TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Vrandečić, Karolina
AU  - Stanković, Slaviša
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/875
AB  - Pseudomonas strains originating from symptomatic (bacterial spot) leaf tissues of sweet cherry (Topola, Šumadija) and plum (Krušedol Selo, Srem) were isolated during 2016 and 2020, respectively. Based on the findings yielded by classical microbiological methods, LOPAT (+---+), GATTa (--++) and pathogenicity tests performed on detached fruitlets (sweet and sour cherry) and pods (bean pods), all strains were confirmed to belong to P. syringae pv. morsprunorum. The detection of cfl gene allowed strains that belong to race 1 to be identified. The DNA fingerprinting patterns obtained with four rep-PCR (BOX and ERIC), RAPD-PCR (M13), and IS50-PCR (IS50) methods revealed that the seven tested sweet cherry and plum P. s. pv. morsprunorum strains, as well as comparative KBNS71 and the reference strain CFBP 2119, were genetically heterogeneous. Conversely, MLSA based on the four-gene-based scheme (gapA, gltA, gyrB, and rpoD) indicated genetic homogeneity among all tested Serbian sweet cherry and plum strains, as well as P. s. pv. morsprunorum race 1 strains from the NCBI. Although the MLSA findings indicate that the sweet cherry and plum strains used in this study are 100% identical, as they might have different virulence genes, genome sequencing should be performed to eventually find the strain sub-clades based on the host.
PB  - Serbian Genetics Society
T2  - Genetika
T1  - Characterization of Pseudomonas syringae pv. morsprunorum originating from sweet cherry and plum in Serbia
EP  - 176
IS  - 1
SP  - 159
VL  - 55
DO  - 10.2298/gensr2301159i
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Jelušić, Aleksandra and Blagojević, Milan and Bagi, Ferenc and Vrandečić, Karolina and Stanković, Slaviša and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "Pseudomonas strains originating from symptomatic (bacterial spot) leaf tissues of sweet cherry (Topola, Šumadija) and plum (Krušedol Selo, Srem) were isolated during 2016 and 2020, respectively. Based on the findings yielded by classical microbiological methods, LOPAT (+---+), GATTa (--++) and pathogenicity tests performed on detached fruitlets (sweet and sour cherry) and pods (bean pods), all strains were confirmed to belong to P. syringae pv. morsprunorum. The detection of cfl gene allowed strains that belong to race 1 to be identified. The DNA fingerprinting patterns obtained with four rep-PCR (BOX and ERIC), RAPD-PCR (M13), and IS50-PCR (IS50) methods revealed that the seven tested sweet cherry and plum P. s. pv. morsprunorum strains, as well as comparative KBNS71 and the reference strain CFBP 2119, were genetically heterogeneous. Conversely, MLSA based on the four-gene-based scheme (gapA, gltA, gyrB, and rpoD) indicated genetic homogeneity among all tested Serbian sweet cherry and plum strains, as well as P. s. pv. morsprunorum race 1 strains from the NCBI. Although the MLSA findings indicate that the sweet cherry and plum strains used in this study are 100% identical, as they might have different virulence genes, genome sequencing should be performed to eventually find the strain sub-clades based on the host.",
publisher = "Serbian Genetics Society",
journal = "Genetika",
title = "Characterization of Pseudomonas syringae pv. morsprunorum originating from sweet cherry and plum in Serbia",
pages = "176-159",
number = "1",
volume = "55",
doi = "10.2298/gensr2301159i"
}

Iličić, R., Jelušić, A., Blagojević, M., Bagi, F., Vrandečić, K., Stanković, S.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Characterization of Pseudomonas syringae pv. morsprunorum originating from sweet cherry and plum in Serbia. in Genetika
Serbian Genetics Society., 55(1), 159-176.
https://doi.org/10.2298/gensr2301159i

Iličić R, Jelušić A, Blagojević M, Bagi F, Vrandečić K, Stanković S, Popović Milovanović T. Characterization of Pseudomonas syringae pv. morsprunorum originating from sweet cherry and plum in Serbia. in Genetika. 2023;55(1):159-176.
doi:10.2298/gensr2301159i .

Iličić, Renata, Jelušić, Aleksandra, Blagojević, Milan, Bagi, Ferenc, Vrandečić, Karolina, Stanković, Slaviša, Popović Milovanović, Tatjana, "Characterization of Pseudomonas syringae pv. morsprunorum originating from sweet cherry and plum in Serbia" in Genetika, 55, no. 1 (2023):159-176,
https://doi.org/10.2298/gensr2301159i . .

TY  - JOUR
AU  - Iličić, Renata
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Gošić, Jovica
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/833
AB  - In the summer and autumn of 2019-2020, young walnut orchards were monitored for the presence of bacterial diseases. Diseased walnut samples comprising trunks and branches with symptoms of vertical oozing canker (VOC), walnut bacterial blight (WBB) and superficial bark necrosis were collected from eight locations in Serbia. Based on phenotypic features, pathogenicity, and molecular assays using PCR with specific primers, 49 isolates obtained from samples showing VOC and WBB symptoms were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis, while further two isolates obtained from bark necrosis were identified as Brenneria rubrifaciens. One tested X. a. pv. juglandis isolate obtained from a VOC sample produced deep cankers in the bark of inoculated trunks of young walnut trees (cultivars Chandler, Franquette and Šejnovo). Therefore, this is the first report of an association between X. a. pv. juglandis and VOC symptom in Serbia. Considering that X. a. pv. juglandis significantly endangers walnut production, the presence of this pathogen in walnut transplant imports needs to be assessed by an authorised laboratory. Furthermore, as this is also the first report of B. rubrifaciens on walnut trees in Serbia, it is noteworthy that this pathogen is not particularly harmful to young walnut trees.
PB  - Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade
T2  - Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina
T1  - Etiology of bacterial diseases of young walnut trees in Serbia
EP  - 109
IS  - 3
SP  - 101
VL  - 36
DO  - 10.2298/PIF2103101I
ER  - 

@article{
author = "Iličić, Renata and Bagi, Ferenc and Blagojević, Milan and Gošić, Jovica and Milovanović, Predrag and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2021",
abstract = "In the summer and autumn of 2019-2020, young walnut orchards were monitored for the presence of bacterial diseases. Diseased walnut samples comprising trunks and branches with symptoms of vertical oozing canker (VOC), walnut bacterial blight (WBB) and superficial bark necrosis were collected from eight locations in Serbia. Based on phenotypic features, pathogenicity, and molecular assays using PCR with specific primers, 49 isolates obtained from samples showing VOC and WBB symptoms were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis, while further two isolates obtained from bark necrosis were identified as Brenneria rubrifaciens. One tested X. a. pv. juglandis isolate obtained from a VOC sample produced deep cankers in the bark of inoculated trunks of young walnut trees (cultivars Chandler, Franquette and Šejnovo). Therefore, this is the first report of an association between X. a. pv. juglandis and VOC symptom in Serbia. Considering that X. a. pv. juglandis significantly endangers walnut production, the presence of this pathogen in walnut transplant imports needs to be assessed by an authorised laboratory. Furthermore, as this is also the first report of B. rubrifaciens on walnut trees in Serbia, it is noteworthy that this pathogen is not particularly harmful to young walnut trees.",
publisher = "Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade",
journal = "Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina",
title = "Etiology of bacterial diseases of young walnut trees in Serbia",
pages = "109-101",
number = "3",
volume = "36",
doi = "10.2298/PIF2103101I"
}

Iličić, R., Bagi, F., Blagojević, M., Gošić, J., Milovanović, P.,& Popović Milovanović, T.. (2021). Etiology of bacterial diseases of young walnut trees in Serbia. in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina
Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade., 36(3), 101-109.
https://doi.org/10.2298/PIF2103101I

Iličić R, Bagi F, Blagojević M, Gošić J, Milovanović P, Popović Milovanović T. Etiology of bacterial diseases of young walnut trees in Serbia. in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina. 2021;36(3):101-109.
doi:10.2298/PIF2103101I .

Iličić, Renata, Bagi, Ferenc, Blagojević, Milan, Gošić, Jovica, Milovanović, Predrag, Popović Milovanović, Tatjana, "Etiology of bacterial diseases of young walnut trees in Serbia" in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina, 36, no. 3 (2021):101-109,
https://doi.org/10.2298/PIF2103101I . .

TY  - CONF
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Bagi, Ferenc
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/821
AB  - Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum, prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, ekonomski je značajan patogen koštičavih vrsta voćaka. Pri povoljim vremenskim uslovima za razvoj (kišovito i prohladno vreme) bolest se brzo širi zahvatajući masovno listove cele krune stabla. Pored pegavosti, P. s. pv. morsprunorum prouzrokuje simptome uvelosti, sušenja i rak rane drvenastih delova biljnih domaćina. Cilj ovog rada je da se genetički okarakterišu sojevi P. syringae pv. morsprunorum poreklom sa obolelih listova trešnje i šljive. U radu su korišćeni sojevi poreklom sa trešnje (lokalitet Topola, 2016. godina) i šljive (lokalitet Krušedol selo, 2020. godina). Genetička karakterizacija je vršena metodom analize multilokusnih sekvenci (MLSA), dobijenih korišćenjem 4 konzervisana gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. DNK sojeva je izolovana CTAB metodom, a amplifikacija je vršena metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) prema sledećem programu: početna denaturacija na 94 °C u trajanju od 3 minuta, zatim 30 ciklusa denaturacije na 94 °C 2 minuta, hibridizacije na 54 °C (gapA), 56 °C (gltA), 62 °C (gyrB) ili 63 °C (rpoD) 1 minut i elongacije na 72 °C 1 minut, i finalna elongacija na 72 °C u trajanju od 10 minuta. PCR produkti su sekvencirani i dobijene sekvence su korišćene za konstruisanje filogenetskih stabala (MegaX program) na osnovu pojedinačnih i konkatamernih sekvenci. Za filogenetsku analizu su pored sojeva poreklom sa trešnje i šljive iz Srbije korišćeni i referentni sojevi vrsta prouzrokovača bakteriozne pegavosti koštičavog voća deponovani u NCBI bazi (P. s. pv. morsprunorum rase 1 i 2, P. s. pv. syringae, P. s. pv. avii, P. s. pv. persicae i P. cerasi). PCR amplifikacija je rezultirala produktima veličine 634 bp (gapA), 556 bp (gltA), 610 bp (gyrB) i 521 bp (rpoD) kod svih analiziranih sojeva. Sekvence su sređene i poravnate na veličine od 610 nt (gapA), 526 nt (gltA), 569 nt (gyrB) i 483 nt (rpoD). Na osnovu pojedinačnih gena sojevi sa trešnje i šljive iz Srbije su grupisani u jedan klaster na filogenetskom stablu, što ukazuje na njihovu genetičku homogenost. Zbirno filogenetsko stablo konstruisano na osnovu konkatamernih sekvenci sva četiri gena (2188 nt) grupisalo je sojeve sa trešnje i šljive zajedno sa P. s. pv. morsprunorum rasom 1 poreklom sa šljive iz Poljske i P. amygdali pv. morsprunorum poreklom sa trešnje iz Velike Britanije i Srbije izolovanim 2012. godine. Referentni sojevi ostalih Pseudomonas vrsta korišćenih za filogenetsku analizu jasno su odvojeni u posebne klastere. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da su sojevi P. s. pv. morsprunorum rasa 1 poreklom iz Srbije genetički homogeni bez obzira na godinu, domaćina ili lokalitet sa kog su izolovani.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021: 34-35
T1  - Molekularna karakterizacija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum poreklom sa trešnje i šljive u Srbiji
ER  - 

@conference{
author = "Jelušić, Aleksandra and Popović Milovanović, Tatjana and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Bagi, Ferenc and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Bakterija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum, prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, ekonomski je značajan patogen koštičavih vrsta voćaka. Pri povoljim vremenskim uslovima za razvoj (kišovito i prohladno vreme) bolest se brzo širi zahvatajući masovno listove cele krune stabla. Pored pegavosti, P. s. pv. morsprunorum prouzrokuje simptome uvelosti, sušenja i rak rane drvenastih delova biljnih domaćina. Cilj ovog rada je da se genetički okarakterišu sojevi P. syringae pv. morsprunorum poreklom sa obolelih listova trešnje i šljive. U radu su korišćeni sojevi poreklom sa trešnje (lokalitet Topola, 2016. godina) i šljive (lokalitet Krušedol selo, 2020. godina). Genetička karakterizacija je vršena metodom analize multilokusnih sekvenci (MLSA), dobijenih korišćenjem 4 konzervisana gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. DNK sojeva je izolovana CTAB metodom, a amplifikacija je vršena metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) prema sledećem programu: početna denaturacija na 94 °C u trajanju od 3 minuta, zatim 30 ciklusa denaturacije na 94 °C 2 minuta, hibridizacije na 54 °C (gapA), 56 °C (gltA), 62 °C (gyrB) ili 63 °C (rpoD) 1 minut i elongacije na 72 °C 1 minut, i finalna elongacija na 72 °C u trajanju od 10 minuta. PCR produkti su sekvencirani i dobijene sekvence su korišćene za konstruisanje filogenetskih stabala (MegaX program) na osnovu pojedinačnih i konkatamernih sekvenci. Za filogenetsku analizu su pored sojeva poreklom sa trešnje i šljive iz Srbije korišćeni i referentni sojevi vrsta prouzrokovača bakteriozne pegavosti koštičavog voća deponovani u NCBI bazi (P. s. pv. morsprunorum rase 1 i 2, P. s. pv. syringae, P. s. pv. avii, P. s. pv. persicae i P. cerasi). PCR amplifikacija je rezultirala produktima veličine 634 bp (gapA), 556 bp (gltA), 610 bp (gyrB) i 521 bp (rpoD) kod svih analiziranih sojeva. Sekvence su sređene i poravnate na veličine od 610 nt (gapA), 526 nt (gltA), 569 nt (gyrB) i 483 nt (rpoD). Na osnovu pojedinačnih gena sojevi sa trešnje i šljive iz Srbije su grupisani u jedan klaster na filogenetskom stablu, što ukazuje na njihovu genetičku homogenost. Zbirno filogenetsko stablo konstruisano na osnovu konkatamernih sekvenci sva četiri gena (2188 nt) grupisalo je sojeve sa trešnje i šljive zajedno sa P. s. pv. morsprunorum rasom 1 poreklom sa šljive iz Poljske i P. amygdali pv. morsprunorum poreklom sa trešnje iz Velike Britanije i Srbije izolovanim 2012. godine. Referentni sojevi ostalih Pseudomonas vrsta korišćenih za filogenetsku analizu jasno su odvojeni u posebne klastere. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da su sojevi P. s. pv. morsprunorum rasa 1 poreklom iz Srbije genetički homogeni bez obzira na godinu, domaćina ili lokalitet sa kog su izolovani.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021: 34-35",
title = "Molekularna karakterizacija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum poreklom sa trešnje i šljive u Srbiji"
}

Jelušić, A., Popović Milovanović, T., Marković, S., Blagojević, M., Bagi, F.,& Iličić, R.. (2021). Molekularna karakterizacija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum poreklom sa trešnje i šljive u Srbiji. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021: 34-35
Društvo za zaštitu bilja..

Jelušić A, Popović Milovanović T, Marković S, Blagojević M, Bagi F, Iličić R. Molekularna karakterizacija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum poreklom sa trešnje i šljive u Srbiji. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021: 34-35. 2021;..

Jelušić, Aleksandra, Popović Milovanović, Tatjana, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Bagi, Ferenc, Iličić, Renata, "Molekularna karakterizacija Pseudomonas syringae pv. morsprunorum poreklom sa trešnje i šljive u Srbiji" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021: 34-35 (2021).

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Milovanović, Predrag
AU  - Marković, Sanja
AU  - Blagojević, Milan
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/796
AB  - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44
T1  - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = ". XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44",
title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI"
}

Popović Milovanović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44
Društvo za zaštitu bilja Srbije..

Popović Milovanović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44. 2021;..

Popović Milovanović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44 (2021).