome showed that pathways involved in the ATP-dependent transport and metabolism of amino acids, bacterial motility, and secretion systems were enriched for recombination. A survey of described virulence factors indicated the convergent acquisition of several accessory type 3 secreted effectors (T3SEs) among phylogenetically distinct lineages through integrative and conjugative element and plasmid loci. Finally, pathogenicity assays on watermelon and squash showed qualitative differences in virulence between strains of the same clonal lineage, which correlated with T3SEs acquired through various mechanisms of horizontal gene transfer (HGT). This study provides novel insights into the interplay of homologous recombination and HGT toward pathogen emergence and highlights the dynamic nature of P. syringae sensu lato genomes.",
publisher = "Frontiers Media Sa, Lausanne",
journal = "Frontiers in Microbiology",
title = "Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash",
pages = "18-1",
volume = "10",
doi = "10.3389/fmicb.2019.00270"
}
Newberry, E., Ebrahim, M., Timilsina, S., Zlatković, N., Obradović, A., Bull, C., Goss, E., Huguet Tapia, J., Paret, M., Jones, J.,& Potnis, N.. (2019). Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash. in Frontiers in Microbiology
Frontiers Media Sa, Lausanne., 10, 1-18.
https://doi.org/10.3389/fmicb.2019.00270
Newberry E, Ebrahim M, Timilsina S, Zlatković N, Obradović A, Bull C, Goss E, Huguet Tapia J, Paret M, Jones J, Potnis N. Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash. in Frontiers in Microbiology. 2019;10:1-18.
doi:10.3389/fmicb.2019.00270 .
Newberry, Eric, Ebrahim, Mohamed, Timilsina, Sujan, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, Bull, Carolee, Goss, Erica, Huguet Tapia, Jose, Paret, Mathews, Jones, Jeffrey, Potnis, Neha, "Inference of Convergent Gene Acquisition Among Pseudomonas syringae Strains Isolated From Watermelon, Cantaloupe, and Squash" in Frontiers in Microbiology, 10 (2019):1-18,
https://doi.org/10.3389/fmicb.2019.00270 . .
4
18
9
16

Bacterial diseases of cucurbits

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Andjelka; Obradović, Aleksa

(Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Andjelka
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/597
AB  - Production of cucurbits has a long tradition worldwide. Cucumber, watermelon and melon production is very important for many producers in some parts of Serbia. These crops are especially susceptible to phytopathogenic bacteria which can cause substantial losses in years with favorable weather conditions. In this paper major bacterial diseases of cucurbits are described, such as bacterial fruit blotch caused by Acidovorax citrulli, angular leaf spot caused by Pseudomonas syringae pv. lachrymans, bacterial spot caused by Xanthomonas campestris, bacterial wilt caused by Erwinia tracheiphila, cucurbit yellow wine disease caused by Serratia marcescens, bacterial leaf spot, caused by Pseudomonas syringae pv. syringae, inducing bacterial soft rot caused by Pectobacterium species.
AB  - Biljke familije Cucurbitaceae imaju dugu tradiciju proizvodnje širom sveta. U pojedinim krajevima Srbije, naročito severnim, proizvodnja krastavca, lubenice i dinje predstavlja primarno zanimanje mnogih poljoprivrednih gazdinstava. Pojava bakterioza u godinama sa uslovima koji pogoduju nastanku infekcije, može značajno ugroziti proizvodnju ovih biljaka. U ovom radu predstavljena su najznačajnija bakteriozna oboljenja biljaka familije Cucurbitaceae, među kojima su: bakteriozna mrljavost plodova lubenice, čiji je prouzrokovač Acidovorax citrulli, uglasta pegavost lišća krastavca, prouzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae pv. lachrymans; bakteriozna uvelost krastavca prouzrokovana vrstom Erwinia tracheiphila; bakteriozna pegavost koju prouzrokuje Xanthomonas cucurbitae; potom žutilo vreža, čiji je prouzrokovač Serratia marcescens; zatim bakteriozna lisna pegavost prouzrokovana Pseudomonas syringae pv. syringae; kao i bakteriozna vlažna trulež prouzrokovana vrstama roda Pectobacterium.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Bacterial diseases of cucurbits
T1  - Bakterioze tikava
EP  - 445
IS  - 6
SP  - 431
VL  - 47
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Andjelka and Obradović, Aleksa",
year = "2019",
abstract = "Production of cucurbits has a long tradition worldwide. Cucumber, watermelon and melon production is very important for many producers in some parts of Serbia. These crops are especially susceptible to phytopathogenic bacteria which can cause substantial losses in years with favorable weather conditions. In this paper major bacterial diseases of cucurbits are described, such as bacterial fruit blotch caused by Acidovorax citrulli, angular leaf spot caused by Pseudomonas syringae pv. lachrymans, bacterial spot caused by Xanthomonas campestris, bacterial wilt caused by Erwinia tracheiphila, cucurbit yellow wine disease caused by Serratia marcescens, bacterial leaf spot, caused by Pseudomonas syringae pv. syringae, inducing bacterial soft rot caused by Pectobacterium species., Biljke familije Cucurbitaceae imaju dugu tradiciju proizvodnje širom sveta. U pojedinim krajevima Srbije, naročito severnim, proizvodnja krastavca, lubenice i dinje predstavlja primarno zanimanje mnogih poljoprivrednih gazdinstava. Pojava bakterioza u godinama sa uslovima koji pogoduju nastanku infekcije, može značajno ugroziti proizvodnju ovih biljaka. U ovom radu predstavljena su najznačajnija bakteriozna oboljenja biljaka familije Cucurbitaceae, među kojima su: bakteriozna mrljavost plodova lubenice, čiji je prouzrokovač Acidovorax citrulli, uglasta pegavost lišća krastavca, prouzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae pv. lachrymans; bakteriozna uvelost krastavca prouzrokovana vrstom Erwinia tracheiphila; bakteriozna pegavost koju prouzrokuje Xanthomonas cucurbitae; potom žutilo vreža, čiji je prouzrokovač Serratia marcescens; zatim bakteriozna lisna pegavost prouzrokovana Pseudomonas syringae pv. syringae; kao i bakteriozna vlažna trulež prouzrokovana vrstama roda Pectobacterium.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Bacterial diseases of cucurbits, Bakterioze tikava",
pages = "445-431",
number = "6",
volume = "47"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A.,& Obradović, A.. (2019). Bacterial diseases of cucurbits. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 47(6), 431-445.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Obradović A. Bacterial diseases of cucurbits. in Biljni lekar. 2019;47(6):431-445..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Andjelka, Obradović, Aleksa, "Bacterial diseases of cucurbits" in Biljni lekar, 47, no. 6 (2019):431-445.

Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material

Ivanović, Milan; Kuzmanović, Nemanja; Gašić, Katarina; Prokić, Andjelka; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo genetičara Srbije, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Andjelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2019
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/601
AB  - Three PCR methods, referred in this study as,conventional" "nested" and,chromosomal" PCR and suggested for routine detection of Erwinia amylovora in pure culture and plant material, were evaluated according to their specificity and sensitivity. Specificity of PCR methods was analyzed by using 42 strains of E. amylovora, originating from different locations and plant species, with diverse PFGE profiles, representing distant populations of the pathogen. Sensitivity of PCR protocols in pure culture was studied by using nine different concentrations of E. amylovora in sterile ultrapure water as a template in PCR reactions. In order to study inhibitory effect of plant DNA and other inhibitors on sensitivity of the three PCR methods bacterial dilutions were mixed with plant macerate of pear, apple and quince prior to the PCR reaction. In specificity assays, tested PCR protocols were able to detect all E. amylovora strains regardless of the host of the strain, its origin or PFGE group, indicating primer specificity. On the other hand, sensitivity among tested methods varied, depending on bacterial concentration and selected plant material used in the PCR. When working with pure cultures nested PCR showed the greatest sensitivity by detecting 1.9 bacterial cells per PCR reaction, followed by detection limit of 9.5 cells per PCR reaction with conventional PCR and 1.9.105 cells/PCR reaction with chromosomal PCR. In spiked samples plant inhibitors either did not affect or they decreased the sensitivity of the PCR reaction, depending on the protocol and/or type of plant macerate. In our experiments, inhibitors from pear and quince macerates did not affect sensitivity of nested PCR, while apple macerate reduced its sensitivity by a factor of 10. Conventional PCR protocol was able to detect 95 cells/PCR reaction in pear and apple macerate, but only 9.5.103 cells/PCR in quince macerate. Greatest decrease in sensitivity of the PCR method was observed in spiked samples with chromosomal PCR since bacterial DNA was not detected in each of the spiked samples. Our research shows that all three PCR protocols are specific for detection of E. amylovora, but nested PCR proved to be most sensitive when working with pure cultures and plant material.
PB  - Društvo genetičara Srbije, Beograd
T2  - Genetika
T1  - Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material
EP  - 1052
IS  - 3
SP  - 1039
VL  - 51
DO  - 10.2298/GENSR1903039I
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Milan and Kuzmanović, Nemanja and Gašić, Katarina and Prokić, Andjelka and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2019",
abstract = "Three PCR methods, referred in this study as,conventional" "nested" and,chromosomal" PCR and suggested for routine detection of Erwinia amylovora in pure culture and plant material, were evaluated according to their specificity and sensitivity. Specificity of PCR methods was analyzed by using 42 strains of E. amylovora, originating from different locations and plant species, with diverse PFGE profiles, representing distant populations of the pathogen. Sensitivity of PCR protocols in pure culture was studied by using nine different concentrations of E. amylovora in sterile ultrapure water as a template in PCR reactions. In order to study inhibitory effect of plant DNA and other inhibitors on sensitivity of the three PCR methods bacterial dilutions were mixed with plant macerate of pear, apple and quince prior to the PCR reaction. In specificity assays, tested PCR protocols were able to detect all E. amylovora strains regardless of the host of the strain, its origin or PFGE group, indicating primer specificity. On the other hand, sensitivity among tested methods varied, depending on bacterial concentration and selected plant material used in the PCR. When working with pure cultures nested PCR showed the greatest sensitivity by detecting 1.9 bacterial cells per PCR reaction, followed by detection limit of 9.5 cells per PCR reaction with conventional PCR and 1.9.105 cells/PCR reaction with chromosomal PCR. In spiked samples plant inhibitors either did not affect or they decreased the sensitivity of the PCR reaction, depending on the protocol and/or type of plant macerate. In our experiments, inhibitors from pear and quince macerates did not affect sensitivity of nested PCR, while apple macerate reduced its sensitivity by a factor of 10. Conventional PCR protocol was able to detect 95 cells/PCR reaction in pear and apple macerate, but only 9.5.103 cells/PCR in quince macerate. Greatest decrease in sensitivity of the PCR method was observed in spiked samples with chromosomal PCR since bacterial DNA was not detected in each of the spiked samples. Our research shows that all three PCR protocols are specific for detection of E. amylovora, but nested PCR proved to be most sensitive when working with pure cultures and plant material.",
publisher = "Društvo genetičara Srbije, Beograd",
journal = "Genetika",
title = "Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material",
pages = "1052-1039",
number = "3",
volume = "51",
doi = "10.2298/GENSR1903039I"
}
Ivanović, M., Kuzmanović, N., Gašić, K., Prokić, A., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2019). Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material. in Genetika
Društvo genetičara Srbije, Beograd., 51(3), 1039-1052.
https://doi.org/10.2298/GENSR1903039I
Ivanović M, Kuzmanović N, Gašić K, Prokić A, Zlatković N, Obradović A. Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material. in Genetika. 2019;51(3):1039-1052.
doi:10.2298/GENSR1903039I .
Ivanović, Milan, Kuzmanović, Nemanja, Gašić, Katarina, Prokić, Andjelka, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Specificity and sensitivity of three pcr-based methods for detection of erwinia amylovora in pure culture and plant material" in Genetika, 51, no. 3 (2019):1039-1052,
https://doi.org/10.2298/GENSR1903039I . .
3
2

Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot

Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, M.; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Amer Phytopathological Soc, St Paul, 2018)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, M.
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/522
PB  - Amer Phytopathological Soc, St Paul
C3  - Phytopathology
T1  - Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot
EP  - 133
IS  - 10
SP  - 132
VL  - 108
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, M. and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2018",
publisher = "Amer Phytopathological Soc, St Paul",
journal = "Phytopathology",
title = "Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot",
pages = "133-132",
number = "10",
volume = "108"
}
Gašić, K., Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2018). Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot. in Phytopathology
Amer Phytopathological Soc, St Paul., 108(10), 132-133.
Gašić K, Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Obradović A. Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot. in Phytopathology. 2018;108(10):132-133..
Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, M., Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot" in Phytopathology, 108, no. 10 (2018):132-133.

Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro

Prokić, Anđelka; Ivanović, M.; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Amer Phytopathological Soc, St Paul, 2018)

TY  - CONF
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, M.
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/521
PB  - Amer Phytopathological Soc, St Paul
C3  - Phytopathology
T1  - Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro
EP  - 24
IS  - 10
SP  - 24
VL  - 108
ER  - 
@conference{
author = "Prokić, Anđelka and Ivanović, M. and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2018",
publisher = "Amer Phytopathological Soc, St Paul",
journal = "Phytopathology",
title = "Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro",
pages = "24-24",
number = "10",
volume = "108"
}
Prokić, A., Ivanović, M., Gašić, K., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2018). Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro. in Phytopathology
Amer Phytopathological Soc, St Paul., 108(10), 24-24.
Prokić A, Ivanović M, Gašić K, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro. in Phytopathology. 2018;108(10):24-24..
Prokić, Anđelka, Ivanović, M., Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro" in Phytopathology, 108, no. 10 (2018):24-24.
1

Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia

Jerinić Prodanović, Dušanka; Obradović, Aleksa; Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Pavlović, Žaklina

(• Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Jerinić Prodanović, Dušanka
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Pavlović, Žaklina
PY  - 2017
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1036
AB  - Mrkvina lisna buva Bactericera trigonica pripada familiji Triozidae, nadfamiliji Psylloidea, redu Hemiptera. Zajedno sa lukovom lisnom buvom (B. tremblayi)i krompirovom lisnom buvom (B. nigricornis) pripada kompleksu Bactericeranigricornis Foerster, u morfološkom i bioekološkom smislu veoma sli nih vrsta. Opisana je 1981. godine kao Trioza trigonica na osnovu analize imaga sakupljanih sa mrkve iz Portugalije, Italije, Kipra, Turske, Egipta i Irana. Kasnije je prebaena u rod Bactericera zajedno sa druge dve vrste ovog kompleksa. Imaga i larve se hrane na listu mrkve i drugih štitonoša. Ukoliko se jave u pove anoj brojnosti mogu dovesti do hloroze i žu enja lista, što ima za posledicu smanjenje prinosa. Pored direktnih šteta, utvr ena je njena vektorska uloga fastidiozne bakterije «Candidatus Liberibacter solanacearum», koja na biljkama iz familije Apiaceae dovodi do proliferacije korena i hloroti nog slabljenja. Ca. L. solanacearum je odavno poznata u Severnoj Americi i Novom Zelandu na biljkama iz familije Solanacae, prevashodno na krompiru, a u Evropi je prvi put utvr ena na mrkvi i celeru, a B. trigonica kao njen vektor. U periodu od 2014. do 2017. godine prou avano je prisustvo, biologija i štetnost B. trigonicana podru ju Srbije. Prvi put je registrovana 2014. godine i od tada je utvr eno njeno prisustvo u svim lokalitetima istraživanja tokom celog vegetacionog perioda mrkve. Pored mrkve, B. trigonica je registrovana na celeru, peršunu i divljoj mrkvi. U toku godine ima ve i broj generacija, prezimljava u stadijumu imaga na skrovitim mestima.
PB  - •	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia
EP  - 384
IS  - 375
VL  - 45
VL  - 4
ER  - 
@article{
author = "Jerinić Prodanović, Dušanka and Obradović, Aleksa and Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Pavlović, Žaklina",
year = "2017",
abstract = "Mrkvina lisna buva Bactericera trigonica pripada familiji Triozidae, nadfamiliji Psylloidea, redu Hemiptera. Zajedno sa lukovom lisnom buvom (B. tremblayi)i krompirovom lisnom buvom (B. nigricornis) pripada kompleksu Bactericeranigricornis Foerster, u morfološkom i bioekološkom smislu veoma sli nih vrsta. Opisana je 1981. godine kao Trioza trigonica na osnovu analize imaga sakupljanih sa mrkve iz Portugalije, Italije, Kipra, Turske, Egipta i Irana. Kasnije je prebaena u rod Bactericera zajedno sa druge dve vrste ovog kompleksa. Imaga i larve se hrane na listu mrkve i drugih štitonoša. Ukoliko se jave u pove anoj brojnosti mogu dovesti do hloroze i žu enja lista, što ima za posledicu smanjenje prinosa. Pored direktnih šteta, utvr ena je njena vektorska uloga fastidiozne bakterije «Candidatus Liberibacter solanacearum», koja na biljkama iz familije Apiaceae dovodi do proliferacije korena i hloroti nog slabljenja. Ca. L. solanacearum je odavno poznata u Severnoj Americi i Novom Zelandu na biljkama iz familije Solanacae, prevashodno na krompiru, a u Evropi je prvi put utvr ena na mrkvi i celeru, a B. trigonica kao njen vektor. U periodu od 2014. do 2017. godine prou avano je prisustvo, biologija i štetnost B. trigonicana podru ju Srbije. Prvi put je registrovana 2014. godine i od tada je utvr eno njeno prisustvo u svim lokalitetima istraživanja tokom celog vegetacionog perioda mrkve. Pored mrkve, B. trigonica je registrovana na celeru, peršunu i divljoj mrkvi. U toku godine ima ve i broj generacija, prezimljava u stadijumu imaga na skrovitim mestima.",
publisher = "•	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia",
pages = "384",
number = "375",
volume = "45, 4"
}
Jerinić Prodanović, D., Obradović, A., Ivanović, M., Prokić, A., Zlatković, N.,& Pavlović, Ž.. (2017). Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia. in Biljni lekar
•	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 45(375).
Jerinić Prodanović D, Obradović A, Ivanović M, Prokić A, Zlatković N, Pavlović Ž. Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia. in Biljni lekar. 2017;45(375):null-384..
Jerinić Prodanović, Dušanka, Obradović, Aleksa, Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Pavlović, Žaklina, "Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia" in Biljni lekar, 45, no. 375 (2017).