TY  - JOUR
AU  - Kljajić, Petar
AU  - Andrić, Goran
AU  - Pražić Golić, Marijana
AU  - Jokić, Goran
AU  - Vuković, Slavica
PY  - 2016
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/988
AB  - Uskladišteno žito i proizvode od žita napada i oštećuje veliki broj organizama kao što su insekti, grinje, mikroorganizmi, glodari i ptice. Smatra se da se u svetu, tokom skladištenja, godišnje izgubi oko 15% zrnenih proizvoda, od čega oko 80% prouzrokuju štetni insekti, a oko 10% glodari i ptice. Skladišni insekti se prema načinu života svrstavaju u primarne i sekundarne, gde su primarne štetočine ekonomski najznačajnije, jer napadaju i oštećuju cela zrna i razvijaju se u njima. Najpoznatije vrste iz reda Coleoptera (tvrdokrilci) su: žišci (familija: Curculionidae) i rizoperta (familija: Bostrichidae), a iz reda Lepidoptera (leptiri) moljci iz familija Gelechiidae i Tineidae. Sekundarne štetočine napadaju samo oštećena žita u toku žetve, transporta ili čuvanja u neadekvatnim skladišnim uslovima, ali i proizvode od žita. Od tvrdokrilaca su najvažniji brašnari iz familija Tenebrionidae, Cucujidae i Silvanidae, a od leptira, moljci iz familija: Phycitidae i Pyralidae. Pored insekata, značajne gubitke u skladištu, prozrokuju svojom aktivnošću glodari, od kojih su najprisutnije štetne vrste u skladištima u našoj zemlji: sivi pacov (Rattus norvegicus Berck.), crni ili brodski pacov (Rattus rattus L.) i domaći miš (Mus musculus L.). Kod ptica su najznačajniji domaći vrabac (Paser domesticus), divlji golub (Columba livia) i gačac (Corvus frugilegus). Zaštita uskladištenog žita od štetočina je, danas, usaglašena sa zahtevima međunarodnih standarda kvaliteta i kodeksima: dobra poljoprivredna praksa, dobra proizvođačka praksa, dobra praksa uskladištenja i standard HACCP, i dominantno se oslanja na primenu preventivnih mera i monitoring štetočina, dok se direktno suzbijanje (posebno korišćenje hemijskih metoda zaštite) preduzima samo kada je to neizbežno. Zato su u ovom radu uz prikaz najvažnijih štetočina uskladištenog žita i njihovih osobina date i mogućnosti primene različitih mera, metoda i postupaka suzbijanja koji pojedinačno ili zajedno mogu pozitivno uticati na očuvanje kvaliteta i količinu žita tokom skladištenja.
PB  - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje
EP  - 540
IS  - 5-6
SP  - 527
VL  - 44
ER  - 

@article{
author = "Kljajić, Petar and Andrić, Goran and Pražić Golić, Marijana and Jokić, Goran and Vuković, Slavica",
year = "2016",
abstract = "Uskladišteno žito i proizvode od žita napada i oštećuje veliki broj organizama kao što su insekti, grinje, mikroorganizmi, glodari i ptice. Smatra se da se u svetu, tokom skladištenja, godišnje izgubi oko 15% zrnenih proizvoda, od čega oko 80% prouzrokuju štetni insekti, a oko 10% glodari i ptice. Skladišni insekti se prema načinu života svrstavaju u primarne i sekundarne, gde su primarne štetočine ekonomski najznačajnije, jer napadaju i oštećuju cela zrna i razvijaju se u njima. Najpoznatije vrste iz reda Coleoptera (tvrdokrilci) su: žišci (familija: Curculionidae) i rizoperta (familija: Bostrichidae), a iz reda Lepidoptera (leptiri) moljci iz familija Gelechiidae i Tineidae. Sekundarne štetočine napadaju samo oštećena žita u toku žetve, transporta ili čuvanja u neadekvatnim skladišnim uslovima, ali i proizvode od žita. Od tvrdokrilaca su najvažniji brašnari iz familija Tenebrionidae, Cucujidae i Silvanidae, a od leptira, moljci iz familija: Phycitidae i Pyralidae. Pored insekata, značajne gubitke u skladištu, prozrokuju svojom aktivnošću glodari, od kojih su najprisutnije štetne vrste u skladištima u našoj zemlji: sivi pacov (Rattus norvegicus Berck.), crni ili brodski pacov (Rattus rattus L.) i domaći miš (Mus musculus L.). Kod ptica su najznačajniji domaći vrabac (Paser domesticus), divlji golub (Columba livia) i gačac (Corvus frugilegus). Zaštita uskladištenog žita od štetočina je, danas, usaglašena sa zahtevima međunarodnih standarda kvaliteta i kodeksima: dobra poljoprivredna praksa, dobra proizvođačka praksa, dobra praksa uskladištenja i standard HACCP, i dominantno se oslanja na primenu preventivnih mera i monitoring štetočina, dok se direktno suzbijanje (posebno korišćenje hemijskih metoda zaštite) preduzima samo kada je to neizbežno. Zato su u ovom radu uz prikaz najvažnijih štetočina uskladištenog žita i njihovih osobina date i mogućnosti primene različitih mera, metoda i postupaka suzbijanja koji pojedinačno ili zajedno mogu pozitivno uticati na očuvanje kvaliteta i količinu žita tokom skladištenja.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje",
pages = "540-527",
number = "5-6",
volume = "44"
}

Kljajić, P., Andrić, G., Pražić Golić, M., Jokić, G.,& Vuković, S.. (2016). Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje. in Biljni lekar
Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 44(5-6), 527-540.

Kljajić P, Andrić G, Pražić Golić M, Jokić G, Vuković S. Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje. in Biljni lekar. 2016;44(5-6):527-540..

Kljajić, Petar, Andrić, Goran, Pražić Golić, Marijana, Jokić, Goran, Vuković, Slavica, "Štetočine uskladištenog žita i njihovo suzbijanje" in Biljni lekar, 44, no. 5-6 (2016):527-540.