Tabaković, Marijenka

Link to this page

Authority KeyName Variants
1fe6f6b3-0a4c-422a-877a-ec9f63fbbeeb
  • Tabaković, Marijenka (3)
Projects

Author's Bibliography

BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI

Oro, Violeta; Stanisavljević, Rade; Tabaković, Marijenka; Đokić, Dragoslav

(Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad, 2022)

TY  - CONF
AU  - Oro, Violeta
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Đokić, Dragoslav
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1263
AB  - Beli luk je prehrambena namirnica koja je od davnina korišćena u prevenciji i lečenju različitih bolesti
bakterijskog, gljivičnog i virusnog porekla i bez štetnih efekata. U starom Egiptu su beli luk davali
radnicima koji su gradili piramide povećavajući na taj način njihovu izdržljivost a u staroj Grčkoj je
bio hrana atletičara na Olimpijskim igrama. U Kineskoj medicini je prepisivan kao sredstvo koje
pomaže u disanju i varenju, posebno za dijareju i protiv crevnih parazita. U Indiji se pre 2.000 godina
koristio za lečenje srčanih bolesti i artritisa a u Engleskoj u srednjem veku je korišćen za lečenje
različitih bolesti poput opstipacije, zubobolje, edema, ujeda životinja i kuge. Njegova popularnost, u
tom smislu, nije ni do danas opala, štaviše brojna istraživanja dokazuju mnoge korisne osobine ove
namirnice koja služi kao hrana ali i kao lek.
Proizvodnja belog luka u našoj zemlji se obavlja setvom odn. sađenjem češnjeva (ručno ili mašinski) u
jesen ili u proleće na površini oko 9 000 ha. Proizvođači treba da koriste sertifikovan sadni materijal jer
u protivnom može da se desi da češnjevi budu zaraženi endoparazitnom nematodom Ditylenchus
dipsaci (Kühn) Filipjev, koja je jedna od najštetnijih nematoda jer dovodi do totalnog propadanja
glavica i kompletnog gubitka prinosa. Ova nematoda je izraziti polifag, javlja se i na semenu lucerke,
pasulja, deteline itd. ali i na 450 drugih domaćina gajenih biljaka i korova. U proleće, na mladom luku
infekcija može da bude asimptomatska, ali kako životni ciklus traje samo 20 dana a svaka ženka može
da položi i do 500 jaja, intenzivnim razmnožavanjem ubrzano raste brojnost nematoda. Simptomi se
uočavaju na lukovicama odn. češnjevima u vidu braon pega koje se spajaju i zahvataju celo tkivo uz
degradaciju srednje lamele ćelijskog zida i dovode do totalnog propadanja lukovica pri čemu se
pojavljuje intenzivan i neprijatan miris. Nematoda može da opstane godinama u suvom materijalu a
opstaje i na velikom broju korova, pa se teško može iskoreniti. Poseban problem je u organskoj
proizvodnji jer nema efikasnih bio-pesticida tako da su profilaktičke mere od esencijalnog značaja.
Pojava D. dipsaci je do sada utvrđena kod dva proizvođača iz okoline Beograda.
Da bi se utvrdilo genetičko srodstvo odn. moguće poreklo ovih izuzetno štetnih nematoda koriste se
molekularne metode koje uz pomoć PCR (Lančane Reakcije Polimeraze), sekvenci i odgovarajućih
kompjuterskih programa porede genetičku sličnost naših i stranih populacija. Molekularnim metodama
je utvrđeno da je najbliži srodnik naših populacija ove nematode populacija iz Kine, što ukazuje da je
mogao biti korišćen sadni materijal belog luka uvezen iz Kine. Novija istraživanja u Evropi su
potvrdila prisustvo još opasnije nematode D. gigas koja je za sada otkrivena samo u Poljskoj na
semenu boba.
PB  - Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad
PB  - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
C3  - XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja
T1  - BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI
SP  - 76
ER  - 
@conference{
author = "Oro, Violeta and Stanisavljević, Rade and Tabaković, Marijenka and Đokić, Dragoslav",
year = "2022",
abstract = "Beli luk je prehrambena namirnica koja je od davnina korišćena u prevenciji i lečenju različitih bolesti
bakterijskog, gljivičnog i virusnog porekla i bez štetnih efekata. U starom Egiptu su beli luk davali
radnicima koji su gradili piramide povećavajući na taj način njihovu izdržljivost a u staroj Grčkoj je
bio hrana atletičara na Olimpijskim igrama. U Kineskoj medicini je prepisivan kao sredstvo koje
pomaže u disanju i varenju, posebno za dijareju i protiv crevnih parazita. U Indiji se pre 2.000 godina
koristio za lečenje srčanih bolesti i artritisa a u Engleskoj u srednjem veku je korišćen za lečenje
različitih bolesti poput opstipacije, zubobolje, edema, ujeda životinja i kuge. Njegova popularnost, u
tom smislu, nije ni do danas opala, štaviše brojna istraživanja dokazuju mnoge korisne osobine ove
namirnice koja služi kao hrana ali i kao lek.
Proizvodnja belog luka u našoj zemlji se obavlja setvom odn. sađenjem češnjeva (ručno ili mašinski) u
jesen ili u proleće na površini oko 9 000 ha. Proizvođači treba da koriste sertifikovan sadni materijal jer
u protivnom može da se desi da češnjevi budu zaraženi endoparazitnom nematodom Ditylenchus
dipsaci (Kühn) Filipjev, koja je jedna od najštetnijih nematoda jer dovodi do totalnog propadanja
glavica i kompletnog gubitka prinosa. Ova nematoda je izraziti polifag, javlja se i na semenu lucerke,
pasulja, deteline itd. ali i na 450 drugih domaćina gajenih biljaka i korova. U proleće, na mladom luku
infekcija može da bude asimptomatska, ali kako životni ciklus traje samo 20 dana a svaka ženka može
da položi i do 500 jaja, intenzivnim razmnožavanjem ubrzano raste brojnost nematoda. Simptomi se
uočavaju na lukovicama odn. češnjevima u vidu braon pega koje se spajaju i zahvataju celo tkivo uz
degradaciju srednje lamele ćelijskog zida i dovode do totalnog propadanja lukovica pri čemu se
pojavljuje intenzivan i neprijatan miris. Nematoda može da opstane godinama u suvom materijalu a
opstaje i na velikom broju korova, pa se teško može iskoreniti. Poseban problem je u organskoj
proizvodnji jer nema efikasnih bio-pesticida tako da su profilaktičke mere od esencijalnog značaja.
Pojava D. dipsaci je do sada utvrđena kod dva proizvođača iz okoline Beograda.
Da bi se utvrdilo genetičko srodstvo odn. moguće poreklo ovih izuzetno štetnih nematoda koriste se
molekularne metode koje uz pomoć PCR (Lančane Reakcije Polimeraze), sekvenci i odgovarajućih
kompjuterskih programa porede genetičku sličnost naših i stranih populacija. Molekularnim metodama
je utvrđeno da je najbliži srodnik naših populacija ove nematode populacija iz Kine, što ukazuje da je
mogao biti korišćen sadni materijal belog luka uvezen iz Kine. Novija istraživanja u Evropi su
potvrdila prisustvo još opasnije nematode D. gigas koja je za sada otkrivena samo u Poljskoj na
semenu boba.",
publisher = "Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad",
journal = "XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja",
title = "BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI",
pages = "76"
}
Oro, V., Stanisavljević, R., Tabaković, M.,& Đokić, D.. (2022). BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI. in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja
Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, Novi Sad., 76.
Oro V, Stanisavljević R, Tabaković M, Đokić D. BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI. in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja. 2022;:76..
Oro, Violeta, Stanisavljević, Rade, Tabaković, Marijenka, Đokić, Dragoslav, "BELI LUK U ORGANSKOJ PROIZVODNJI I ENDOPARAZITNA NEMATODA DITYLENCHUS DIPSACI" in XXXIV NACIONALNA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM PROCESNA TEHNIKA I ENERGETIKA U POLJOPRIVREDI - PTEP 2022, 03-08. april 2022, Sokobanja (2022):76.

Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes

Tabaković, Marijenka; Simic, Milena; Stanisavljević, Rade; Milivojević, Marija; Sečanski, Mile; Poštić, Dobrivoj

(Santiago: Instituto de Investigaciones Agropecuarias, INIA, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Simic, Milena
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Milivojević, Marija
AU  - Sečanski, Mile
AU  - Poštić, Dobrivoj
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/701
AB  - The uniform seed material is a prerequisite of stable yields. Therefore, the aim of the study was to observe variability of physiological seed traits depending on the classification of seeds by size and shape, and to determine advantages of large over small seed fractions. Three maize (Zea mays L.) hybrids (ZP 505, ZP 677, ZP 684), produced in two locations (Orahovo, Plavna), were classified into six fractions; small flat seed (SFS), medium small flat seed (MSFS), large flat seed (LFS), small round seed (SRS), medium small round seed (MSRS) and large round seed (LRS). Two laboratory treatments were applied on seed: TR1 (cold test) and TR2 (20/30 ºC). In both temperature treatments, the first evaluation was done after 72-h germination, and then every 24 h until 7th day. The highest total germination (G) was recorded for ZP 677 (93.7%), location Orahovo (94.9%), temperature TR2 (95.2%) and MSFS fraction (89.7%). The total proportion of factors in the variance for G was R2 = 0.694. Locations and genotypes predominantly affected the germination rate (GR), η = 0.338. Flat fraction seeds had more rapid emergence (> 90%) of seedlings than the round fraction seeds (> 85%). Round seeds were more susceptible and seed size had a greater effect on vigour than LRS, 70%. The partial effect of the fraction on G was not estimated (η = 0.037), but its cumulative effect with other factors was evident (Hybrid × Fraction, η = 0.070).
PB  - Santiago: Instituto de Investigaciones Agropecuarias, INIA
T2  - Chilean Journal of Agricultural Research
T1  - Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes
EP  - 392
IS  - 3
SP  - 381
VL  - 80
DO  - 10.4067/S0718-58392020000300381
ER  - 
@article{
author = "Tabaković, Marijenka and Simic, Milena and Stanisavljević, Rade and Milivojević, Marija and Sečanski, Mile and Poštić, Dobrivoj",
year = "2020",
abstract = "The uniform seed material is a prerequisite of stable yields. Therefore, the aim of the study was to observe variability of physiological seed traits depending on the classification of seeds by size and shape, and to determine advantages of large over small seed fractions. Three maize (Zea mays L.) hybrids (ZP 505, ZP 677, ZP 684), produced in two locations (Orahovo, Plavna), were classified into six fractions; small flat seed (SFS), medium small flat seed (MSFS), large flat seed (LFS), small round seed (SRS), medium small round seed (MSRS) and large round seed (LRS). Two laboratory treatments were applied on seed: TR1 (cold test) and TR2 (20/30 ºC). In both temperature treatments, the first evaluation was done after 72-h germination, and then every 24 h until 7th day. The highest total germination (G) was recorded for ZP 677 (93.7%), location Orahovo (94.9%), temperature TR2 (95.2%) and MSFS fraction (89.7%). The total proportion of factors in the variance for G was R2 = 0.694. Locations and genotypes predominantly affected the germination rate (GR), η = 0.338. Flat fraction seeds had more rapid emergence (> 90%) of seedlings than the round fraction seeds (> 85%). Round seeds were more susceptible and seed size had a greater effect on vigour than LRS, 70%. The partial effect of the fraction on G was not estimated (η = 0.037), but its cumulative effect with other factors was evident (Hybrid × Fraction, η = 0.070).",
publisher = "Santiago: Instituto de Investigaciones Agropecuarias, INIA",
journal = "Chilean Journal of Agricultural Research",
title = "Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes",
pages = "392-381",
number = "3",
volume = "80",
doi = "10.4067/S0718-58392020000300381"
}
Tabaković, M., Simic, M., Stanisavljević, R., Milivojević, M., Sečanski, M.,& Poštić, D.. (2020). Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes. in Chilean Journal of Agricultural Research
Santiago: Instituto de Investigaciones Agropecuarias, INIA., 80(3), 381-392.
https://doi.org/10.4067/S0718-58392020000300381
Tabaković M, Simic M, Stanisavljević R, Milivojević M, Sečanski M, Poštić D. Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes. in Chilean Journal of Agricultural Research. 2020;80(3):381-392.
doi:10.4067/S0718-58392020000300381 .
Tabaković, Marijenka, Simic, Milena, Stanisavljević, Rade, Milivojević, Marija, Sečanski, Mile, Poštić, Dobrivoj, "Effects of shape and size of hybrid maize seed on germination and vigour of different genotypes" in Chilean Journal of Agricultural Research, 80, no. 3 (2020):381-392,
https://doi.org/10.4067/S0718-58392020000300381 . .
6
14
5
12

Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing

Stanisavljević, Rade; Poštić, Dobrivoj; Milenković, Jasmina; Đokić, Dragoslav; Tabaković, Marijenka; Jovanović, Snežana; Štrbanović, Ratibor

(National Society of Processing and Energy in Agriculture, Novi Sad, Serbia, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Poštić, Dobrivoj
AU  - Milenković, Jasmina
AU  - Đokić, Dragoslav
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Jovanović, Snežana
AU  - Štrbanović, Ratibor
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/991
AB  - In addition to normal seeds, hard seeds of alfalfa have often been found after harvest. Such seeds prevent the penetration of water and gases into the seed interior, causing the reduction in germination. They do not tend to germinate even under ideal laboratory or field conditions, or they exhibit late germination. Consequently, they are of no relevance to planting crops. A decrease in the amount of hard seeds and an increase in germination can be achieved by scarification of acids, physical damage to the seed coat, hot water, cooling, etc. Temperature treatment scarification prior to sowing is a simple and inexpensive solution, safe for humans and the environment. The tests were carried out on three alfalfa cultivars: ‘Medijana’, ‘Banat’ and ‘Zaječarska 83’. Their seeds were exposed to temperatures of 70 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes), 80 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes) and 90 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes). After the treatment under laboratory conditions, the germination rate and the share of hard/dormant seeds were investigated. The results obtained indicate that the increase in germination can be significant (p ≥ 0.05) provided temperature seed treatments are applied. Furthermore, the optimal temperature treatment was found to be essentially dependent on the specific alfalfa cultivar.
PB  - National Society of Processing and Energy in Agriculture, Novi Sad, Serbia
T2  - Journal on Processing and Energy in Agriculture
T1  - Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing
EP  - 79
IS  - 2
SP  - 76
VL  - 22
ER  - 
@article{
author = "Stanisavljević, Rade and Poštić, Dobrivoj and Milenković, Jasmina and Đokić, Dragoslav and Tabaković, Marijenka and Jovanović, Snežana and Štrbanović, Ratibor",
year = "2018",
abstract = "In addition to normal seeds, hard seeds of alfalfa have often been found after harvest. Such seeds prevent the penetration of water and gases into the seed interior, causing the reduction in germination. They do not tend to germinate even under ideal laboratory or field conditions, or they exhibit late germination. Consequently, they are of no relevance to planting crops. A decrease in the amount of hard seeds and an increase in germination can be achieved by scarification of acids, physical damage to the seed coat, hot water, cooling, etc. Temperature treatment scarification prior to sowing is a simple and inexpensive solution, safe for humans and the environment. The tests were carried out on three alfalfa cultivars: ‘Medijana’, ‘Banat’ and ‘Zaječarska 83’. Their seeds were exposed to temperatures of 70 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes), 80 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes) and 90 oC (for 10, 30, 60 and 90 minutes). After the treatment under laboratory conditions, the germination rate and the share of hard/dormant seeds were investigated. The results obtained indicate that the increase in germination can be significant (p ≥ 0.05) provided temperature seed treatments are applied. Furthermore, the optimal temperature treatment was found to be essentially dependent on the specific alfalfa cultivar.",
publisher = "National Society of Processing and Energy in Agriculture, Novi Sad, Serbia",
journal = "Journal on Processing and Energy in Agriculture",
title = "Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing",
pages = "79-76",
number = "2",
volume = "22"
}
Stanisavljević, R., Poštić, D., Milenković, J., Đokić, D., Tabaković, M., Jovanović, S.,& Štrbanović, R.. (2018). Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing. in Journal on Processing and Energy in Agriculture
National Society of Processing and Energy in Agriculture, Novi Sad, Serbia., 22(2), 76-79.
Stanisavljević R, Poštić D, Milenković J, Đokić D, Tabaković M, Jovanović S, Štrbanović R. Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing. in Journal on Processing and Energy in Agriculture. 2018;22(2):76-79..
Stanisavljević, Rade, Poštić, Dobrivoj, Milenković, Jasmina, Đokić, Dragoslav, Tabaković, Marijenka, Jovanović, Snežana, Štrbanović, Ratibor, "Possibilities for improving the seed quality by application of temperature treatment before sowing" in Journal on Processing and Energy in Agriculture, 22, no. 2 (2018):76-79.