Jelušić, Aleksandra

Link to this page

Authority KeyName Variants
21107589-112a-4f5e-bd7d-06c575370aa1
  • Jelušić, Aleksandra (2)

Author's Bibliography

Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini

Popović Milovanović, Tatjana; Iličić, Renata; Jelušić, Aleksandra; Mitrović, Petar; Trkulja, Vojislav; Milovanović, Predrag; Zečević, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Zečević, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1198
AB  - Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih,
imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove
bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih
plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom
proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK
genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno
izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova
iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih
vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya
najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i
identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički
diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija.
Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli
uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena
mrkve. Simptomi su se javljali u vidu razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo
karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i
zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost
odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama
krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest
konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za
biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju
bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100%
(gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije
su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao
patogen kupusa.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini
SP  - 48
ER  - 
@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Mitrović, Petar and Trkulja, Vojislav and Milovanović, Predrag and Zečević, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Veliki ekonomski značaj u gajenju brojnih biljnih vrsta, a posebno korenasto-krtolastih,
imaju bakterije iz rodova Pectobacterium i Dickeya, prvobitno opisane kao rod Erwinia. Ove
bakterije prouzrokuju bolest tzv. vlažnu trulež. Štete nastaju usled propadanja zaraženih
plodova, krtola i mesnatog korena. Iako ovi patogeni mogu da prouzrokuju velike štete tokom
proizvodnje, ipak najveće nastaju tokom skladištenja. Primenom metode sekvenciranja DNK
genoma, taksonomija rodova Pectobacterium i Dickeya je u prethodnoj deceniji značajno
izmenjena,usled čega je i pripadnost pojedinih, već opisanih sojeva vrstama iz ovih rodova
iznova determinisana. Takođe, ova metodologija doprinela je otkrivanju velikog broja novih
vrsta bakterija ovih rodova. Tako, rod Pectobacterium do danas broji 20 vrsta, a rod Dickeya
najmanje 10. S obzirom na učestale taksonomske promene, cilj ovog rada je bio da se izoluju i
identifikuju prouzrokovači vlažne truleži paprike i mrkve kako bi se utvrdio genetički
diverzitet novoizolovanih bakterijskih populacija.
Tokom septembra 2022. godine, na lokalitetu Rimski Šančevi prikupljeni su oboleli
uzorci plodova paprike sa simptomima vlažne truleži, a na lokalitetu Futog uzorci korena
mrkve. Simptomi su se javljali u vidu razmekšavanja i propadanja plodova, uz prisustvo
karakterističnog, neprijatnog mirisa. Izolacije su vršene sa prelaznih zona između obolelog i
zdravog tkiva, na podlogu sa saharozom i peptonom. Bakterijske kolonije beličasto krem boje,
glatke, blago ispupčene su se javljale 48 h nakon izolacije i inkubacije na 26 °C. Patogenost
odabranih izolata dokazana je na zrelim plodovima paprike, korenu mrkve, kao i krtolama
krompira. Analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) vršena je primenom šest
konzerviranih gena dnaX, gapA, icdA, mdh, recA i rpoS. BLASTn analiza Nacionalnog centra za
biotehnološke informacije (NCBI) je pokazala da izolati poreklom sa paprike pripadaju
bakteriji Pectobacterium brasiliense, sa procentom identiteta od 98,96% (dnaX) do 100%
(gapA). Izolati poreklom sa mrkve su identifikovani kao Pectobacterium carotovorum, sa
procentom identiteta od 100%, na osnovu sekvenci svih šest analiziranih gena. Ove bakterije
su u Srbiji prethodno determinisane i opisane kao patogeni krompira, a P. carotovorum i kao
patogen kupusa.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini",
pages = "48"
}
Popović Milovanović, T., Iličić, R., Jelušić, A., Mitrović, P., Trkulja, V., Milovanović, P.,& Zečević, K.. (2023). Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 48.
Popović Milovanović T, Iličić R, Jelušić A, Mitrović P, Trkulja V, Milovanović P, Zečević K. Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:48..
Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Mitrović, Petar, Trkulja, Vojislav, Milovanović, Predrag, Zečević, Katarina, "Proučavanje prouzrokovača vlažne truleži paprike i mrkve u Vojvodini" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):48.

Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres

Marković, Sanja; Popović Milovanović, Tatjana; Berić, Tanja; Dimkić, Ivica; Jelušić, Aleksandra; Iličić, Renata; Stanković, Slaviša

(Springer Verlag, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Marković, Sanja
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Berić, Tanja
AU  - Dimkić, Ivica
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Stanković, Slaviša
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/684
AB  - Plant pathogenic bacteria from the genera Pectobacterium and Dickeya in association with potato cause blackleg and tuber soft rot disease. A metabarcoding was used to analyze the microbial communities of soft-rotted tubers and their geocaulospheres. In September 2018, samples collected from the blackleg-infected field (58 ha) in the Bačka region (Serbia) reached 45% disease incidence. Next-generation sequencing Illumina MiSeq platform was used to obtain 16S rRNA sequences from six tested tubers (with and without soft rot symptom) and the surrounding geocaulosphere. Proteobacteria, Bacteroidetes, Firmicutes, and Actinobacteria were present in all samples, with Proteobacteria being the most prevalent, especially in tubers without soft rot symptoms. In all tested samples, species of the Pectobacterium (P. aroidearum, P. atrosepticum, P. carotovorum, and P. polaris) were detected but were more represented in tubers without symptoms. However, the genus Dickeya was at the limit of detection or not detected at all. Acinetobacter was the most dominant in tubers with soft rot, while Pseudomonas and Enterobacter were the most abundant in tubers without symptoms. The genera Bacteroides and Dysgonomonas with starch-degradable features were almost exclusively present in soft rotted tubers and their corresponding geocaulospheres. The most represented genera in the geocaulosphere sample associated with no-symptom tubers were Gaiella, Sphingomonas, Sphingobium, Gemmatimonas, and Geminicoccus, which include species with confirmed biocontrol potential. This study indicates that the soft rot maceration process arises due to complex interactions between plant pathogens and other endophytic bacteria.
PB  - Springer Verlag
T2  - Potato Research
T1  - Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres
DO  - 10.1007/s11540-022-09601-9
ER  - 
@article{
author = "Marković, Sanja and Popović Milovanović, Tatjana and Berić, Tanja and Dimkić, Ivica and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Stanković, Slaviša",
year = "2022",
abstract = "Plant pathogenic bacteria from the genera Pectobacterium and Dickeya in association with potato cause blackleg and tuber soft rot disease. A metabarcoding was used to analyze the microbial communities of soft-rotted tubers and their geocaulospheres. In September 2018, samples collected from the blackleg-infected field (58 ha) in the Bačka region (Serbia) reached 45% disease incidence. Next-generation sequencing Illumina MiSeq platform was used to obtain 16S rRNA sequences from six tested tubers (with and without soft rot symptom) and the surrounding geocaulosphere. Proteobacteria, Bacteroidetes, Firmicutes, and Actinobacteria were present in all samples, with Proteobacteria being the most prevalent, especially in tubers without soft rot symptoms. In all tested samples, species of the Pectobacterium (P. aroidearum, P. atrosepticum, P. carotovorum, and P. polaris) were detected but were more represented in tubers without symptoms. However, the genus Dickeya was at the limit of detection or not detected at all. Acinetobacter was the most dominant in tubers with soft rot, while Pseudomonas and Enterobacter were the most abundant in tubers without symptoms. The genera Bacteroides and Dysgonomonas with starch-degradable features were almost exclusively present in soft rotted tubers and their corresponding geocaulospheres. The most represented genera in the geocaulosphere sample associated with no-symptom tubers were Gaiella, Sphingomonas, Sphingobium, Gemmatimonas, and Geminicoccus, which include species with confirmed biocontrol potential. This study indicates that the soft rot maceration process arises due to complex interactions between plant pathogens and other endophytic bacteria.",
publisher = "Springer Verlag",
journal = "Potato Research",
title = "Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres",
doi = "10.1007/s11540-022-09601-9"
}
Marković, S., Popović Milovanović, T., Berić, T., Dimkić, I., Jelušić, A., Iličić, R.,& Stanković, S.. (2022). Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres. in Potato Research
Springer Verlag..
https://doi.org/10.1007/s11540-022-09601-9
Marković S, Popović Milovanović T, Berić T, Dimkić I, Jelušić A, Iličić R, Stanković S. Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres. in Potato Research. 2022;.
doi:10.1007/s11540-022-09601-9 .
Marković, Sanja, Popović Milovanović, Tatjana, Berić, Tanja, Dimkić, Ivica, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Stanković, Slaviša, "Metabarcoding Approach for Evaluation of Bacterial Diversity in Soft Rotting Potato Tubers and Corresponding Geocaulospheres" in Potato Research (2022),
https://doi.org/10.1007/s11540-022-09601-9 . .
4
2