TY  - JOUR
AU  - Đurić, Nenad
AU  - Cvijanović, Gorica
AU  - Rajičić, Vera
AU  - Branković, Gordana
AU  - Poštić, Dobrivoj
AU  - Cvijanović, Vojin
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/640
AB  - Pšenica, je tijkom cijele ljudske civilizacije bila bazni i vitalni sastojak svakodnevne ishrane ljudi i domaćih životinja. U Republici Srbiji posljednjih nekoliko godina izražena je traženost sorti pšenice, koje pored visokog i stabilnog prinosa imaju i dobre parametre kvalitete brašna. U provedenim istraživanjima u 2019/2020. godini sorta s najstabilnijim prinosom i dobrom kvalitetom zrna pokazala se sorta Nogal. Ova sorta ima visok sadržaj kvalitetnih proteina, a analogno tome je i visok sadržaj glutena, ali i kvaliteta, što su potvrdila reološka mjerenja. Ostvareni visoki prinosi zrna ispitivanih sorata pšenice jesu rezultat interakcije genetičkog potencijala ispitivanih sorata pšenice i primjene dobre agrotehnike u uvjetima kada raspored padalina u tijeku vegetacijske sezone, od momenta sjetve, pa do žetve nije pogodovao proizvodnji pšenice. Istraživanja su pokazala da se sorte Talas, Pobeda i Nogal mogu svrstati u kvalitetnu grupu A2, odnosno to su sorte dobre kvalitete brašna i hljeba i kao takve spadaju u grupu poboljšivača. Sorte Merkur, Imperija, Ratarica i Vizantija svrstane su u kvalitetnu grupu B1 tj. one su dobre hljebne sorte. Sorta NS 40 S svrstana je u kvalitetnu grupu B2.
PB  - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo
T2  - Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva
T1  - Analiza prinosa zrna i kvaliteta brašna nekih sorata ozime pšenice u proizvodnoj 2020. godini
EP  - 262
IS  - 5-6
SP  - 253
VL  - 82
DO  - 10.33128/ag
ER  - 

@article{
author = "Đurić, Nenad and Cvijanović, Gorica and Rajičić, Vera and Branković, Gordana and Poštić, Dobrivoj and Cvijanović, Vojin",
year = "2021",
abstract = "Pšenica, je tijkom cijele ljudske civilizacije bila bazni i vitalni sastojak svakodnevne ishrane ljudi i domaćih životinja. U Republici Srbiji posljednjih nekoliko godina izražena je traženost sorti pšenice, koje pored visokog i stabilnog prinosa imaju i dobre parametre kvalitete brašna. U provedenim istraživanjima u 2019/2020. godini sorta s najstabilnijim prinosom i dobrom kvalitetom zrna pokazala se sorta Nogal. Ova sorta ima visok sadržaj kvalitetnih proteina, a analogno tome je i visok sadržaj glutena, ali i kvaliteta, što su potvrdila reološka mjerenja. Ostvareni visoki prinosi zrna ispitivanih sorata pšenice jesu rezultat interakcije genetičkog potencijala ispitivanih sorata pšenice i primjene dobre agrotehnike u uvjetima kada raspored padalina u tijeku vegetacijske sezone, od momenta sjetve, pa do žetve nije pogodovao proizvodnji pšenice. Istraživanja su pokazala da se sorte Talas, Pobeda i Nogal mogu svrstati u kvalitetnu grupu A2, odnosno to su sorte dobre kvalitete brašna i hljeba i kao takve spadaju u grupu poboljšivača. Sorte Merkur, Imperija, Ratarica i Vizantija svrstane su u kvalitetnu grupu B1 tj. one su dobre hljebne sorte. Sorta NS 40 S svrstana je u kvalitetnu grupu B2.",
publisher = "Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo",
journal = "Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva",
title = "Analiza prinosa zrna i kvaliteta brašna nekih sorata ozime pšenice u proizvodnoj 2020. godini",
pages = "262-253",
number = "5-6",
volume = "82",
doi = "10.33128/ag"
}

Đurić, N., Cvijanović, G., Rajičić, V., Branković, G., Poštić, D.,& Cvijanović, V.. (2021). Analiza prinosa zrna i kvaliteta brašna nekih sorata ozime pšenice u proizvodnoj 2020. godini. in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva
Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo., 82(5-6), 253-262.
https://doi.org/10.33128/ag

Đurić N, Cvijanović G, Rajičić V, Branković G, Poštić D, Cvijanović V. Analiza prinosa zrna i kvaliteta brašna nekih sorata ozime pšenice u proizvodnoj 2020. godini. in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva. 2021;82(5-6):253-262.
doi:10.33128/ag .

Đurić, Nenad, Cvijanović, Gorica, Rajičić, Vera, Branković, Gordana, Poštić, Dobrivoj, Cvijanović, Vojin, "Analiza prinosa zrna i kvaliteta brašna nekih sorata ozime pšenice u proizvodnoj 2020. godini" in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 82, no. 5-6 (2021):253-262,
https://doi.org/10.33128/ag . .

TY  - JOUR
AU  - Poštić, Dobrivoj
AU  - Štrbanović, Ratibor
AU  - Stanojković-Sebić, Aleksandra
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Đurić, Nenad
AU  - Jovanović, Snežana
AU  - Stanisavljević, Rade
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/536
AB  - The yield components of pumpkin seeds and fruits were examined in Stara Pazova in period 2016-2017. Different pumpkin populations were enrolled in the study, grown at following locations in Serbia: Šabac, Šumadija and Negotin. Pumpkin originating in Šumadija was found to produce highest seed yield (0.738 t haι) and possess greatest average seed mass per fruit (110.7 g). Highest fruit yield (95.1 t haι) and greatest fruit mass (14.5 kg) were recorded in population from Šabac. A significant correlation (p ≤ 0.001) was found between fruit yield and fruit mass, as well as between seed yield and seed mass per fruit. Based on two-year experiment, following conclusions can be drawn: origin of population greatly affects all components of seed and fruit yield; high yields of seeds in Northern Serbia can be produced by cultivating population from Šumadija, whereas high yields of fruits can be produced by cultivating population from Šabac.
AB  - Istraživanje komponenti prinosa semena i ploda populacija bele bundeve ispitivane su tokom 2016. i 2017. godine na lokaciji severne Srbije u Staroj Pazovi. Za istraživanje korišćene su populacije bele bundeve poreklom sa tri različita lokaliteta iz Srbije: zapadna (Šabac), centralna (Šumadija) i istočna (Negotin). Dobijeni rezultati ukazuju da poreklo populacije značajno (r lt 0,01) utiče na sve komponente prinosa bundeve. Kod populacije poreklom iz Šumadije utvrđen je najveći prinos semena (0,738 t haι) i najveća prosečna masa semena po plodu (110,7 g), dok je najveći ukupan prinos ploda bundeve (95,1 t haι) i najveća prosečna masa ploda (14,3 kg) konstatovana kod populacije iz Šabca. Zabeležena je visoka korelaciona zavisnost (p≤0,001) između ukupnog prinosa ploda i prosečne mase ploda, kao i kod ukupnog prinosa semena i prosečne mase semena po plodu. Na osnovu rezultata dvogodišnjih istraživanja uticaja populacije i ekoloških uslova na komponente prinosa semena i ploda bundeve, možemo izvesti sledeće zaključke: - poreklo populacija bundeve značajno utiče na sve komponente prinosa za dobijanje visokih prinosa semena bundeve u uslovima severne Srbije možemo preporučiti populaciju poreklom iz Šumadije, dok za proizvodnju ploda treba gajiti populaciju bundeve iz Šabca.
PB  - Nacionalno društvo za procesnu tehniku i eneregetiku u poljoprivredi, Novi Sad
T2  - Journal on Processing and Energy in Agriculture
T1  - Yield of different pumpkin (Cucurbita maxima Duch.) populations in an organic production system
T1  - Prinos različitih populacija bundeve (Cucurbita maxima Duch.) u organskom sistemu gajenja
EP  - 33
IS  - 1
SP  - 31
VL  - 22
DO  - 10.5937/JPEA1801031P
ER  - 

@article{
author = "Poštić, Dobrivoj and Štrbanović, Ratibor and Stanojković-Sebić, Aleksandra and Tabaković, Marijenka and Đurić, Nenad and Jovanović, Snežana and Stanisavljević, Rade",
year = "2018",
abstract = "The yield components of pumpkin seeds and fruits were examined in Stara Pazova in period 2016-2017. Different pumpkin populations were enrolled in the study, grown at following locations in Serbia: Šabac, Šumadija and Negotin. Pumpkin originating in Šumadija was found to produce highest seed yield (0.738 t haι) and possess greatest average seed mass per fruit (110.7 g). Highest fruit yield (95.1 t haι) and greatest fruit mass (14.5 kg) were recorded in population from Šabac. A significant correlation (p ≤ 0.001) was found between fruit yield and fruit mass, as well as between seed yield and seed mass per fruit. Based on two-year experiment, following conclusions can be drawn: origin of population greatly affects all components of seed and fruit yield; high yields of seeds in Northern Serbia can be produced by cultivating population from Šumadija, whereas high yields of fruits can be produced by cultivating population from Šabac., Istraživanje komponenti prinosa semena i ploda populacija bele bundeve ispitivane su tokom 2016. i 2017. godine na lokaciji severne Srbije u Staroj Pazovi. Za istraživanje korišćene su populacije bele bundeve poreklom sa tri različita lokaliteta iz Srbije: zapadna (Šabac), centralna (Šumadija) i istočna (Negotin). Dobijeni rezultati ukazuju da poreklo populacije značajno (r lt 0,01) utiče na sve komponente prinosa bundeve. Kod populacije poreklom iz Šumadije utvrđen je najveći prinos semena (0,738 t haι) i najveća prosečna masa semena po plodu (110,7 g), dok je najveći ukupan prinos ploda bundeve (95,1 t haι) i najveća prosečna masa ploda (14,3 kg) konstatovana kod populacije iz Šabca. Zabeležena je visoka korelaciona zavisnost (p≤0,001) između ukupnog prinosa ploda i prosečne mase ploda, kao i kod ukupnog prinosa semena i prosečne mase semena po plodu. Na osnovu rezultata dvogodišnjih istraživanja uticaja populacije i ekoloških uslova na komponente prinosa semena i ploda bundeve, možemo izvesti sledeće zaključke: - poreklo populacija bundeve značajno utiče na sve komponente prinosa za dobijanje visokih prinosa semena bundeve u uslovima severne Srbije možemo preporučiti populaciju poreklom iz Šumadije, dok za proizvodnju ploda treba gajiti populaciju bundeve iz Šabca.",
publisher = "Nacionalno društvo za procesnu tehniku i eneregetiku u poljoprivredi, Novi Sad",
journal = "Journal on Processing and Energy in Agriculture",
title = "Yield of different pumpkin (Cucurbita maxima Duch.) populations in an organic production system, Prinos različitih populacija bundeve (Cucurbita maxima Duch.) u organskom sistemu gajenja",
pages = "33-31",
number = "1",
volume = "22",
doi = "10.5937/JPEA1801031P"
}

Poštić, D., Štrbanović, R., Stanojković-Sebić, A., Tabaković, M., Đurić, N., Jovanović, S.,& Stanisavljević, R.. (2018). Yield of different pumpkin (Cucurbita maxima Duch.) populations in an organic production system. in Journal on Processing and Energy in Agriculture
Nacionalno društvo za procesnu tehniku i eneregetiku u poljoprivredi, Novi Sad., 22(1), 31-33.
https://doi.org/10.5937/JPEA1801031P

Poštić D, Štrbanović R, Stanojković-Sebić A, Tabaković M, Đurić N, Jovanović S, Stanisavljević R. Yield of different pumpkin (Cucurbita maxima Duch.) populations in an organic production system. in Journal on Processing and Energy in Agriculture. 2018;22(1):31-33.
doi:10.5937/JPEA1801031P .

Poštić, Dobrivoj, Štrbanović, Ratibor, Stanojković-Sebić, Aleksandra, Tabaković, Marijenka, Đurić, Nenad, Jovanović, Snežana, Stanisavljević, Rade, "Yield of different pumpkin (Cucurbita maxima Duch.) populations in an organic production system" in Journal on Processing and Energy in Agriculture, 22, no. 1 (2018):31-33,
https://doi.org/10.5937/JPEA1801031P . .

TY  - JOUR
AU  - Dragičević, Vesna
AU  - Nikolić, Bogdan
AU  - Radosavljević, Milica M.
AU  - Đurić, Nenad A.
AU  - Dodig, Dejan
AU  - Stoiljković, Milovan M.
AU  - Kravić, Natalija
PY  - 2016
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/451
AB  - Barley grain is rich in mineral nutrients, but their bioavailability to humans depends on antinutrients that restrain bioavailability and promoters that promote bioavailability. The aim of this study was to examine composition of barley grain, including phytate and phenolics as antinutrients, carotenoids and glutathione as promoters and mineral elements, such as Ca, Mg, Fe, Si, Zn and Mn influenced by various non-standard foliar fertilizers (Zircon, Chitosan, Siliplant, Propikonazole), including some hormonal growth-stimulators (Epin Extra, Benzyladenine), as potential biofortification measure. Chitosan increased glutathione concentration in grain. Unfavorable meteorological conditions were partly mitigated by application of Benzyladenine and Siliplant, reflected through increased potential bioavailability of P, Mg, Ca and Fe.
AB  - Zrno ječma je bogato mineralima, ali njihova pristupačnost za ljudski organi- zam zavisi od antinutritiva koji inhibiraju njihovu apsorpciju i promotera koji povećavaju njihovu pristupačnost. Cilj istraživanja je da se ispita sastav zrna ječma, uključujući fitat i fenole kao antinutritive, karotenoide i glutation kao promotere, kao i mineralne elemente Ca, Mg, Fe, Si, Zn i Mn, pod uticajem nestandardih folijarnih đubriva (Cirkon, Hitosan, Siliplant, Propikonazol), kao i hormona (Epin Ekstra, Benziladenin), kao potencijalne mere za biofortifikaciju ječma. Hitosan je povećao koncentraciju glutationa. Nepovoljni meteorološki uslovi su delimično prevaziđeni primenom Benziladenina i Siliplanta, koji su uticali na povećanje potencijalne pristupačnosti P, Mg, Ca i Fe. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR 31037.
PB  - Faculty of Technology, Novi Sad
T2  - Acta periodica technologica
T1  - Barley grain enrichement with essential elements by agronomic biofortification
T1  - Obogaćivanje zrna ječma esencijalnim elementima putem agronomske biofortifikacije
EP  - 9
IS  - 47
SP  - 1
DO  - 10.2298/APT1647001D
ER  - 

@article{
author = "Dragičević, Vesna and Nikolić, Bogdan and Radosavljević, Milica M. and Đurić, Nenad A. and Dodig, Dejan and Stoiljković, Milovan M. and Kravić, Natalija",
year = "2016",
abstract = "Barley grain is rich in mineral nutrients, but their bioavailability to humans depends on antinutrients that restrain bioavailability and promoters that promote bioavailability. The aim of this study was to examine composition of barley grain, including phytate and phenolics as antinutrients, carotenoids and glutathione as promoters and mineral elements, such as Ca, Mg, Fe, Si, Zn and Mn influenced by various non-standard foliar fertilizers (Zircon, Chitosan, Siliplant, Propikonazole), including some hormonal growth-stimulators (Epin Extra, Benzyladenine), as potential biofortification measure. Chitosan increased glutathione concentration in grain. Unfavorable meteorological conditions were partly mitigated by application of Benzyladenine and Siliplant, reflected through increased potential bioavailability of P, Mg, Ca and Fe., Zrno ječma je bogato mineralima, ali njihova pristupačnost za ljudski organi- zam zavisi od antinutritiva koji inhibiraju njihovu apsorpciju i promotera koji povećavaju njihovu pristupačnost. Cilj istraživanja je da se ispita sastav zrna ječma, uključujući fitat i fenole kao antinutritive, karotenoide i glutation kao promotere, kao i mineralne elemente Ca, Mg, Fe, Si, Zn i Mn, pod uticajem nestandardih folijarnih đubriva (Cirkon, Hitosan, Siliplant, Propikonazol), kao i hormona (Epin Ekstra, Benziladenin), kao potencijalne mere za biofortifikaciju ječma. Hitosan je povećao koncentraciju glutationa. Nepovoljni meteorološki uslovi su delimično prevaziđeni primenom Benziladenina i Siliplanta, koji su uticali na povećanje potencijalne pristupačnosti P, Mg, Ca i Fe. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR 31037.",
publisher = "Faculty of Technology, Novi Sad",
journal = "Acta periodica technologica",
title = "Barley grain enrichement with essential elements by agronomic biofortification, Obogaćivanje zrna ječma esencijalnim elementima putem agronomske biofortifikacije",
pages = "9-1",
number = "47",
doi = "10.2298/APT1647001D"
}

Dragičević, V., Nikolić, B., Radosavljević, M. M., Đurić, N. A., Dodig, D., Stoiljković, M. M.,& Kravić, N.. (2016). Barley grain enrichement with essential elements by agronomic biofortification. in Acta periodica technologica
Faculty of Technology, Novi Sad.(47), 1-9.
https://doi.org/10.2298/APT1647001D

Dragičević V, Nikolić B, Radosavljević MM, Đurić NA, Dodig D, Stoiljković MM, Kravić N. Barley grain enrichement with essential elements by agronomic biofortification. in Acta periodica technologica. 2016;(47):1-9.
doi:10.2298/APT1647001D .

Dragičević, Vesna, Nikolić, Bogdan, Radosavljević, Milica M., Đurić, Nenad A., Dodig, Dejan, Stoiljković, Milovan M., Kravić, Natalija, "Barley grain enrichement with essential elements by agronomic biofortification" in Acta periodica technologica, no. 47 (2016):1-9,
https://doi.org/10.2298/APT1647001D . .