Radulović, Snežana

Link to this page

Authority KeyName Variants
7da47ab0-e337-4b3f-8f9d-27e48c12ee39
  • Radulović, Snežana (5)

Author's Bibliography

Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube

Novković, Maja; Cvijanović, Dušanka; Minučer, Mesaroš; Pavić, Dragoslav; Drešković, Nusret; Milošević, Đurađ; Anđelković, Ana; Damnjanović, Bojan; Radulović, Snežana

(Carpathian Association of Environment and Earth Sciences, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Novković, Maja
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Minučer, Mesaroš
AU  - Pavić, Dragoslav
AU  - Drešković, Nusret
AU  - Milošević, Đurađ
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Damnjanović, Bojan
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1151
AB  - UAV technologies provide a time- and cost-efficient framework for a variety of environmental monitoring domains. It also increases data resolution and provides new insights into observed objects and phenomena, especially within the difficult-to-access and complex for monitoring aquatic habitats. The objective of this study was to develop UAV-based acquisition and GIS-based image processing guidelines for aquatic macrophyte detection and monitoring in large temperate rivers. According to the European standard CEN EN -14184:2014, the assessment of aquatic macrophytes should be performed using the transect approach. Large rivers, such as the Danube, represent an exception and should be evaluated using 1km transects. Therefore, seven transects of the Middle Danube in Serbia were simultaneously surveyed using traditional field methods and novel UAV technology. UAV images were acquired using RGB and multispectral cameras carried by a fixed-wing drone. The images were processed and orthomosaics were classified using Object Based Image Analysis (OBIA), to create digital GIS maps of the river transects. During the traditional monitoring approach, the relative abundance of 22 macrophyte species was recorded along the transects. Using the UAV technology and OBIA approach eight macrophyte classes were distinguished based on dominant macrophyte taxa or plant life form traits. Aquatic macrophytes were 'almost perfectly' distinguished from the orthomosaics, achieving a high classification accuracy of 96 % / 88 % / 0.84 for RGB and 94 % / 97 % / 0.95 Producers /Users accuracy/Kappa index for the multispectral approach. Individual macrophyte classes accuracy varied between 0.5 and 1 Kappa and were generally higher for the multispectral imagery approach. Although the resolution of the taxonomic data is lower, UAV monitoring provided the necessary spatial context of macrophytes distribution and absolute area occupied by macrophytes. It also provided information on the diversity and distribution of habitats along the river. Therefore, the UAV-assisted monitoring approach described in this study can be effectively integrated into macrophyte monitoring during large river expeditions such as the JDS.
PB  - Carpathian Association of Environment and Earth Sciences
T2  - Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences
T1  - Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube
EP  - 322
IS  - 2
SP  - 307
VL  - 18
DO  - 10.26471/cjees/2023/018/261
ER  - 
@article{
author = "Novković, Maja and Cvijanović, Dušanka and Minučer, Mesaroš and Pavić, Dragoslav and Drešković, Nusret and Milošević, Đurađ and Anđelković, Ana and Damnjanović, Bojan and Radulović, Snežana",
year = "2023",
abstract = "UAV technologies provide a time- and cost-efficient framework for a variety of environmental monitoring domains. It also increases data resolution and provides new insights into observed objects and phenomena, especially within the difficult-to-access and complex for monitoring aquatic habitats. The objective of this study was to develop UAV-based acquisition and GIS-based image processing guidelines for aquatic macrophyte detection and monitoring in large temperate rivers. According to the European standard CEN EN -14184:2014, the assessment of aquatic macrophytes should be performed using the transect approach. Large rivers, such as the Danube, represent an exception and should be evaluated using 1km transects. Therefore, seven transects of the Middle Danube in Serbia were simultaneously surveyed using traditional field methods and novel UAV technology. UAV images were acquired using RGB and multispectral cameras carried by a fixed-wing drone. The images were processed and orthomosaics were classified using Object Based Image Analysis (OBIA), to create digital GIS maps of the river transects. During the traditional monitoring approach, the relative abundance of 22 macrophyte species was recorded along the transects. Using the UAV technology and OBIA approach eight macrophyte classes were distinguished based on dominant macrophyte taxa or plant life form traits. Aquatic macrophytes were 'almost perfectly' distinguished from the orthomosaics, achieving a high classification accuracy of 96 % / 88 % / 0.84 for RGB and 94 % / 97 % / 0.95 Producers /Users accuracy/Kappa index for the multispectral approach. Individual macrophyte classes accuracy varied between 0.5 and 1 Kappa and were generally higher for the multispectral imagery approach. Although the resolution of the taxonomic data is lower, UAV monitoring provided the necessary spatial context of macrophytes distribution and absolute area occupied by macrophytes. It also provided information on the diversity and distribution of habitats along the river. Therefore, the UAV-assisted monitoring approach described in this study can be effectively integrated into macrophyte monitoring during large river expeditions such as the JDS.",
publisher = "Carpathian Association of Environment and Earth Sciences",
journal = "Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences",
title = "Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube",
pages = "322-307",
number = "2",
volume = "18",
doi = "10.26471/cjees/2023/018/261"
}
Novković, M., Cvijanović, D., Minučer, M., Pavić, D., Drešković, N., Milošević, Đ., Anđelković, A., Damnjanović, B.,& Radulović, S.. (2023). Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube. in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences
Carpathian Association of Environment and Earth Sciences., 18(2), 307-322.
https://doi.org/10.26471/cjees/2023/018/261
Novković M, Cvijanović D, Minučer M, Pavić D, Drešković N, Milošević Đ, Anđelković A, Damnjanović B, Radulović S. Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube. in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences. 2023;18(2):307-322.
doi:10.26471/cjees/2023/018/261 .
Novković, Maja, Cvijanović, Dušanka, Minučer, Mesaroš, Pavić, Dragoslav, Drešković, Nusret, Milošević, Đurađ, Anđelković, Ana, Damnjanović, Bojan, Radulović, Snežana, "Towards UAV Assisted Monitoring Of An Aquatic Vegetation Within The Large Rivers – The Middle Danube" in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences, 18, no. 2 (2023):307-322,
https://doi.org/10.26471/cjees/2023/018/261 . .
1

The role of riparian areas in alien plant invasions

Anđelković, Ana; Radulović, Snežana

(Herbološko društvo Srbije, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/981
AB  - Biološke invazije predstavljaju jednu od odlika koje karakterišu Antropocen. Invazivne vrste uzrokuju niz problema i rezultuju velikim ekonomskim gubicima na globalnom nivou, čiji se dalji rast očekuje i u budućnosti. Riparijalne (priobalne) zone, kao kritične tranzicione oblasti, uprkos tome što pružaju niz ekosistemskih usluga, nalaze se pod uticajem brojnih antropogenih pritisaka, što ih čini posebno podložnim prodoru invazivnih biljaka. Na području Evrope, upravo se riparijalne zone smatraju jednim od najinvazibilnijih tipova staništa. Kao žarišta biljnih invazija, riparijalne zone takođe imaju važnu ulogu i u procesu daljeg širenja invazivnih biljaka u obližnje terestrične ekosisteme. Različiti tipovi narušavanja, prirodni (poplave) i veštački (npr. hidromorfološke modifikacije), uz snažan pritisak propagula kome su ove oblasti izložene, povećavaju invazibilnost ovih oblasti. Imajući u vidu njihov ekološki značaj i podložnost prodoru invazivnih vrsta, zaštita i oporavak riparijalnih zona je od posebnog značaja u svetlu klimatskih promena. Kako bi se očuvale i povratile ekosistemske usluge i biodiverzitet riparijalnih oblasti, neophodno je sprovoditi kontrolu stranih invazivnih biljaka. Uspeh mera oporavka i aktivnosti kontrole invazivnih vrsta zavisi od niza činilaca, poput vremena introdukcije invazivnih vrsta i posledica njihovog prisustva u tom periodu. Takođe, različiti faktori životne sredine i faktori koji utiču na uspeh procesa invazije moraju se uzeti u obzir, jer bi mogli narušiti proces oporavka (obnavljanja) datog ekosistema. Na kraju, uspešnost procesa oporavka ekosistema, zavisi i od uključivanja svih zainteresovanihstrana i njihovog razumevanja značaja sprečavanja prodora i rešavanja problema invazivnih biljaka.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - The role of riparian areas in alien plant invasions
EP  - 104
IS  - 2
SP  - 93
VL  - 31
DO  - 10.5937/actaherb2202093A
ER  - 
@article{
author = "Anđelković, Ana and Radulović, Snežana",
year = "2022",
abstract = "Biološke invazije predstavljaju jednu od odlika koje karakterišu Antropocen. Invazivne vrste uzrokuju niz problema i rezultuju velikim ekonomskim gubicima na globalnom nivou, čiji se dalji rast očekuje i u budućnosti. Riparijalne (priobalne) zone, kao kritične tranzicione oblasti, uprkos tome što pružaju niz ekosistemskih usluga, nalaze se pod uticajem brojnih antropogenih pritisaka, što ih čini posebno podložnim prodoru invazivnih biljaka. Na području Evrope, upravo se riparijalne zone smatraju jednim od najinvazibilnijih tipova staništa. Kao žarišta biljnih invazija, riparijalne zone takođe imaju važnu ulogu i u procesu daljeg širenja invazivnih biljaka u obližnje terestrične ekosisteme. Različiti tipovi narušavanja, prirodni (poplave) i veštački (npr. hidromorfološke modifikacije), uz snažan pritisak propagula kome su ove oblasti izložene, povećavaju invazibilnost ovih oblasti. Imajući u vidu njihov ekološki značaj i podložnost prodoru invazivnih vrsta, zaštita i oporavak riparijalnih zona je od posebnog značaja u svetlu klimatskih promena. Kako bi se očuvale i povratile ekosistemske usluge i biodiverzitet riparijalnih oblasti, neophodno je sprovoditi kontrolu stranih invazivnih biljaka. Uspeh mera oporavka i aktivnosti kontrole invazivnih vrsta zavisi od niza činilaca, poput vremena introdukcije invazivnih vrsta i posledica njihovog prisustva u tom periodu. Takođe, različiti faktori životne sredine i faktori koji utiču na uspeh procesa invazije moraju se uzeti u obzir, jer bi mogli narušiti proces oporavka (obnavljanja) datog ekosistema. Na kraju, uspešnost procesa oporavka ekosistema, zavisi i od uključivanja svih zainteresovanihstrana i njihovog razumevanja značaja sprečavanja prodora i rešavanja problema invazivnih biljaka.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "The role of riparian areas in alien plant invasions",
pages = "104-93",
number = "2",
volume = "31",
doi = "10.5937/actaherb2202093A"
}
Anđelković, A.,& Radulović, S.. (2022). The role of riparian areas in alien plant invasions. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 31(2), 93-104.
https://doi.org/10.5937/actaherb2202093A
Anđelković A, Radulović S. The role of riparian areas in alien plant invasions. in Acta herbologica. 2022;31(2):93-104.
doi:10.5937/actaherb2202093A .
Anđelković, Ana, Radulović, Snežana, "The role of riparian areas in alien plant invasions" in Acta herbologica, 31, no. 2 (2022):93-104,
https://doi.org/10.5937/actaherb2202093A . .

Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta

Anđelković, Ana; Cvijanović, Dušanka; Marisavljević, Dragana; Novković, Maja; Popović, Slađana; Živković, Milica; Pavlovic, Danijela; Radulović, Snežana

(Herbološko društvo Srbije, 2021-09)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Novković, Maja
AU  - Popović, Slađana
AU  - Živković, Milica
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2021-09
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/768
AB  - Procenjuje se da je oko 13.000 biljnih vrsta širom sveta postalo naturalizovano izvan
njihovog prirodnog areala, pri čemu područje Evrope broji skoro 6.000 naturalizovanih
alohtonih biljnih vrsta. Smatra se da tip staništa predstavlja najbolji pokazatelj nivoa
invazije na regionalnom nivou, pri čemu su riparijalna ili priobalna staništa među
onima koja se karakterišu najvišim nivoom invazije. Riparijalne zone karakteriše
mozaik različitih tipova vegetacije koji se nalaze pod snažnim pritiskom antropogenih
aktivnosti, što dodatno doprinosi invazibilnosti ovih fragilnih područja. Kao posledica
toga, riparijalna staništa postaju centri diverziteta stranih i invazivnih biljnih vrsta, a
ujedno i potencijalni izvor njihovog daljeg prodora u okolna prirodna staništa i
agroekosisteme. Imajući sve navedeno u vidu, cilj istraživanja bio je da se analizira
stepen invazije u riparijalne zone na području Srbije. Terenska istraživanja obavljena
su u periodu jul-septembar 2013-2016. godine, pri čemu je analizirano ukupno 250
lokaliteta na području Srbije. Od ukupnog broja lokaliteta, u istraživanje je uključeno
217 lokaliteta u riparijalu 39 reka (osam rečnih slivova) i 33 u riparijalu šest deonica
kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav (HS DTD). Podaci o brojnosti i pokrovnosti 26
analiziranih invazivnih biljnih vrsta beleženi su na obali reke/kanala, u okviru
transekata dužine 100 m. Kanonijsko korespodentna analiza (CCA) rađena je u
programu CANOCO 5.0. Od 26 taksona čije je prisustvo analizirano, taksoni sa
najvećim brojem nalaza su Xanthium strumarium L. subsp. italicum (Moretti) D. Löve,
Amorpha fruticosa L., Erigeron canadensis L., Robinia pseudoacacia L. i Echinochloa
crus-galli (L.) P. Beauv. Biogeografska analiza pokazala je da su u riparijalnim
područjima Srbije dominantno prisutne invazivne vrste poreklom iz Severne Amerike
(68% nalaza), praćene južnoameričkim i azijskim vrstama, koje su zastupljene sa
16%, odnosno 14% nalaza. U pogledu biološkog spektra, registrovan je najveći broj
jednogodišnjih invazivnih biljnih vrsta (terofite, 60%), dok višegodišnje drvenaste vrste
(fanerofite) predstavljaju drugu najviše zastupljenu grupu (16%). Rečni slivovi
Dunava, Južne Morave, Zapadne Morave i Timoka se ističu prisustvom invazivnih
biljnih taksona, sa 384, 131, 129 i 110 nalaza, redom, pri čemu je, veza pripadnosti
vodotoka određenom rečnom slivu i zastupljenosti pojedinačnih istraživanih taksona,
dodatno potvrđena rezultatima CCA analize. CCA analiza je ukazala da određeni
taksoni pokazuju jaču preferenciju prema rekama pojedinih rečnih slivova, npr.
Helianthus tuberosus L. je u većoj meri zastupljen u riparijalu reka sliva Zapadne
Morave, dok je Reynoutria x bohemica Chrtek & Chrtková u najvećoj meri prisutna u
riparijalnim zonama u okviru slivova Zapadne Morave i Drine. Sa druge strane, vrste
Asclepias syriaca L., Solidago gigantea Ait. i Xanthium spinosum L. su u većoj meri
zastupljene u riparijalu kanala HS DTD, u odnosu na rečne tokove. Analizom
celokupnog seta podataka o distribuciji, brojnosti i pokrovnosti analiziranih taksona,
slivovi Dunava, Zapadne Morave i Kolubare se mogu označiti kao glavni koridori
širenja većine istraživanih taksona, dok je moguće očekivati da će se u narednom
periodu, usled klimatskih promena, slivovi Save, Velike i Južne Morave takođe naći
pod snažnim pritiskom daljeg širenja invazivnih biljnih vrsta. Porast u broju i
pokrovnosti invazivnih biljnih vrsta moguće je očekivati i u riparijalnim zonama
visokoplaninskih predela i na području jugozapadne Srbije (doline Lima, Ibra i njihovih
pritoka), takođe kao posledica klimatskih promena.
PB  - Herbološko društvo Srbije
C3  - Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar
T1  - Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta
EP  - 44
SP  - 43
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Cvijanović, Dušanka and Marisavljević, Dragana and Novković, Maja and Popović, Slađana and Živković, Milica and Pavlovic, Danijela and Radulović, Snežana",
year = "2021-09",
abstract = "Procenjuje se da je oko 13.000 biljnih vrsta širom sveta postalo naturalizovano izvan
njihovog prirodnog areala, pri čemu područje Evrope broji skoro 6.000 naturalizovanih
alohtonih biljnih vrsta. Smatra se da tip staništa predstavlja najbolji pokazatelj nivoa
invazije na regionalnom nivou, pri čemu su riparijalna ili priobalna staništa među
onima koja se karakterišu najvišim nivoom invazije. Riparijalne zone karakteriše
mozaik različitih tipova vegetacije koji se nalaze pod snažnim pritiskom antropogenih
aktivnosti, što dodatno doprinosi invazibilnosti ovih fragilnih područja. Kao posledica
toga, riparijalna staništa postaju centri diverziteta stranih i invazivnih biljnih vrsta, a
ujedno i potencijalni izvor njihovog daljeg prodora u okolna prirodna staništa i
agroekosisteme. Imajući sve navedeno u vidu, cilj istraživanja bio je da se analizira
stepen invazije u riparijalne zone na području Srbije. Terenska istraživanja obavljena
su u periodu jul-septembar 2013-2016. godine, pri čemu je analizirano ukupno 250
lokaliteta na području Srbije. Od ukupnog broja lokaliteta, u istraživanje je uključeno
217 lokaliteta u riparijalu 39 reka (osam rečnih slivova) i 33 u riparijalu šest deonica
kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav (HS DTD). Podaci o brojnosti i pokrovnosti 26
analiziranih invazivnih biljnih vrsta beleženi su na obali reke/kanala, u okviru
transekata dužine 100 m. Kanonijsko korespodentna analiza (CCA) rađena je u
programu CANOCO 5.0. Od 26 taksona čije je prisustvo analizirano, taksoni sa
najvećim brojem nalaza su Xanthium strumarium L. subsp. italicum (Moretti) D. Löve,
Amorpha fruticosa L., Erigeron canadensis L., Robinia pseudoacacia L. i Echinochloa
crus-galli (L.) P. Beauv. Biogeografska analiza pokazala je da su u riparijalnim
područjima Srbije dominantno prisutne invazivne vrste poreklom iz Severne Amerike
(68% nalaza), praćene južnoameričkim i azijskim vrstama, koje su zastupljene sa
16%, odnosno 14% nalaza. U pogledu biološkog spektra, registrovan je najveći broj
jednogodišnjih invazivnih biljnih vrsta (terofite, 60%), dok višegodišnje drvenaste vrste
(fanerofite) predstavljaju drugu najviše zastupljenu grupu (16%). Rečni slivovi
Dunava, Južne Morave, Zapadne Morave i Timoka se ističu prisustvom invazivnih
biljnih taksona, sa 384, 131, 129 i 110 nalaza, redom, pri čemu je, veza pripadnosti
vodotoka određenom rečnom slivu i zastupljenosti pojedinačnih istraživanih taksona,
dodatno potvrđena rezultatima CCA analize. CCA analiza je ukazala da određeni
taksoni pokazuju jaču preferenciju prema rekama pojedinih rečnih slivova, npr.
Helianthus tuberosus L. je u većoj meri zastupljen u riparijalu reka sliva Zapadne
Morave, dok je Reynoutria x bohemica Chrtek & Chrtková u najvećoj meri prisutna u
riparijalnim zonama u okviru slivova Zapadne Morave i Drine. Sa druge strane, vrste
Asclepias syriaca L., Solidago gigantea Ait. i Xanthium spinosum L. su u većoj meri
zastupljene u riparijalu kanala HS DTD, u odnosu na rečne tokove. Analizom
celokupnog seta podataka o distribuciji, brojnosti i pokrovnosti analiziranih taksona,
slivovi Dunava, Zapadne Morave i Kolubare se mogu označiti kao glavni koridori
širenja većine istraživanih taksona, dok je moguće očekivati da će se u narednom
periodu, usled klimatskih promena, slivovi Save, Velike i Južne Morave takođe naći
pod snažnim pritiskom daljeg širenja invazivnih biljnih vrsta. Porast u broju i
pokrovnosti invazivnih biljnih vrsta moguće je očekivati i u riparijalnim zonama
visokoplaninskih predela i na području jugozapadne Srbije (doline Lima, Ibra i njihovih
pritoka), takođe kao posledica klimatskih promena.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar",
title = "Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta",
pages = "44-43"
}
Anđelković, A., Cvijanović, D., Marisavljević, D., Novković, M., Popović, S., Živković, M., Pavlovic, D.,& Radulović, S.. (2021-09). Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta. in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar
Herbološko društvo Srbije., 43-44.
Anđelković A, Cvijanović D, Marisavljević D, Novković M, Popović S, Živković M, Pavlovic D, Radulović S. Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta. in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar. 2021;:43-44..
Anđelković, Ana, Cvijanović, Dušanka, Marisavljević, Dragana, Novković, Maja, Popović, Slađana, Živković, Milica, Pavlovic, Danijela, Radulović, Snežana, "Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta" in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar (2021-09):43-44.

The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)

Živković, Milica; Anđelković, Ana; Cvijanović, Dušanka; Novković, Maja; Vukov, Dragana; Šipoš, Šandor; Ilić, Miloš; Pankov, Nemanja; Miljanović, Branko; Marisavljević, Dragana; Pavlovic, D.; Radulović, Snežana

(InvasivesNet, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Živković, Milica
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Novković, Maja
AU  - Vukov, Dragana
AU  - Šipoš, Šandor
AU  - Ilić, Miloš
AU  - Pankov, Nemanja
AU  - Miljanović, Branko
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Pavlovic, D.
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/863
AB  - Pistia stratiotes L. (water lettuce) is known as one of the most troublesome aquatic macrophytes, strongly affecting the environment and human activities in slowmoving and stagnant inland water systems. It was introduced into Europe in the 20th century and has since spread to 15 European countries. This paper presents data on the first record of this invasive aquatic plant in natural inland waters of Vojvodina (northern lowland part of Serbia) and discusses the possible pathways of its introduction. Field research was conducted in October and November 2017 on the Begej River in Vojvodina Province (Serbia), where populations of P. stratiotes were documented for the first time near Srpski Itebej, in close proximity (1.2 km downstream) of the Romanian border. The plant samples were collected, photographed in situ and deposited in the BUNS Herbarium. The relevant environmental data were also recorded in situ and water samples were collected for chemical analysis. This new record presents the first documented case of this invasive alien in rivers in Serbia, and expands upon the previous findings of this species in natural thermal waters of south-eastern and eastern Serbia. Taking into account the distance from the Romanian border and the fact that it has already been present in this country for several years, this introduction could be attributed to the spontaneous spreading of P. stratiotes from this neighbouring country. Nevertheless, despite this possibility, discarded aquarium plants cannot be entirely discounted as a potential source of this new introduction. Although it is hard to predict the exact consequences of this new introduction at such an early stage, bearing in mind the detrimental impacts P. stratiotes can have on the environment and excellent lateral connectivity of the Begej River with the canal and river network of Serbia, this finding highlights the need to take urgent action to control and instate regular monitoring measures, especially on the rivers and canals located close to the state borders.
PB  - InvasivesNet
T2  - BioInvasions Records
T1  - The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)
EP  - 229
IS  - 2
SP  - 218
VL  - 8
DO  - 10.3391/bir.2019.8.2.03
ER  - 
@article{
author = "Živković, Milica and Anđelković, Ana and Cvijanović, Dušanka and Novković, Maja and Vukov, Dragana and Šipoš, Šandor and Ilić, Miloš and Pankov, Nemanja and Miljanović, Branko and Marisavljević, Dragana and Pavlovic, D. and Radulović, Snežana",
year = "2019",
abstract = "Pistia stratiotes L. (water lettuce) is known as one of the most troublesome aquatic macrophytes, strongly affecting the environment and human activities in slowmoving and stagnant inland water systems. It was introduced into Europe in the 20th century and has since spread to 15 European countries. This paper presents data on the first record of this invasive aquatic plant in natural inland waters of Vojvodina (northern lowland part of Serbia) and discusses the possible pathways of its introduction. Field research was conducted in October and November 2017 on the Begej River in Vojvodina Province (Serbia), where populations of P. stratiotes were documented for the first time near Srpski Itebej, in close proximity (1.2 km downstream) of the Romanian border. The plant samples were collected, photographed in situ and deposited in the BUNS Herbarium. The relevant environmental data were also recorded in situ and water samples were collected for chemical analysis. This new record presents the first documented case of this invasive alien in rivers in Serbia, and expands upon the previous findings of this species in natural thermal waters of south-eastern and eastern Serbia. Taking into account the distance from the Romanian border and the fact that it has already been present in this country for several years, this introduction could be attributed to the spontaneous spreading of P. stratiotes from this neighbouring country. Nevertheless, despite this possibility, discarded aquarium plants cannot be entirely discounted as a potential source of this new introduction. Although it is hard to predict the exact consequences of this new introduction at such an early stage, bearing in mind the detrimental impacts P. stratiotes can have on the environment and excellent lateral connectivity of the Begej River with the canal and river network of Serbia, this finding highlights the need to take urgent action to control and instate regular monitoring measures, especially on the rivers and canals located close to the state borders.",
publisher = "InvasivesNet",
journal = "BioInvasions Records",
title = "The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)",
pages = "229-218",
number = "2",
volume = "8",
doi = "10.3391/bir.2019.8.2.03"
}
Živković, M., Anđelković, A., Cvijanović, D., Novković, M., Vukov, D., Šipoš, Š., Ilić, M., Pankov, N., Miljanović, B., Marisavljević, D., Pavlovic, D.,& Radulović, S.. (2019). The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia). in BioInvasions Records
InvasivesNet., 8(2), 218-229.
https://doi.org/10.3391/bir.2019.8.2.03
Živković M, Anđelković A, Cvijanović D, Novković M, Vukov D, Šipoš Š, Ilić M, Pankov N, Miljanović B, Marisavljević D, Pavlovic D, Radulović S. The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia). in BioInvasions Records. 2019;8(2):218-229.
doi:10.3391/bir.2019.8.2.03 .
Živković, Milica, Anđelković, Ana, Cvijanović, Dušanka, Novković, Maja, Vukov, Dragana, Šipoš, Šandor, Ilić, Miloš, Pankov, Nemanja, Miljanović, Branko, Marisavljević, Dragana, Pavlovic, D., Radulović, Snežana, "The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)" in BioInvasions Records, 8, no. 2 (2019):218-229,
https://doi.org/10.3391/bir.2019.8.2.03 . .
12
15

The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia

Cvijanović, Dušanka; Živković, Milica; Anđelković, Ana; Novković, Maja; Radulović, Snežana; Lakušić, Dmitar

(Matica Srpska, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Živković, Milica
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Novković, Maja
AU  - Radulović, Snežana
AU  - Lakušić, Dmitar
PY  - 2016
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1048
AB  - Despite the absence of a centralized national phytocoenological database of Serbia, over 16,000 relevés of all vegetation types have been gathered and stored in the database “Phytocoenosis of Serbia” as a result of the Project “Habitats of Serbia”. However, as the data on aquatic and semiaquatic vegetation comprise only 5% of the collected relevés, the aim of this paper is to expand on this, complete the database and present the data on these vegetation types in Serbia. The work included the expansion of the existing database with the addition of relevant sources, their digitalization, using Flora and Turboveg programs, and their subsequent georeferencing, using OziExplorer and DIVAGIS softwares. Consequently, the phytocoenological database on aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia now stores 1,720 relevés from 243 phytocoenological tables, collected and published by 24 authors during the period of 70 years (1940–2010), with the majority of the relevés collected over the last decade (56.40%). Phragmito-Magno-Caricetea Klika in Klika et Novák 1941 (Syn: Phragmitetea communis R. Tx. et Prsg. 1942), Potametea Klika in Klika et Novák 1941 (Syn: Potametea R. Tx. et Preising 1942) and Lemnetea de Bolós et Masclans 1955 (Syn: Lemnetea minoris W. Koch et R. Tx. 1955) have proven to be the most represented classes, while Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 (nomen ambiguum) and Salvinio natantis-Spirodeletum polyrrhizae Slavnić 1956 are associations with the highest number of relevés in the database. Accordingly, the most common species (>500 relevés) are Ceratophyllum demersum L. subsp. demersum, Lemna minor L. and Spirodela polyrhiza (L.) Schleiden.
PB  - Matica Srpska
T2  - Zbornik Matice srpske za prirodne nauke
T1  - The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia
EP  - 155
IS  - 2
SP  - 145
VL  - 131
ER  - 
@article{
author = "Cvijanović, Dušanka and Živković, Milica and Anđelković, Ana and Novković, Maja and Radulović, Snežana and Lakušić, Dmitar",
year = "2016",
abstract = "Despite the absence of a centralized national phytocoenological database of Serbia, over 16,000 relevés of all vegetation types have been gathered and stored in the database “Phytocoenosis of Serbia” as a result of the Project “Habitats of Serbia”. However, as the data on aquatic and semiaquatic vegetation comprise only 5% of the collected relevés, the aim of this paper is to expand on this, complete the database and present the data on these vegetation types in Serbia. The work included the expansion of the existing database with the addition of relevant sources, their digitalization, using Flora and Turboveg programs, and their subsequent georeferencing, using OziExplorer and DIVAGIS softwares. Consequently, the phytocoenological database on aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia now stores 1,720 relevés from 243 phytocoenological tables, collected and published by 24 authors during the period of 70 years (1940–2010), with the majority of the relevés collected over the last decade (56.40%). Phragmito-Magno-Caricetea Klika in Klika et Novák 1941 (Syn: Phragmitetea communis R. Tx. et Prsg. 1942), Potametea Klika in Klika et Novák 1941 (Syn: Potametea R. Tx. et Preising 1942) and Lemnetea de Bolós et Masclans 1955 (Syn: Lemnetea minoris W. Koch et R. Tx. 1955) have proven to be the most represented classes, while Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 (nomen ambiguum) and Salvinio natantis-Spirodeletum polyrrhizae Slavnić 1956 are associations with the highest number of relevés in the database. Accordingly, the most common species (>500 relevés) are Ceratophyllum demersum L. subsp. demersum, Lemna minor L. and Spirodela polyrhiza (L.) Schleiden.",
publisher = "Matica Srpska",
journal = "Zbornik Matice srpske za prirodne nauke",
title = "The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia",
pages = "155-145",
number = "2",
volume = "131"
}
Cvijanović, D., Živković, M., Anđelković, A., Novković, M., Radulović, S.,& Lakušić, D.. (2016). The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia. in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke
Matica Srpska., 131(2), 145-155.
Cvijanović D, Živković M, Anđelković A, Novković M, Radulović S, Lakušić D. The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia. in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke. 2016;131(2):145-155..
Cvijanović, Dušanka, Živković, Milica, Anđelković, Ana, Novković, Maja, Radulović, Snežana, Lakušić, Dmitar, "The digital database of aquatic and semiaquatic vegetation in Serbia" in Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, 131, no. 2 (2016):145-155.