Savić, Aleksandra

Link to this page

Authority KeyName Variants
74c3a3cc-0c60-455f-b270-685e3690d3dd
  • Savić, Aleksandra (5)
Projects

Author's Bibliography

Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L.

Savić, Aleksandra

(University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Savić, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1139
AB  - Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L. pripadaju alohtonim invazivnim korovima koje u kolonizovanim područjima prave velike štete jer utiču na smanjenje prinosa poljoprivrednih useva, a takođe svojim kompetitivnim sposobnostima utiču na potiskivanje drugih biljaka i na taj način utiču na menjanje struktura biljnih zajednica. Kako je Polygonum aviculare L. jedan od zastupljenijih korova na evropskom kontinentu i veoma čest pratilac ruralnih i urbanih staništa, u ovom istraživanju proučen je uticaj različitog odnosa brojnosti A. artemisiifolia i A. trifida na pojavu i brojnost P. aviculare. U tretmanima sa povećanjem brojnosti A. trifida i smanjenja A. artemisiifolia/m2 broj P. aviculare bio je u porastu.
PB  - University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection
T2  - Biljni lekar
T1  - Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L.
EP  - 674
IS  - 5
SP  - 666
VL  - 49
DO  - 10.5937/BiljLek2105666S
ER  - 
@article{
author = "Savić, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L. pripadaju alohtonim invazivnim korovima koje u kolonizovanim područjima prave velike štete jer utiču na smanjenje prinosa poljoprivrednih useva, a takođe svojim kompetitivnim sposobnostima utiču na potiskivanje drugih biljaka i na taj način utiču na menjanje struktura biljnih zajednica. Kako je Polygonum aviculare L. jedan od zastupljenijih korova na evropskom kontinentu i veoma čest pratilac ruralnih i urbanih staništa, u ovom istraživanju proučen je uticaj različitog odnosa brojnosti A. artemisiifolia i A. trifida na pojavu i brojnost P. aviculare. U tretmanima sa povećanjem brojnosti A. trifida i smanjenja A. artemisiifolia/m2 broj P. aviculare bio je u porastu.",
publisher = "University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection",
journal = "Biljni lekar",
title = "Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L.",
pages = "674-666",
number = "5",
volume = "49",
doi = "10.5937/BiljLek2105666S"
}
Savić, A.. (2021). Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L.. in Biljni lekar
University of Novi Sad - Faculty of Agriculture - Department of Phytomedicine and Environmental Protection., 49(5), 666-674.
https://doi.org/10.5937/BiljLek2105666S
Savić A. Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L.. in Biljni lekar. 2021;49(5):666-674.
doi:10.5937/BiljLek2105666S .
Savić, Aleksandra, "Zastupljenost Polygonum aviculare L. u koasocijaciji Ambrosia artemisiifolia L. i Ambrosia trifida L." in Biljni lekar, 49, no. 5 (2021):666-674,
https://doi.org/10.5937/BiljLek2105666S . .

The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia

Savić, Aleksandra; Pavlović, Danijela; Božić, Dragana; Vrbničanin, Sava; Mileusnić, Ana

(Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Savić, Aleksandra
AU  - Pavlović, Danijela
AU  - Božić, Dragana
AU  - Vrbničanin, Sava
AU  - Mileusnić, Ana
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/839
AB  - Ambrosia artemisiifolia (common ragweed) and A. trifida (giant ragweed) are very important weed species that are invasive in Serbia and are often found in agricultural regions. When these weeds are present at high densities, crop yields can be significantly reduced or even completely destroyed. Unlike A. artemisiifolia, A. trifida is locally present in the Central Bačka region (Vojvodina province), and it is expected that its area of distribution will expand in the future. Starting from the assumption that future distribution of A. trifida could take on larger proportions than now, the aim of this study was focused on examining the interaction between these two species. Experiments were conducted using the replacement design model, in which Ambrosia trifida/Ambrosia artemisiifolia per m2, were planted as density ratios of 10/0; 8/2; 4/6; 6/4; 2/8, and 0/10, in a completely randomized block system with four replications. The vegetative parameters (height and dry mass) of A. artemisiifolia were measured in July, August and September over a period of two years (2016 and 2017), and the results were statistically analysed in the Statistical Package for the Social Sciences (SPSS 23). In July 2016, the average height of A. artemisiifolia was in the range between 35.00 and 50.40 cm, in August it was from 68.00 to 95.50 cm, and between 83.75 and 99.80 cm in September. In the following season (2017), the corresponding values ranged from 56.19 to 78.50 (July), 98.38 to 125.50 cm (August) and 111.19 to 148.50 (September). An increase in the number of A. artemisiifolia plants and decrease in A. trifida counts per m2 caused an increase in the dry mass of A. artemisiifolia per plant. The dry mass of A. artemisiifolia ranged from 4.22 to 6.11 g/plant (July), 8.96 to 10.27 g/plant (August) and 7.04 to 19.53 g/plant (September). In the following season, these values ranged from 9.62 to 14.60 g/plant, 14.37 to 28.90 g/plant, and 23.43 to 40.47 g/plant in July, August and September, respectively. Minimum values of vegetative parameters were recorded in the treatment with 2 plants, and maximum in the treatment with 10 A. artemisiifolia plants/m2. This means that interspecific competition is more pronounced in this ragweed species than intraspecific competition.
PB  - Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade
T2  - Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina
T1  - The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia
EP  - 115
IS  - 2
SP  - 105
VL  - 35
DO  - 10.2298/PIF2002105S
ER  - 
@article{
author = "Savić, Aleksandra and Pavlović, Danijela and Božić, Dragana and Vrbničanin, Sava and Mileusnić, Ana",
year = "2020",
abstract = "Ambrosia artemisiifolia (common ragweed) and A. trifida (giant ragweed) are very important weed species that are invasive in Serbia and are often found in agricultural regions. When these weeds are present at high densities, crop yields can be significantly reduced or even completely destroyed. Unlike A. artemisiifolia, A. trifida is locally present in the Central Bačka region (Vojvodina province), and it is expected that its area of distribution will expand in the future. Starting from the assumption that future distribution of A. trifida could take on larger proportions than now, the aim of this study was focused on examining the interaction between these two species. Experiments were conducted using the replacement design model, in which Ambrosia trifida/Ambrosia artemisiifolia per m2, were planted as density ratios of 10/0; 8/2; 4/6; 6/4; 2/8, and 0/10, in a completely randomized block system with four replications. The vegetative parameters (height and dry mass) of A. artemisiifolia were measured in July, August and September over a period of two years (2016 and 2017), and the results were statistically analysed in the Statistical Package for the Social Sciences (SPSS 23). In July 2016, the average height of A. artemisiifolia was in the range between 35.00 and 50.40 cm, in August it was from 68.00 to 95.50 cm, and between 83.75 and 99.80 cm in September. In the following season (2017), the corresponding values ranged from 56.19 to 78.50 (July), 98.38 to 125.50 cm (August) and 111.19 to 148.50 (September). An increase in the number of A. artemisiifolia plants and decrease in A. trifida counts per m2 caused an increase in the dry mass of A. artemisiifolia per plant. The dry mass of A. artemisiifolia ranged from 4.22 to 6.11 g/plant (July), 8.96 to 10.27 g/plant (August) and 7.04 to 19.53 g/plant (September). In the following season, these values ranged from 9.62 to 14.60 g/plant, 14.37 to 28.90 g/plant, and 23.43 to 40.47 g/plant in July, August and September, respectively. Minimum values of vegetative parameters were recorded in the treatment with 2 plants, and maximum in the treatment with 10 A. artemisiifolia plants/m2. This means that interspecific competition is more pronounced in this ragweed species than intraspecific competition.",
publisher = "Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade",
journal = "Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina",
title = "The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia",
pages = "115-105",
number = "2",
volume = "35",
doi = "10.2298/PIF2002105S"
}
Savić, A., Pavlović, D., Božić, D., Vrbničanin, S.,& Mileusnić, A.. (2020). The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia. in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina
Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia, Belgrade., 35(2), 105-115.
https://doi.org/10.2298/PIF2002105S
Savić A, Pavlović D, Božić D, Vrbničanin S, Mileusnić A. The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia. in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina. 2020;35(2):105-115.
doi:10.2298/PIF2002105S .
Savić, Aleksandra, Pavlović, Danijela, Božić, Dragana, Vrbničanin, Sava, Mileusnić, Ana, "The influence of Ambrosia trifida on vegetative production of A. artemisiifolia" in Pesticides and Phytomedicine/Pesticidi i fitomedicina, 35, no. 2 (2020):105-115,
https://doi.org/10.2298/PIF2002105S . .
3

Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia

Savić, Aleksandra; Lazarević, Jovan; Vrbničanin, Sava

(Herbološko društvo Srbije, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Savić, Aleksandra
AU  - Lazarević, Jovan
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1000
AB  - Pored Ambrosia artemisiifolia L. koja je raširena na većem delu teritorije Srbije, Ambrosia trifida L. je za sada lokalno prisutna. Uzimajući u obzir njen vegetativni i generativni potencijal može se očekivati njeno dalje širenje i samim tim veće štete u poljoprivredi. Cilj ovih istraživanja bio je da se odredi koliki je uticaj A. artemisiifolia na vegetativni prinos A. trifida u uslovima njihove koegzistencije. Eksperiment je postavljen po modelu zamenjujućih serija ("Replacement Design") gde je praćena intra i interspecijska kompeticija. Ogled je postavljen u šest tretmana (potpuno slučajan blok sistem u četiri ponavljanja) sa različitim proporcijama biljaka m-2 A. artemisiifolia/A. trifida (%): 100:0, 80:20, 40:60, 60:40, 20:80 i 0:100 u dve serije: mala (ukupno 10 biljaka m-2) i velika gustina (ukupno 100 biljaka m-2). Tokom sezone u tri ocene merena je suva biomasa biljaka A. trífida i A. artemisiifolia pri čemu će ovde rezultati biti prikazani samo za A. trifida. Za ispitivanje analiziranih parametara korišćena je trofaktorska analiza varijanse (ANOVA) a podaci su obrađeni u statističkom paketu SPSS. Kod tretmana sa niskom brojnošću biljaka, prosečne vrednosti suve mase A. trifida kretale su se u rasponu od 5,36-8,99 g biljka-1 (jul), zatim od 7,4-13,01 g biljka-1 (avgust) i od 9,08-16,13 g biljka-1 (septembar) dok su se u tretmanu visoke brojnosti vrednosti kretale u rasponu od 6,35-8,38 g biljka-1 (jul), 8,66-11,71 g biljka-1 (avgust) i 9,53-13,54 g biljka-1. Dobijeni rezultati pokazuju da je kod A. trifida izražena interspecijska kompeticija (pri manjoj brojnosti populacije), dok sa povećanjem broja jedinki po jedinici površine više dolazi do izražaja intraspecijska kompeticija.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia
EP  - 75
IS  - 1
SP  - 67
VL  - 28
DO  - 10.5937/ActaHerb1901067S
ER  - 
@article{
author = "Savić, Aleksandra and Lazarević, Jovan and Vrbničanin, Sava",
year = "2019",
abstract = "Pored Ambrosia artemisiifolia L. koja je raširena na većem delu teritorije Srbije, Ambrosia trifida L. je za sada lokalno prisutna. Uzimajući u obzir njen vegetativni i generativni potencijal može se očekivati njeno dalje širenje i samim tim veće štete u poljoprivredi. Cilj ovih istraživanja bio je da se odredi koliki je uticaj A. artemisiifolia na vegetativni prinos A. trifida u uslovima njihove koegzistencije. Eksperiment je postavljen po modelu zamenjujućih serija ("Replacement Design") gde je praćena intra i interspecijska kompeticija. Ogled je postavljen u šest tretmana (potpuno slučajan blok sistem u četiri ponavljanja) sa različitim proporcijama biljaka m-2 A. artemisiifolia/A. trifida (%): 100:0, 80:20, 40:60, 60:40, 20:80 i 0:100 u dve serije: mala (ukupno 10 biljaka m-2) i velika gustina (ukupno 100 biljaka m-2). Tokom sezone u tri ocene merena je suva biomasa biljaka A. trífida i A. artemisiifolia pri čemu će ovde rezultati biti prikazani samo za A. trifida. Za ispitivanje analiziranih parametara korišćena je trofaktorska analiza varijanse (ANOVA) a podaci su obrađeni u statističkom paketu SPSS. Kod tretmana sa niskom brojnošću biljaka, prosečne vrednosti suve mase A. trifida kretale su se u rasponu od 5,36-8,99 g biljka-1 (jul), zatim od 7,4-13,01 g biljka-1 (avgust) i od 9,08-16,13 g biljka-1 (septembar) dok su se u tretmanu visoke brojnosti vrednosti kretale u rasponu od 6,35-8,38 g biljka-1 (jul), 8,66-11,71 g biljka-1 (avgust) i 9,53-13,54 g biljka-1. Dobijeni rezultati pokazuju da je kod A. trifida izražena interspecijska kompeticija (pri manjoj brojnosti populacije), dok sa povećanjem broja jedinki po jedinici površine više dolazi do izražaja intraspecijska kompeticija.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia",
pages = "75-67",
number = "1",
volume = "28",
doi = "10.5937/ActaHerb1901067S"
}
Savić, A., Lazarević, J.,& Vrbničanin, S.. (2019). Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 28(1), 67-75.
https://doi.org/10.5937/ActaHerb1901067S
Savić A, Lazarević J, Vrbničanin S. Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia. in Acta herbologica. 2019;28(1):67-75.
doi:10.5937/ActaHerb1901067S .
Savić, Aleksandra, Lazarević, Jovan, Vrbničanin, Sava, "Interspecijska i intraspecijska kompeticija vrsta Ambrosia trifida i A. artemisiifolia" in Acta herbologica, 28, no. 1 (2019):67-75,
https://doi.org/10.5937/ActaHerb1901067S . .
5

Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla

Božić, Dragana; Nikolić, Nevena; Obradović, Nikola; Loddo, Donato; Stojićević, Darko; Saulić, Marko; Savić, Aleksandra; Vrbničanin, Sava

(Herbološko društvo Srbije, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Božić, Dragana
AU  - Nikolić, Nevena
AU  - Obradović, Nikola
AU  - Loddo, Donato
AU  - Stojićević, Darko
AU  - Saulić, Marko
AU  - Savić, Aleksandra
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1033
AB  - Biološka produkcija 12 populacija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla, je proučavana u našim agroekološkim uslovima. Semena ovih populacija su sakupljena u fazi fi zičke zrelosti na sledećim lokalitetima: Katalonija-Španija (CAT), Hrvatska (CRO), Grčka (GRE), Mađarska (HUN), Ajova-SAD (IOWA ), Legnaro-Italija (ITA), Minesota-SAD (MIN), Portugal (POR), Srbija (SER), Slovenija (SLO), Arganda-Španija (SPA) i Piza-Italija (TOS). U jesen 2013. godine semena su posejana na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta 'Radmilovac' u gustini od 1 biljke na 0,25 m2. U fazi plodonošenja mereni su brojni vegetativni (visina stabla, dužina korena, broj grana, broj listova, površina listova) i generativni (broj čaura, prečnik čaura, broj kućica u čauri, masa semena po biljci) parametri. Analizom merenih parametara potvrđeno je da se biološka produkcija ispitivanih populacija razlikuje, u zavisnosti od ispitivanog parametra. Kod vegetativnih parametara najizraženije razlike su konstatovane kod površine listova, dok su kod generativnih parametra najizraženije razlike utvrđene za broj čaura i masu semena po biljci.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla
EP  - 24
IS  - 1
SP  - 13
VL  - 24
ER  - 
@article{
author = "Božić, Dragana and Nikolić, Nevena and Obradović, Nikola and Loddo, Donato and Stojićević, Darko and Saulić, Marko and Savić, Aleksandra and Vrbničanin, Sava",
year = "2015",
abstract = "Biološka produkcija 12 populacija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik. različitog geografskog porekla, je proučavana u našim agroekološkim uslovima. Semena ovih populacija su sakupljena u fazi fi zičke zrelosti na sledećim lokalitetima: Katalonija-Španija (CAT), Hrvatska (CRO), Grčka (GRE), Mađarska (HUN), Ajova-SAD (IOWA ), Legnaro-Italija (ITA), Minesota-SAD (MIN), Portugal (POR), Srbija (SER), Slovenija (SLO), Arganda-Španija (SPA) i Piza-Italija (TOS). U jesen 2013. godine semena su posejana na oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta 'Radmilovac' u gustini od 1 biljke na 0,25 m2. U fazi plodonošenja mereni su brojni vegetativni (visina stabla, dužina korena, broj grana, broj listova, površina listova) i generativni (broj čaura, prečnik čaura, broj kućica u čauri, masa semena po biljci) parametri. Analizom merenih parametara potvrđeno je da se biološka produkcija ispitivanih populacija razlikuje, u zavisnosti od ispitivanog parametra. Kod vegetativnih parametara najizraženije razlike su konstatovane kod površine listova, dok su kod generativnih parametra najizraženije razlike utvrđene za broj čaura i masu semena po biljci.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla",
pages = "24-13",
number = "1",
volume = "24"
}
Božić, D., Nikolić, N., Obradović, N., Loddo, D., Stojićević, D., Saulić, M., Savić, A.,& Vrbničanin, S.. (2015). Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 24(1), 13-24.
Božić D, Nikolić N, Obradović N, Loddo D, Stojićević D, Saulić M, Savić A, Vrbničanin S. Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla. in Acta herbologica. 2015;24(1):13-24..
Božić, Dragana, Nikolić, Nevena, Obradović, Nikola, Loddo, Donato, Stojićević, Darko, Saulić, Marko, Savić, Aleksandra, Vrbničanin, Sava, "Biološka produkcija korovske vrste Abutilon theophrasti Medik - različitog geografskog porekla" in Acta herbologica, 24, no. 1 (2015):13-24.

Opportunities for soybean production in Republic of Serbia

Jovanović, Marijana; Bekić, Bojana; Savić, Aleksandra

(Institute of economics, finance and statistics, Chisinau, Moldova, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Jovanović, Marijana
AU  - Bekić, Bojana
AU  - Savić, Aleksandra
PY  - 2011
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1121
PB  - Institute of economics, finance and statistics, Chisinau, Moldova
T2  - Journal - Economy and sociology
T1  - Opportunities for soybean production in Republic of Serbia
EP  - 14
SP  - 9
VL  - 4
ER  - 
@article{
author = "Jovanović, Marijana and Bekić, Bojana and Savić, Aleksandra",
year = "2011",
publisher = "Institute of economics, finance and statistics, Chisinau, Moldova",
journal = "Journal - Economy and sociology",
title = "Opportunities for soybean production in Republic of Serbia",
pages = "14-9",
volume = "4"
}
Jovanović, M., Bekić, B.,& Savić, A.. (2011). Opportunities for soybean production in Republic of Serbia. in Journal - Economy and sociology
Institute of economics, finance and statistics, Chisinau, Moldova., 4, 9-14.
Jovanović M, Bekić B, Savić A. Opportunities for soybean production in Republic of Serbia. in Journal - Economy and sociology. 2011;4:9-14..
Jovanović, Marijana, Bekić, Bojana, Savić, Aleksandra, "Opportunities for soybean production in Republic of Serbia" in Journal - Economy and sociology, 4 (2011):9-14.