Prokić, Anđelka

Link to this page

Authority KeyName Variants
bd145c36-0839-45df-ade1-bde1bf05276c
  • Prokić, Anđelka (36)
Projects

Author's Bibliography

Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Menković, Jelena; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(APS Publications, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Menković, Jelena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/715
AB  - During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.
PB  - APS Publications
T2  - PLANT DISEASE
T1  - Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia
IS  - 3
VL  - 107
DO  - 10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Menković, Jelena and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2023",
abstract = "During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.",
publisher = "APS Publications",
journal = "PLANT DISEASE",
title = "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia",
number = "3",
volume = "107",
doi = "10.1094/PDIS-06-22-1425-RE"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Gašić, K., Menković, J., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2023). Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE
APS Publications., 107(3).
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
Ivanović M, Prokić A, Gašić K, Menković J, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE. 2023;107(3).
doi:10.1094/PDIS-06-22-1425-RE .
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Menković, Jelena, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia" in PLANT DISEASE, 107, no. 3 (2023),
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE . .
2
2
2

Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zivkovic, Svetlana; Obradović, Aleksa

(MDPI, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zivkovic, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/744
AB  - Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.
PB  - MDPI
T2  - Agronomy
T1  - Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia
SP  - 235
VL  - 12
VL  - 2
DO  - 10.3390/agronomy12020235
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zivkovic, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2022",
abstract = "Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.",
publisher = "MDPI",
journal = "Agronomy",
title = "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia",
pages = "235",
volume = "12, 2",
doi = "10.3390/agronomy12020235"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zivkovic, S.,& Obradović, A.. (2022). Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy
MDPI., 12, 235.
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235
Zlatković N, Gašić K, Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zivkovic S, Obradović A. Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy. 2022;12:235.
doi:10.3390/agronomy12020235 .
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zivkovic, Svetlana, Obradović, Aleksa, "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia" in Agronomy, 12 (2022):235,
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235 . .
1
1

NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA

Obradović, Aleksa; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1282
AB  - Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA
SP  - 9
ER  - 
@conference{
author = "Obradović, Aleksa and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina",
year = "2021",
abstract = "Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA",
pages = "9"
}
Obradović, A., Menković, J., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N.,& Gašić, K.. (2021). NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 9.
Obradović A, Menković J, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Gašić K. NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:9..
Obradović, Aleksa, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):9.

DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Menković, Jelena; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Menković, Jelena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1281
AB  - Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
T2  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE
SP  - 47
ER  - 
@inbook{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Menković, Jelena and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
booktitle = "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE",
pages = "47"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Menković, J., Gašić, K., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 47.
Ivanović M, Prokić A, Menković J, Gašić K, Zlatković N, Obradović A. DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:47..
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Menković, Jelena, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):47.

Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1277
AB  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA
SP  - 16
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA",
pages = "16"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2021). Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 16.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:16..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):16.

POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI

Popović, Tamara; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Popović, Tamara
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1278
AB  - Pseudomonas syringae pv. syringae (Pss) prouzrokovač bakterioznog raka je značajan
patogen koštičavih voćaka i badema širom svijeta. U Crnoj Gori Pss kao patogen koštičavih
voćaka i badema nije detaljnije proučen. Tokom dvogodišnjeg nadzora (2017-2018),
prikupljeni su simptomatični uzorci raznih organa koštičavih voćaka i badema, iz različitih
lokaliteta širom Crne Gore. Na oboljelim voćkama uočavali su se različiti simptomi: nekroza i
rak-rane na granama, često praćene isticanjem smole; sušenje grančica i grana; pjegavost
listova; nekroza pupoljaka i lisnih drški. Iz oboljelog tkiva, izolovano je 29 sojeva
fitopatogenih bakterija koji su proučeni primjenom klasičnih i specifičnih diferencijalnih
bakterioloških testova, kao i molekularnih metoda. Na podlozi od hranljivog agara (HA)
proučavani sojevi formirali su ispupčene, sjajne, sivobjeličaste krupne kolonije. Patogenost
proučavanih sojeva potvrđena je reprodukcijom simptoma na listovima, plodovima i
21
mladarima odgovarajućih biljaka domaćina. Proučavani sojevi stvaraju zeleni fluorescentni
pigment na Kingovoj podlozi B. Svi proučavani sojevi su Gram negativni, stvaraju katalazu, ali
ne i oksidazu, imaju oksidativan metabolizam glukoze i prouzrokuju hipersenzitivnu reakciju
lista duvana i muškatle. Uočena je varijabilnost u pogledu stvaranja levana i vitalnosti na
hranljivoj podlozi obogaćenoj saharozom (NAS), kao i sposobnosti stvaranja čestica leda.
Rezultati GATTa testova nisu bili dovoljni i pouzdani za diferencijaciju P. syringae sojeva do ili
ispod nivoa patogenog varijeteta. Kod 25 proučavanih sojeva detektovan je syrB gen koji
kodira sintezu sringomicina. Rezultati Rep-PCR primjenom BOX prajmera, pokazali su visok
genetički diverzitet među proučavanim sojevima. Analiza multilokusnih sekvenci (MLSA) je
izvedena za 28 proučavanih sojeva, pri čemu su umnožene nukleotidne sekvence 4
konstitutivna gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. Rezultati MLSA pokazuju da 27 proučavanih
sojeva pripada genomskoj vrsti 1, P. syringae sensu stricto, raspoređenih u filogrupi 2.
Međutim, sojevi iz iste filogrupe 2, nisu grupisani u jedan monofiletski klaster. Izuzetak je
predstavljao soj K6 izolovan iz kajsije, koji pripada genomskoj vrsti 2, filogrupi 3. Kod četiri
soja kod kojih nije detektovan gen za sintezu siringomicina, analiziran je 16S rRNK gen.
Poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama u NCBI bazi, utvrđeno je da ti sojevi ipak
pripadaju vrsti Pss. Na osnovu dobijenih rezultata, 28 sojeva je identifikovano kao Pss.
Izuzetak je soj K6 čija taksonomska kategorija još uvek nije utvrđena.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea
T1  - POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI
EP  - 21
SP  - 20
ER  - 
@conference{
author = "Popović, Tamara and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Pseudomonas syringae pv. syringae (Pss) prouzrokovač bakterioznog raka je značajan
patogen koštičavih voćaka i badema širom svijeta. U Crnoj Gori Pss kao patogen koštičavih
voćaka i badema nije detaljnije proučen. Tokom dvogodišnjeg nadzora (2017-2018),
prikupljeni su simptomatični uzorci raznih organa koštičavih voćaka i badema, iz različitih
lokaliteta širom Crne Gore. Na oboljelim voćkama uočavali su se različiti simptomi: nekroza i
rak-rane na granama, često praćene isticanjem smole; sušenje grančica i grana; pjegavost
listova; nekroza pupoljaka i lisnih drški. Iz oboljelog tkiva, izolovano je 29 sojeva
fitopatogenih bakterija koji su proučeni primjenom klasičnih i specifičnih diferencijalnih
bakterioloških testova, kao i molekularnih metoda. Na podlozi od hranljivog agara (HA)
proučavani sojevi formirali su ispupčene, sjajne, sivobjeličaste krupne kolonije. Patogenost
proučavanih sojeva potvrđena je reprodukcijom simptoma na listovima, plodovima i
21
mladarima odgovarajućih biljaka domaćina. Proučavani sojevi stvaraju zeleni fluorescentni
pigment na Kingovoj podlozi B. Svi proučavani sojevi su Gram negativni, stvaraju katalazu, ali
ne i oksidazu, imaju oksidativan metabolizam glukoze i prouzrokuju hipersenzitivnu reakciju
lista duvana i muškatle. Uočena je varijabilnost u pogledu stvaranja levana i vitalnosti na
hranljivoj podlozi obogaćenoj saharozom (NAS), kao i sposobnosti stvaranja čestica leda.
Rezultati GATTa testova nisu bili dovoljni i pouzdani za diferencijaciju P. syringae sojeva do ili
ispod nivoa patogenog varijeteta. Kod 25 proučavanih sojeva detektovan je syrB gen koji
kodira sintezu sringomicina. Rezultati Rep-PCR primjenom BOX prajmera, pokazali su visok
genetički diverzitet među proučavanim sojevima. Analiza multilokusnih sekvenci (MLSA) je
izvedena za 28 proučavanih sojeva, pri čemu su umnožene nukleotidne sekvence 4
konstitutivna gena: gapA, gltA, gyrB i rpoD. Rezultati MLSA pokazuju da 27 proučavanih
sojeva pripada genomskoj vrsti 1, P. syringae sensu stricto, raspoređenih u filogrupi 2.
Međutim, sojevi iz iste filogrupe 2, nisu grupisani u jedan monofiletski klaster. Izuzetak je
predstavljao soj K6 izolovan iz kajsije, koji pripada genomskoj vrsti 2, filogrupi 3. Kod četiri
soja kod kojih nije detektovan gen za sintezu siringomicina, analiziran je 16S rRNK gen.
Poređenjem dobijenih sekvenci sa sekvencama u NCBI bazi, utvrđeno je da ti sojevi ipak
pripadaju vrsti Pss. Na osnovu dobijenih rezultata, 28 sojeva je identifikovano kao Pss.
Izuzetak je soj K6 čija taksonomska kategorija još uvek nije utvrđena.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea",
title = "POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI",
pages = "21-20"
}
Popović, T., Menković, J., Prokić, A., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea
Društvo za zaštitu bilja., 20-21.
Popović T, Menković J, Prokić A, Zlatković N, Obradović A. POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea. 2021;:20-21..
Popović, Tamara, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "POPULACIJA Pseudomonas syringae pv. syringae - PATOGENA KOŠTIČAVIH VOĆAKA I BADEMA U CRNOJ GORI" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021. godine, Zlatibor, Srbija. Zbornik rezimea (2021):20-21.

PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV

Ivanović, Milan M; Šević, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Menković, Jelena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Milan M
AU  - Šević, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Menković, Jelena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1275
AB  - biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
T1  - PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV
EP  - 30
SP  - 29
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Milan M and Šević, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Menković, Jelena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor",
title = "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV",
pages = "30-29"
}
Ivanović, M. M., Šević, M., Prokić, A., Gašić, K., Zlatković, N., Menković, J.,& Obradović, A.. (2021). PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
Društvo za zaštitu bilja., 29-30.
Ivanović MM, Šević M, Prokić A, Gašić K, Zlatković N, Menković J, Obradović A. PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor. 2021;:29-30..
Ivanović, Milan M, Šević, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Menković, Jelena, Obradović, Aleksa, "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor (2021):29-30.

HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Živković, Svetlana; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1276
AB  - Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
T1  - HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE
EP  - 63
SP  - 62
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Živković, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine",
title = "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE",
pages = "63-62"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Živković, S.,& Obradović, A.. (2021). HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
Društvo za zaštitu bilja., 62-63.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Živković S, Obradović A. HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine. 2021;:62-63..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Živković, Svetlana, Obradović, Aleksa, "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE" in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine (2021):62-63.

Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro

Popović Milovanović, Tatjana; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Springer, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://enauka.gov.rs/handle/123456789/776640
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1185
AB  - In Montenegro, stone fruit species are grown on intensive and semi-intensive commercial plantations. However, almond production is mainly organized on family gardens and for household consumption. During two seasons (2017–2018), we surveyed apricot, peach, nectarine, sweet cherry, Japanese plum, and almond orchards for the presence of bacterial diseases at different geographical locations in Montenegro. From leaf, petiole and fruit lesions, branch or twig cankers, and necrotizing buds, a total of 29 isolates were obtained and subjected to identification based on their morphological, pathogenic, biochemical, and molecular characteristics. Pathogenicity of the isolates was confirmed by reproducing the symptoms on leaves, fruits, and twigs of the corresponding host plants. The biochemical tests indicated that the isolates belong to Pseudomonas syringae. However, isolates’ characterization showed variation in their phenotypic and molecular features. The presence of the syrB gene and ice nucleation activity grouped most of the isolates within pathovar syringae. The results of rep-PCR using the BOX primer revealed high genetic diversity of isolates. Multilocus sequence analysis (MLSA), using four housekeeping genes, showed that 27 isolates belong to the genomic species 1, P. syringae sensu stricto, corresponding to P. syringae phylogroup 2. However, isolates from the same phylogroup 2 did not form a monophyletic group. One strain isolated from apricot was most distinct and similar to members of genomic species 2, phylogroup 3. All tested isolates showed significant levels of resistance to copper sulfate and high level of sensitivity to streptomycin sulfate in vitro.
PB  - Springer
T2  - Journal of Plant Diseases and Protection
T1  - Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro
EP  - 405
IS  - 2
SP  - 391
VL  - 128
DO  - 10.1007/s41348-020-00417-8
ER  - 
@article{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "In Montenegro, stone fruit species are grown on intensive and semi-intensive commercial plantations. However, almond production is mainly organized on family gardens and for household consumption. During two seasons (2017–2018), we surveyed apricot, peach, nectarine, sweet cherry, Japanese plum, and almond orchards for the presence of bacterial diseases at different geographical locations in Montenegro. From leaf, petiole and fruit lesions, branch or twig cankers, and necrotizing buds, a total of 29 isolates were obtained and subjected to identification based on their morphological, pathogenic, biochemical, and molecular characteristics. Pathogenicity of the isolates was confirmed by reproducing the symptoms on leaves, fruits, and twigs of the corresponding host plants. The biochemical tests indicated that the isolates belong to Pseudomonas syringae. However, isolates’ characterization showed variation in their phenotypic and molecular features. The presence of the syrB gene and ice nucleation activity grouped most of the isolates within pathovar syringae. The results of rep-PCR using the BOX primer revealed high genetic diversity of isolates. Multilocus sequence analysis (MLSA), using four housekeeping genes, showed that 27 isolates belong to the genomic species 1, P. syringae sensu stricto, corresponding to P. syringae phylogroup 2. However, isolates from the same phylogroup 2 did not form a monophyletic group. One strain isolated from apricot was most distinct and similar to members of genomic species 2, phylogroup 3. All tested isolates showed significant levels of resistance to copper sulfate and high level of sensitivity to streptomycin sulfate in vitro.",
publisher = "Springer",
journal = "Journal of Plant Diseases and Protection",
title = "Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro",
pages = "405-391",
number = "2",
volume = "128",
doi = "10.1007/s41348-020-00417-8"
}
Popović Milovanović, T., Menković, J., Prokić, A., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro. in Journal of Plant Diseases and Protection
Springer., 128(2), 391-405.
https://doi.org/10.1007/s41348-020-00417-8
Popović Milovanović T, Menković J, Prokić A, Zlatković N, Obradović A. Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro. in Journal of Plant Diseases and Protection. 2021;128(2):391-405.
doi:10.1007/s41348-020-00417-8 .
Popović Milovanović, Tatjana, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Isolation and characterization of Pseudomonas syringae isolates affecting stone fruits and almond in Montenegro" in Journal of Plant Diseases and Protection, 128, no. 2 (2021):391-405,
https://doi.org/10.1007/s41348-020-00417-8 . .
10
2
10

Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana

Šević, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Obradović, Aleksa

(Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd, 2021)


                                            

                                            
Šević, M., Prokić, A., Gašić, K.,& Obradović, A.. (2021). Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd..
Šević M, Prokić A, Gašić K, Obradović A. Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2021;..
Šević, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Obradović, Aleksa, "Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2021).

First Report of Xanthomonas arboricola pv. pruni Causing Leaf Spot and Twig Necrosis on Peach (Prunus persica) in Montenegro

Popović Milovanović, Tatjana; Menković, J.; Prokić, Anđelka; Obradović, Aleksa

(American Phytopathological Society, 2020)


                                            

                                            
Popović Milovanović, T., Menković, J., Prokić, A.,& Obradović, A.. (2020). First Report of Xanthomonas arboricola pv. pruni Causing Leaf Spot and Twig Necrosis on Peach (Prunus persica) in Montenegro. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 104, 560-561.
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-19-1422-PDN
Popović Milovanović T, Menković J, Prokić A, Obradović A. First Report of Xanthomonas arboricola pv. pruni Causing Leaf Spot and Twig Necrosis on Peach (Prunus persica) in Montenegro. in Plant Disease. 2020;104:560-561.
doi:10.1094/PDIS-07-19-1422-PDN .
Popović Milovanović, Tatjana, Menković, J., Prokić, Anđelka, Obradović, Aleksa, "First Report of Xanthomonas arboricola pv. pruni Causing Leaf Spot and Twig Necrosis on Peach (Prunus persica) in Montenegro" in Plant Disease, 104 (2020):560-561,
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-19-1422-PDN . .
3
2
4

First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(American Phytopathological Society, 2019)


                                            

                                            
Zlatković, N., Prokić, A., Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2019). First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 103(10), 2667.
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
Zlatković N, Prokić A, Gašić K, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease. 2019;103(10):2667.
doi:10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN .
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia" in Plant Disease, 103, no. 10 (2019):2667,
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN . .
1
12
2

First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(American Phytopathological Society, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1143
AB  - Watermelon (Citrullus lanatus) and squash (Cucurbita pepo) are traditionally grown in northern Serbia, in the province of Vojvodina. Most of the cucurbit cultivars grown in Serbia originate from imported seed. In July 2013, round, water-soaked lesions were observed on the fruits on sporadic squash plants grown in two fields of the breeder variety trials in Bački Petrovac. Affected tissue was light brown, slightly sunken, soft, and macerated. From symptomatic plants (cultivar GL Maxima), showing 30% symptom intensity, a uniform population of bacterial colonies was isolated, and one strain was chosen for the collection. In August of the following season, infection of the vine was observed on watermelon plants (cultivar unknown) grown in a commercial field in Čelarevo. Soft rot brownish lesions developed on infected stems, resulting in collapse and wilting of entire vines. The number of plants affected with symptoms was less than 10%. From the colonies isolated from the diseased tissue, two bacterial strains were purified and stored in the collection. Being pectolytic and isolated from cucurbits, the squash strain and two watermelon strains were subjected to further characterization. The strains developed white-gray, nonmucoid, round colonies with irregular margins on nutrient agar medium. They were gram and oxidase negative, tobacco HR and catalase positive, facultative anaerobes, nonfluorescent, caused soft rot on potato tuber slices, grew at 37°C, and reduced nitrate. They neither utilized arginine nor produced acid from sorbitol and inositol, showing characteristics of Pectobacterium species (De Boer and Kelman 2001). The PCR assay was carried out using primers BR1f/L1r (Duarte et al. 2004), specific for Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense (Pcb). A specific fragment of 322 bp was amplified for all three strains tested. The 16S rDNA sequence analysis (GenBank nos. MH031784, MH031785, and MH031786) showed 99% identity to the sequences of Pcb isolated from cucumber (CP020350), pepper (KX377597), and cabbage (KY021040) in China and potato in Japan (LC146476). The recA (MK911735, MK911736, and MK911737) and gapA (MK911738, MK911739, and MK911740) sequence analysis of three strains showed the highest nucleotide identity (100 to 98.35% and 99.42 to 98.08%, respectively) with Pcb previously deposited in NCBI GenBank database. Pathogenicity of the strains was tested on 2-week-old watermelon (cv. Rosa) and melon (cv. Sezam) seedlings, grown in a commercial potting mix in a greenhouse, as well as on mature zucchini fruits. Three seedlings per strain were inoculated by spraying with bacterial suspension (approx. 1 × 108 CFU/ml) using a handheld sprayer. Inoculated plants were incubated under plastic bags for 24 h and afterward maintained in a greenhouse at 28 ± 2°C. Two days after inoculation, water-soaked lesions developed on cotyledons of the watermelon and melon plants. No symptoms were observed on control plants sprayed with water. Three zucchini fruits were inoculated by pricking with a syringe and hypodermic needle and leaving a droplet of bacterial suspension (approx. 1 × 107 CFU/ml) at the point of inoculation. Inoculated fruits were placed on wet filter paper in a sealed plastic container at 28 ± 2°C. Treatment with sterile distilled water was used as a negative control. Discoloration of the tissue and soft rot spreading from the inoculation point developed within 48 h from inoculation. No symptoms developed on the control fruits. To complete Koch’s postulates, bacteria were reisolated from the inoculated plant and fruit tissue and were identified as Pcb by PCR assay (Duarte et al. 2004). This is the first report of Pcb causing soft rot of squash and watermelon in Serbia. The origin of the pathogen remained unknown. It might have been present in Serbia for some time but misidentified in previous studies that could not discriminate this subspecies or recently introduced by infected seed.
PB  - American Phytopathological Society
T2  - Plant Disease
T1  - First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia
IS  - 10
SP  - 2667
VL  - 103
DO  - 10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2019",
abstract = "Watermelon (Citrullus lanatus) and squash (Cucurbita pepo) are traditionally grown in northern Serbia, in the province of Vojvodina. Most of the cucurbit cultivars grown in Serbia originate from imported seed. In July 2013, round, water-soaked lesions were observed on the fruits on sporadic squash plants grown in two fields of the breeder variety trials in Bački Petrovac. Affected tissue was light brown, slightly sunken, soft, and macerated. From symptomatic plants (cultivar GL Maxima), showing 30% symptom intensity, a uniform population of bacterial colonies was isolated, and one strain was chosen for the collection. In August of the following season, infection of the vine was observed on watermelon plants (cultivar unknown) grown in a commercial field in Čelarevo. Soft rot brownish lesions developed on infected stems, resulting in collapse and wilting of entire vines. The number of plants affected with symptoms was less than 10%. From the colonies isolated from the diseased tissue, two bacterial strains were purified and stored in the collection. Being pectolytic and isolated from cucurbits, the squash strain and two watermelon strains were subjected to further characterization. The strains developed white-gray, nonmucoid, round colonies with irregular margins on nutrient agar medium. They were gram and oxidase negative, tobacco HR and catalase positive, facultative anaerobes, nonfluorescent, caused soft rot on potato tuber slices, grew at 37°C, and reduced nitrate. They neither utilized arginine nor produced acid from sorbitol and inositol, showing characteristics of Pectobacterium species (De Boer and Kelman 2001). The PCR assay was carried out using primers BR1f/L1r (Duarte et al. 2004), specific for Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense (Pcb). A specific fragment of 322 bp was amplified for all three strains tested. The 16S rDNA sequence analysis (GenBank nos. MH031784, MH031785, and MH031786) showed 99% identity to the sequences of Pcb isolated from cucumber (CP020350), pepper (KX377597), and cabbage (KY021040) in China and potato in Japan (LC146476). The recA (MK911735, MK911736, and MK911737) and gapA (MK911738, MK911739, and MK911740) sequence analysis of three strains showed the highest nucleotide identity (100 to 98.35% and 99.42 to 98.08%, respectively) with Pcb previously deposited in NCBI GenBank database. Pathogenicity of the strains was tested on 2-week-old watermelon (cv. Rosa) and melon (cv. Sezam) seedlings, grown in a commercial potting mix in a greenhouse, as well as on mature zucchini fruits. Three seedlings per strain were inoculated by spraying with bacterial suspension (approx. 1 × 108 CFU/ml) using a handheld sprayer. Inoculated plants were incubated under plastic bags for 24 h and afterward maintained in a greenhouse at 28 ± 2°C. Two days after inoculation, water-soaked lesions developed on cotyledons of the watermelon and melon plants. No symptoms were observed on control plants sprayed with water. Three zucchini fruits were inoculated by pricking with a syringe and hypodermic needle and leaving a droplet of bacterial suspension (approx. 1 × 107 CFU/ml) at the point of inoculation. Inoculated fruits were placed on wet filter paper in a sealed plastic container at 28 ± 2°C. Treatment with sterile distilled water was used as a negative control. Discoloration of the tissue and soft rot spreading from the inoculation point developed within 48 h from inoculation. No symptoms developed on the control fruits. To complete Koch’s postulates, bacteria were reisolated from the inoculated plant and fruit tissue and were identified as Pcb by PCR assay (Duarte et al. 2004). This is the first report of Pcb causing soft rot of squash and watermelon in Serbia. The origin of the pathogen remained unknown. It might have been present in Serbia for some time but misidentified in previous studies that could not discriminate this subspecies or recently introduced by infected seed.",
publisher = "American Phytopathological Society",
journal = "Plant Disease",
title = "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia",
number = "10",
pages = "2667",
volume = "103",
doi = "10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN"
}
Zlatković, N., Prokić, A., Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2019). First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 103(10), 2667.
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN
Zlatković N, Prokić A, Gašić K, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia. in Plant Disease. 2019;103(10):2667.
doi:10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN .
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "First Report of Pectobacterium carotovorum subsp. brasiliense Causing Soft Rot on Squash and Watermelon in Serbia" in Plant Disease, 103, no. 10 (2019):2667,
https://doi.org/10.1094/PDIS-12-18-2213-PDN . .
1
12
2
9

Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot

Šević, Milan; Gašić, Katarina; Ignjatov, Maja; Mijatović, Mirjana; Prokić, Anđelka; Obradović, Aleksa

(Elsevier, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Šević, Milan
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Mijatović, Mirjana
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/576
AB  - Bacterial spot caused by Xanthomonas euvesicatoria is one of the most devastating pepper diseases in Serbia. Questionable seed quality, climatic conditions, and frequent irrigation during summer favour the disease occurrence and spread. The available management practices do not provide adequate disease control. Therefore, development of alternative and more sustainable disease management strategies is needed. Integration of classical and biological treatments could be an effective, environmentally safe option for reducing pepper bacterial spot severity. In order to develop an efficient integrated disease management program, we studied efficacy of biocontrol agents (bacteriophage strain KФ1 and two strains of Bacillus subtilis AAac and QST 713), systemic acquired resistance (SAR) inducer (acibenzolar-S-methyl - ASM), a commercial microbial fertilizer (Slavol), copper based compounds (copper hydroxide and copper oxychloride) in combination with or without mancozeb, and antibiotics (streptomycin sulphate and kasugamycin). They were applied as single treatments in two separate field experiments. Based on the single treatment efficacy, various combinations of the treatments were chosen for further testing in three separate field experiments. Additionally, we evaluated potential negative effect of ASM on pepper growth and yield in the growth chamber experiment. All the tested single treatments significantly reduced disease severity compared to the inoculated control (IC), except microbiological fertilizer and the antagonistic strain AAac. Integration of copper hydroxide, ASM and bacteriophages was the most efficient treatment, reducing the disease intensity by 96–98%. The results indicated that this combination may be an adequate alternative program for control of pepper bacterial spot.
PB  - Elsevier
T2  - Crop Protection
T1  - Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot
EP  - 51
SP  - 46
VL  - 119
DO  - 10.1016/j.cropro.2019.01.006
ER  - 
@article{
author = "Šević, Milan and Gašić, Katarina and Ignjatov, Maja and Mijatović, Mirjana and Prokić, Anđelka and Obradović, Aleksa",
year = "2019",
abstract = "Bacterial spot caused by Xanthomonas euvesicatoria is one of the most devastating pepper diseases in Serbia. Questionable seed quality, climatic conditions, and frequent irrigation during summer favour the disease occurrence and spread. The available management practices do not provide adequate disease control. Therefore, development of alternative and more sustainable disease management strategies is needed. Integration of classical and biological treatments could be an effective, environmentally safe option for reducing pepper bacterial spot severity. In order to develop an efficient integrated disease management program, we studied efficacy of biocontrol agents (bacteriophage strain KФ1 and two strains of Bacillus subtilis AAac and QST 713), systemic acquired resistance (SAR) inducer (acibenzolar-S-methyl - ASM), a commercial microbial fertilizer (Slavol), copper based compounds (copper hydroxide and copper oxychloride) in combination with or without mancozeb, and antibiotics (streptomycin sulphate and kasugamycin). They were applied as single treatments in two separate field experiments. Based on the single treatment efficacy, various combinations of the treatments were chosen for further testing in three separate field experiments. Additionally, we evaluated potential negative effect of ASM on pepper growth and yield in the growth chamber experiment. All the tested single treatments significantly reduced disease severity compared to the inoculated control (IC), except microbiological fertilizer and the antagonistic strain AAac. Integration of copper hydroxide, ASM and bacteriophages was the most efficient treatment, reducing the disease intensity by 96–98%. The results indicated that this combination may be an adequate alternative program for control of pepper bacterial spot.",
publisher = "Elsevier",
journal = "Crop Protection",
title = "Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot",
pages = "51-46",
volume = "119",
doi = "10.1016/j.cropro.2019.01.006"
}
Šević, M., Gašić, K., Ignjatov, M., Mijatović, M., Prokić, A.,& Obradović, A.. (2019). Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot. in Crop Protection
Elsevier., 119, 46-51.
https://doi.org/10.1016/j.cropro.2019.01.006
Šević M, Gašić K, Ignjatov M, Mijatović M, Prokić A, Obradović A. Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot. in Crop Protection. 2019;119:46-51.
doi:10.1016/j.cropro.2019.01.006 .
Šević, Milan, Gašić, Katarina, Ignjatov, Maja, Mijatović, Mirjana, Prokić, Anđelka, Obradović, Aleksa, "Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot" in Crop Protection, 119 (2019):46-51,
https://doi.org/10.1016/j.cropro.2019.01.006 . .
20
5
16

Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot

Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Šević, Milan; Obradović, Aleksa

(Frontiers Media S.A., 2018)

TY  - JOUR
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Šević, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/508
AB  - Xanthomonas euvesicatoria phage K Phi 1, a member of Myoviridae family, was isolated from the rhizosphere of pepper plants showing symptoms of bacterial spot. The phage strain expressed antibacterial activity to all X. euvesicatoria strains tested and did not lyse other Xanthomonas spp., nor other less related bacterial species. The genome of K Phi D1 is double-stranded DNA of 46.077 bp including 66 open reading frames and an average GC content of 62.9%, representing the first complete genome sequence published for a phage infecting xanthomonads associated with pepper or tomato. The highest genome similarity was observed between phage K Phi 1 and the Xanthomonas oryzae pv. oryzae specific phage OP2. On the other hand, when compared with other members of the genus Bcep78virus, the genome similarity was lower. Forty-four (67%) predicted K Phi 1 proteins shared homology with Xanthomonas phage OP2, while 20 genes (30%) were unique to K Phi 1. Phage K Phi 1, which is chloroform resistant and stable in different media and in the pH range 5-11, showed a high titer storage ability for at least 2 years at +4 degrees C. Copper-hydroxide and copper-oxychloride reduced phage activity proportionally to the used concentrations and the exposure time. UV light was detrimental to the phage strain, but skim milk plus sucrose formulation extended its survival in vitro. The phages survived for at least 7 days on the surface of pepper leaves in the greenhouse, showing the ability to persist on the plant tissue without the presence of the host bacterium. Results of three repeated experiments showed that foliar applications of the unformulated K Phi 1 phage suspension effectively controlled pepper bacterial spot compared to the standard treatment and the untreated control. The integration of the phage K Phi 1 and copper-hydroxide treatments resulted in an increased efficacy compared to the copper-hydroxide alone.
PB  - Frontiers Media S.A.
T2  - Frontiers In Microbiology
T1  - Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot
VL  - 9
DO  - 10.3389/fmicb.2018.02021
ER  - 
@article{
author = "Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Šević, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2018",
abstract = "Xanthomonas euvesicatoria phage K Phi 1, a member of Myoviridae family, was isolated from the rhizosphere of pepper plants showing symptoms of bacterial spot. The phage strain expressed antibacterial activity to all X. euvesicatoria strains tested and did not lyse other Xanthomonas spp., nor other less related bacterial species. The genome of K Phi D1 is double-stranded DNA of 46.077 bp including 66 open reading frames and an average GC content of 62.9%, representing the first complete genome sequence published for a phage infecting xanthomonads associated with pepper or tomato. The highest genome similarity was observed between phage K Phi 1 and the Xanthomonas oryzae pv. oryzae specific phage OP2. On the other hand, when compared with other members of the genus Bcep78virus, the genome similarity was lower. Forty-four (67%) predicted K Phi 1 proteins shared homology with Xanthomonas phage OP2, while 20 genes (30%) were unique to K Phi 1. Phage K Phi 1, which is chloroform resistant and stable in different media and in the pH range 5-11, showed a high titer storage ability for at least 2 years at +4 degrees C. Copper-hydroxide and copper-oxychloride reduced phage activity proportionally to the used concentrations and the exposure time. UV light was detrimental to the phage strain, but skim milk plus sucrose formulation extended its survival in vitro. The phages survived for at least 7 days on the surface of pepper leaves in the greenhouse, showing the ability to persist on the plant tissue without the presence of the host bacterium. Results of three repeated experiments showed that foliar applications of the unformulated K Phi 1 phage suspension effectively controlled pepper bacterial spot compared to the standard treatment and the untreated control. The integration of the phage K Phi 1 and copper-hydroxide treatments resulted in an increased efficacy compared to the copper-hydroxide alone.",
publisher = "Frontiers Media S.A.",
journal = "Frontiers In Microbiology",
title = "Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot",
volume = "9",
doi = "10.3389/fmicb.2018.02021"
}
Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Prokić, A., Šević, M.,& Obradović, A.. (2018). Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot. in Frontiers In Microbiology
Frontiers Media S.A.., 9.
https://doi.org/10.3389/fmicb.2018.02021
Gašić K, Kuzmanović N, Ivanović M, Prokić A, Šević M, Obradović A. Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot. in Frontiers In Microbiology. 2018;9.
doi:10.3389/fmicb.2018.02021 .
Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Šević, Milan, Obradović, Aleksa, "Complete Genome of the Xanthomonas euvesicatoria Specific Bacteriophage K Phi 1, Its Survival and Potential in Control of Pepper Bacterial Spot" in Frontiers In Microbiology, 9 (2018),
https://doi.org/10.3389/fmicb.2018.02021 . .
5
42
18
37

Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot

Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, M.; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Amer Phytopathological Soc, St Paul, 2018)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, M.
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/522
PB  - Amer Phytopathological Soc, St Paul
C3  - Phytopathology
T1  - Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot
EP  - 133
IS  - 10
SP  - 132
VL  - 108
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, M. and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2018",
publisher = "Amer Phytopathological Soc, St Paul",
journal = "Phytopathology",
title = "Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot",
pages = "133-132",
number = "10",
volume = "108"
}
Gašić, K., Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2018). Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot. in Phytopathology
Amer Phytopathological Soc, St Paul., 108(10), 132-133.
Gašić K, Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Obradović A. Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot. in Phytopathology. 2018;108(10):132-133..
Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, M., Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Biocontrol potential of bacteriophage K Phi 1 in control of pepper bacterial spot" in Phytopathology, 108, no. 10 (2018):132-133.

Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro

Prokić, Anđelka; Ivanović, M.; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Amer Phytopathological Soc, St Paul, 2018)

TY  - CONF
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, M.
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/521
PB  - Amer Phytopathological Soc, St Paul
C3  - Phytopathology
T1  - Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro
EP  - 24
IS  - 10
SP  - 24
VL  - 108
ER  - 
@conference{
author = "Prokić, Anđelka and Ivanović, M. and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2018",
publisher = "Amer Phytopathological Soc, St Paul",
journal = "Phytopathology",
title = "Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro",
pages = "24-24",
number = "10",
volume = "108"
}
Prokić, A., Ivanović, M., Gašić, K., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2018). Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro. in Phytopathology
Amer Phytopathological Soc, St Paul., 108(10), 24-24.
Prokić A, Ivanović M, Gašić K, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro. in Phytopathology. 2018;108(10):24-24..
Prokić, Anđelka, Ivanović, M., Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Studying Xanthomonas arboricola pv. corylina strains from Serbia for streptomycin and kasugamycin resistance and copper sulfate sensitivity in vitro" in Phytopathology, 108, no. 10 (2018):24-24.
1

Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia

Jerinić Prodanović, Dušanka; Obradović, Aleksa; Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Pavlović, Žaklina

(• Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Jerinić Prodanović, Dušanka
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Pavlović, Žaklina
PY  - 2017
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1036
AB  - Mrkvina lisna buva Bactericera trigonica pripada familiji Triozidae, nadfamiliji Psylloidea, redu Hemiptera. Zajedno sa lukovom lisnom buvom (B. tremblayi)i krompirovom lisnom buvom (B. nigricornis) pripada kompleksu Bactericeranigricornis Foerster, u morfološkom i bioekološkom smislu veoma sli nih vrsta. Opisana je 1981. godine kao Trioza trigonica na osnovu analize imaga sakupljanih sa mrkve iz Portugalije, Italije, Kipra, Turske, Egipta i Irana. Kasnije je prebaena u rod Bactericera zajedno sa druge dve vrste ovog kompleksa. Imaga i larve se hrane na listu mrkve i drugih štitonoša. Ukoliko se jave u pove anoj brojnosti mogu dovesti do hloroze i žu enja lista, što ima za posledicu smanjenje prinosa. Pored direktnih šteta, utvr ena je njena vektorska uloga fastidiozne bakterije «Candidatus Liberibacter solanacearum», koja na biljkama iz familije Apiaceae dovodi do proliferacije korena i hloroti nog slabljenja. Ca. L. solanacearum je odavno poznata u Severnoj Americi i Novom Zelandu na biljkama iz familije Solanacae, prevashodno na krompiru, a u Evropi je prvi put utvr ena na mrkvi i celeru, a B. trigonica kao njen vektor. U periodu od 2014. do 2017. godine prou avano je prisustvo, biologija i štetnost B. trigonicana podru ju Srbije. Prvi put je registrovana 2014. godine i od tada je utvr eno njeno prisustvo u svim lokalitetima istraživanja tokom celog vegetacionog perioda mrkve. Pored mrkve, B. trigonica je registrovana na celeru, peršunu i divljoj mrkvi. U toku godine ima ve i broj generacija, prezimljava u stadijumu imaga na skrovitim mestima.
PB  - •	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia
EP  - 384
IS  - 375
VL  - 45
VL  - 4
ER  - 
@article{
author = "Jerinić Prodanović, Dušanka and Obradović, Aleksa and Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Pavlović, Žaklina",
year = "2017",
abstract = "Mrkvina lisna buva Bactericera trigonica pripada familiji Triozidae, nadfamiliji Psylloidea, redu Hemiptera. Zajedno sa lukovom lisnom buvom (B. tremblayi)i krompirovom lisnom buvom (B. nigricornis) pripada kompleksu Bactericeranigricornis Foerster, u morfološkom i bioekološkom smislu veoma sli nih vrsta. Opisana je 1981. godine kao Trioza trigonica na osnovu analize imaga sakupljanih sa mrkve iz Portugalije, Italije, Kipra, Turske, Egipta i Irana. Kasnije je prebaena u rod Bactericera zajedno sa druge dve vrste ovog kompleksa. Imaga i larve se hrane na listu mrkve i drugih štitonoša. Ukoliko se jave u pove anoj brojnosti mogu dovesti do hloroze i žu enja lista, što ima za posledicu smanjenje prinosa. Pored direktnih šteta, utvr ena je njena vektorska uloga fastidiozne bakterije «Candidatus Liberibacter solanacearum», koja na biljkama iz familije Apiaceae dovodi do proliferacije korena i hloroti nog slabljenja. Ca. L. solanacearum je odavno poznata u Severnoj Americi i Novom Zelandu na biljkama iz familije Solanacae, prevashodno na krompiru, a u Evropi je prvi put utvr ena na mrkvi i celeru, a B. trigonica kao njen vektor. U periodu od 2014. do 2017. godine prou avano je prisustvo, biologija i štetnost B. trigonicana podru ju Srbije. Prvi put je registrovana 2014. godine i od tada je utvr eno njeno prisustvo u svim lokalitetima istraživanja tokom celog vegetacionog perioda mrkve. Pored mrkve, B. trigonica je registrovana na celeru, peršunu i divljoj mrkvi. U toku godine ima ve i broj generacija, prezimljava u stadijumu imaga na skrovitim mestima.",
publisher = "•	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia",
pages = "384",
number = "375",
volume = "45, 4"
}
Jerinić Prodanović, D., Obradović, A., Ivanović, M., Prokić, A., Zlatković, N.,& Pavlović, Ž.. (2017). Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia. in Biljni lekar
•	Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 45(375).
Jerinić Prodanović D, Obradović A, Ivanović M, Prokić A, Zlatković N, Pavlović Ž. Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia. in Biljni lekar. 2017;45(375):null-384..
Jerinić Prodanović, Dušanka, Obradović, Aleksa, Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Pavlović, Žaklina, "Distribution, biology and harmfulness of carrot psyllid Bactericera trigonica (Hodkinson, 1981) (Hemiptera, Triozidae) in Serbia" in Biljni lekar, 45, no. 375 (2017).

Bacterial diseases of Cucurbits

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Gašić, Katarina; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2017
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/501
AB  - Cucurbits production has a long tradition in our country. In some parts of the country, cucumber, watermelon and melon are the most important agricultural crops. High yield and good profit are often compromized by various biotic and abiotic factors. In years with favorable weather conditions cucurbit bacterial diseases can cause serious damage. This paper describes major bacterial diseases of cucurbit plants, such as angular leaf spot caused by Pseudomonas syringae pv. lachrymans, bacterial fruit blotch caused by Acidovorax citrulli, bacterial spot caused by Xanthomonas campestris, bacterial wilt caused by Erwinia tracheiphila and cucurbit yellow wine disease caused by Serratia marcescens, relatively new and invasive disease across the United States. In addition, bacterial leaf spot, caused by Pseudomonas syringae pv. syringae and Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum, inducing bacterial soft rot, are becoming more important in cucurbit production worldwide.
AB  - Biljke familije Cucurbitaceae se dugi niz godina gaje širom naše zemlje. U pojedinim krajevima, proizvodnja krastavca, lubenice i dinje predstavlja osnovni izvor prihoda za mnoga poljoprivredna domaćinstva. Visok prinos i ekonomsku dobit često ugrožavaju različiti biotski i abiotski faktori. U godinama sa uslovima povoljnim za nastanak infekcije, bakteriozna oboljenja mogu prouzrokovati velike gubitke. U ovom radu predstavljene su najznačajnije bakterioze biljaka familije Cucurbitaceae kao što su uglasta pegavost lišća krastavca, prouzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae pv. lachrymans; bakteriozna mrljavost plodova lubenice, čiji je prouzrokovač Acidovorax citrulli; zatim bakteriozna pegavost koju prouzrokuje Xanthomonas cucurbitae; bakteriozna uvelost krastavca prouzrokovana vrstom Erwinia tracheiphila i žutilo vreža, čiji je prouzrokovač Serratia marcescens. Gubicima u proizvodnji doprinose i prouzrokovači bakteriozne pegavosti, Pseudomonas syringae pv. syringae, kao i bakteriozne vlažne truleži, Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum.
PB  - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Bacterial diseases of Cucurbits
T1  - Bakteriozna oboljenja biljaka familije Cucurbitaceae
EP  - 400
IS  - 4
SP  - 390
VL  - 45
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Gašić, Katarina and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2017",
abstract = "Cucurbits production has a long tradition in our country. In some parts of the country, cucumber, watermelon and melon are the most important agricultural crops. High yield and good profit are often compromized by various biotic and abiotic factors. In years with favorable weather conditions cucurbit bacterial diseases can cause serious damage. This paper describes major bacterial diseases of cucurbit plants, such as angular leaf spot caused by Pseudomonas syringae pv. lachrymans, bacterial fruit blotch caused by Acidovorax citrulli, bacterial spot caused by Xanthomonas campestris, bacterial wilt caused by Erwinia tracheiphila and cucurbit yellow wine disease caused by Serratia marcescens, relatively new and invasive disease across the United States. In addition, bacterial leaf spot, caused by Pseudomonas syringae pv. syringae and Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum, inducing bacterial soft rot, are becoming more important in cucurbit production worldwide., Biljke familije Cucurbitaceae se dugi niz godina gaje širom naše zemlje. U pojedinim krajevima, proizvodnja krastavca, lubenice i dinje predstavlja osnovni izvor prihoda za mnoga poljoprivredna domaćinstva. Visok prinos i ekonomsku dobit često ugrožavaju različiti biotski i abiotski faktori. U godinama sa uslovima povoljnim za nastanak infekcije, bakteriozna oboljenja mogu prouzrokovati velike gubitke. U ovom radu predstavljene su najznačajnije bakterioze biljaka familije Cucurbitaceae kao što su uglasta pegavost lišća krastavca, prouzrokovana bakterijom Pseudomonas syringae pv. lachrymans; bakteriozna mrljavost plodova lubenice, čiji je prouzrokovač Acidovorax citrulli; zatim bakteriozna pegavost koju prouzrokuje Xanthomonas cucurbitae; bakteriozna uvelost krastavca prouzrokovana vrstom Erwinia tracheiphila i žutilo vreža, čiji je prouzrokovač Serratia marcescens. Gubicima u proizvodnji doprinose i prouzrokovači bakteriozne pegavosti, Pseudomonas syringae pv. syringae, kao i bakteriozne vlažne truleži, Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Bacterial diseases of Cucurbits, Bakteriozna oboljenja biljaka familije Cucurbitaceae",
pages = "400-390",
number = "4",
volume = "45"
}
Zlatković, N., Prokić, A., Kuzmanović, N., Gašić, K., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2017). Bacterial diseases of Cucurbits. in Biljni lekar
Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 45(4), 390-400.
Zlatković N, Prokić A, Kuzmanović N, Gašić K, Ivanović M, Obradović A. Bacterial diseases of Cucurbits. in Biljni lekar. 2017;45(4):390-400..
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Gašić, Katarina, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "Bacterial diseases of Cucurbits" in Biljni lekar, 45, no. 4 (2017):390-400.

Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall

Kuzmanović, Nemanja; Biondi, E.; Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Zlatković, Nevena; Bertaccini, Assunta; Obradović, Aleksa

(Springer, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Biondi, E.
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Bertaccini, Assunta
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2016
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/862
AB  - Rhizobium rhizogenes, may seriously impact production in nurseries and vineyards worldwide. Although rapid and efficient detection and identification of tumorigenic bacteria is facilitated by PCR-based methods, high genetic diversity of these pathogens may hinder use of these methods in the disease diagnosis. Therefore, reliability of 11 primer pairs targeting fragments located on Ti plasmid or chromosomal DNA was tested on extensive collection of All. vitis, A. tumefaciens complex and R. rhizogenes strains isolated from grapevine throughout the world. Only primers VCF3/VCR3 targeting virC gene located on Ti plasmid clearly and accurately identified all tested tumorigenic strains associated with grapevine crown gall. Moreover, this primer pair coupled with primers specific for chromosomal pehA gene (PGF/PGR) in duplex PCR, may be recommended as the method of choice for routine preliminary identification of tumorigenic strains and differentiation of All.
PB  - Springer
T2  - Journal of Plant Pathology
T1  - Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall
EP  - 319
IS  - 2
SP  - 311
VL  - 98
DO  - 10.4454/JPP.V98I2.028
ER  - 
@article{
author = "Kuzmanović, Nemanja and Biondi, E. and Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Zlatković, Nevena and Bertaccini, Assunta and Obradović, Aleksa",
year = "2016",
abstract = "Rhizobium rhizogenes, may seriously impact production in nurseries and vineyards worldwide. Although rapid and efficient detection and identification of tumorigenic bacteria is facilitated by PCR-based methods, high genetic diversity of these pathogens may hinder use of these methods in the disease diagnosis. Therefore, reliability of 11 primer pairs targeting fragments located on Ti plasmid or chromosomal DNA was tested on extensive collection of All. vitis, A. tumefaciens complex and R. rhizogenes strains isolated from grapevine throughout the world. Only primers VCF3/VCR3 targeting virC gene located on Ti plasmid clearly and accurately identified all tested tumorigenic strains associated with grapevine crown gall. Moreover, this primer pair coupled with primers specific for chromosomal pehA gene (PGF/PGR) in duplex PCR, may be recommended as the method of choice for routine preliminary identification of tumorigenic strains and differentiation of All.",
publisher = "Springer",
journal = "Journal of Plant Pathology",
title = "Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall",
pages = "319-311",
number = "2",
volume = "98",
doi = "10.4454/JPP.V98I2.028"
}
Kuzmanović, N., Biondi, E., Ivanović, M., Prokić, A., Zlatković, N., Bertaccini, A.,& Obradović, A.. (2016). Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall. in Journal of Plant Pathology
Springer., 98(2), 311-319.
https://doi.org/10.4454/JPP.V98I2.028
Kuzmanović N, Biondi E, Ivanović M, Prokić A, Zlatković N, Bertaccini A, Obradović A. Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall. in Journal of Plant Pathology. 2016;98(2):311-319.
doi:10.4454/JPP.V98I2.028 .
Kuzmanović, Nemanja, Biondi, E., Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Zlatković, Nevena, Bertaccini, Assunta, Obradović, Aleksa, "Evaluation of different pcr primers for identification of tumorigenic bacteria associated with grapevine crown gall" in Journal of Plant Pathology, 98, no. 2 (2016):311-319,
https://doi.org/10.4454/JPP.V98I2.028 . .
2
2

Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia

Ivanović, M.; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Int Soc Horticultural Science, Leuven 1, 2016)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, M.
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2016
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/447
AB  - Continuous use of copper-based treatments and antibiotics in pear and apple protection programs may result in appearance of copper or antibiotic resistant strains of Erwinia amylovora. In order to determine the potential occurrence of copper or/and antibiotic resistance in Serbia we studied in vitro effect of different concentrations of copper sulfate, streptomycin and kasugamycin on development and growth of 40 E. amylovora strains originating from this region. Filter sterilized solution of the bactericides was added to the NA medium after sterilization to a final concentration of 100 and 200 ppm, respectively, followed by spot inoculation of each strain on the medium. None of the strains developed on NA amended with 100 or 200 ppm of streptomycin or kasugamycin. Our study showed that, despite the potential exposure to the antibiotics, E amylovora strains from Serbia did not develop resistance to streptomycin or kasugamycin. On the other hand, all strains had normal growth on NA amended with 100 ppm of copper sulfate indicating certain level of resistance to copper ions. At 200 ppm, 28 strains formed colonies of normal size and appearance, while 12 strains had smaller colonies with reduced growth. This might be due to the extensive and frequent use of copper-based compounds to control fire blight in Serbia.
PB  - Int Soc Horticultural Science, Leuven 1
C3  - III Balkan Symposium on Fruit Growing
T1  - Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia
EP  - 719
SP  - 715
VL  - 1139
DO  - 10.17660/ActaHortic.2016.1139.122
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, M. and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2016",
abstract = "Continuous use of copper-based treatments and antibiotics in pear and apple protection programs may result in appearance of copper or antibiotic resistant strains of Erwinia amylovora. In order to determine the potential occurrence of copper or/and antibiotic resistance in Serbia we studied in vitro effect of different concentrations of copper sulfate, streptomycin and kasugamycin on development and growth of 40 E. amylovora strains originating from this region. Filter sterilized solution of the bactericides was added to the NA medium after sterilization to a final concentration of 100 and 200 ppm, respectively, followed by spot inoculation of each strain on the medium. None of the strains developed on NA amended with 100 or 200 ppm of streptomycin or kasugamycin. Our study showed that, despite the potential exposure to the antibiotics, E amylovora strains from Serbia did not develop resistance to streptomycin or kasugamycin. On the other hand, all strains had normal growth on NA amended with 100 ppm of copper sulfate indicating certain level of resistance to copper ions. At 200 ppm, 28 strains formed colonies of normal size and appearance, while 12 strains had smaller colonies with reduced growth. This might be due to the extensive and frequent use of copper-based compounds to control fire blight in Serbia.",
publisher = "Int Soc Horticultural Science, Leuven 1",
journal = "III Balkan Symposium on Fruit Growing",
title = "Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia",
pages = "719-715",
volume = "1139",
doi = "10.17660/ActaHortic.2016.1139.122"
}
Ivanović, M., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2016). Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia. in III Balkan Symposium on Fruit Growing
Int Soc Horticultural Science, Leuven 1., 1139, 715-719.
https://doi.org/10.17660/ActaHortic.2016.1139.122
Ivanović M, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia. in III Balkan Symposium on Fruit Growing. 2016;1139:715-719.
doi:10.17660/ActaHortic.2016.1139.122 .
Ivanović, M., Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Screening for copper and antibiotic resistance in Erwinia amylovora population from Serbia" in III Balkan Symposium on Fruit Growing, 1139 (2016):715-719,
https://doi.org/10.17660/ActaHortic.2016.1139.122 . .
3
2
3

Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia

Zlatković, Nevena; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Gašić, Katarina; Šević, Milan; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Šević, Milan
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/376
AB  - During the summer of 2014, watermelon producers in the north of Serbia (Srem district), observed the occurrence of irregularly shaped, water-soaked lesions on mature watermelon fruits indicating possible bacterial nature of the disease. Bacteria were isolated from symptomatic samples and identified as Acidovorax citrulli, previously described as a causal agent of bacterial fruit blotch. In the past few years, this pathogen caused considerable damage to the watermelon industry of the United States where, in some commercial production sectors, the loss of marketable fruit reached 90%. In Serbia, it is considered a quarantine pathogen and was not recorded until 2014.
AB  - U leto 2014. godine, proizvođači lubenice iz sremskog okruga uočili su pojavu simptoma u vidu pega vodenastog izgleda i nepravilnog oblika na zrelim plodovima lubenice, koji su ukazivali na oboljenje bakteriozne prirode. Izolacijom i identifikacijom patogena, utvrđeno je prisustvo bakterije Acidovorax citrulli, prouzrokovača bakteriozne mrljavosti plodova lubenice. Ova vrsta je u skorije vreme dosta dobila na značaju, posebno zbog gubitaka u proizvodnji koji su u pojedinim oblastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dostizali i 90% od ukupnog prinosa. U Srbiji A. citrulli ima karantinski status i nalazi se na A1 listi Evropske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO).
PB  - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad
T2  - Biljni lekar
T1  - Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia
T1  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice u Srbiji
EP  - 271
IS  - 3
SP  - 265
VL  - 43
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Gašić, Katarina and Šević, Milan and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2015",
abstract = "During the summer of 2014, watermelon producers in the north of Serbia (Srem district), observed the occurrence of irregularly shaped, water-soaked lesions on mature watermelon fruits indicating possible bacterial nature of the disease. Bacteria were isolated from symptomatic samples and identified as Acidovorax citrulli, previously described as a causal agent of bacterial fruit blotch. In the past few years, this pathogen caused considerable damage to the watermelon industry of the United States where, in some commercial production sectors, the loss of marketable fruit reached 90%. In Serbia, it is considered a quarantine pathogen and was not recorded until 2014., U leto 2014. godine, proizvođači lubenice iz sremskog okruga uočili su pojavu simptoma u vidu pega vodenastog izgleda i nepravilnog oblika na zrelim plodovima lubenice, koji su ukazivali na oboljenje bakteriozne prirode. Izolacijom i identifikacijom patogena, utvrđeno je prisustvo bakterije Acidovorax citrulli, prouzrokovača bakteriozne mrljavosti plodova lubenice. Ova vrsta je u skorije vreme dosta dobila na značaju, posebno zbog gubitaka u proizvodnji koji su u pojedinim oblastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dostizali i 90% od ukupnog prinosa. U Srbiji A. citrulli ima karantinski status i nalazi se na A1 listi Evropske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO).",
publisher = "Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad",
journal = "Biljni lekar",
title = "Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia, Bakteriozna mrljavost plodova lubenice u Srbiji",
pages = "271-265",
number = "3",
volume = "43"
}
Zlatković, N., Prokić, A., Kuzmanović, N., Gašić, K., Šević, M., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2015). Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia. in Biljni lekar
Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine "dr Pavla Vukasovića", Novi Sad., 43(3), 265-271.
Zlatković N, Prokić A, Kuzmanović N, Gašić K, Šević M, Ivanović M, Obradović A. Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia. in Biljni lekar. 2015;43(3):265-271..
Zlatković, Nevena, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Gašić, Katarina, Šević, Milan, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "Bacterial fruit blotch of watermelon in Serbia" in Biljni lekar, 43, no. 3 (2015):265-271.

Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330

Kuzmanović, Nemanja; Pulawska, Joanna; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Obradović, Aleksa

(Amer Soc Microbiology, Washington, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Pulawska, Joanna
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/381
AB  - Tumorigenic strains of Agrobacterium spp. are responsible for crown gall disease of numerous plant species. We present here draft genome sequences of nonpathogenic Agrobacterium nepotum strain 39/7(T) (CFBP 7436(T), LMG 26435(T)), isolated from crown gall tumor on Prunus cerasifera, and tumorigenic Agrobacterium sp. strain KFB 330 (CFBP 8308, LMG 28674), isolated from galls on raspberry.
PB  - Amer Soc Microbiology, Washington
T2  - Microbiology Resource Announcements
T1  - Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330
IS  - 2
VL  - 3
DO  - 10.1128/genomeA.00331-15
ER  - 
@article{
author = "Kuzmanović, Nemanja and Pulawska, Joanna and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Obradović, Aleksa",
year = "2015",
abstract = "Tumorigenic strains of Agrobacterium spp. are responsible for crown gall disease of numerous plant species. We present here draft genome sequences of nonpathogenic Agrobacterium nepotum strain 39/7(T) (CFBP 7436(T), LMG 26435(T)), isolated from crown gall tumor on Prunus cerasifera, and tumorigenic Agrobacterium sp. strain KFB 330 (CFBP 8308, LMG 28674), isolated from galls on raspberry.",
publisher = "Amer Soc Microbiology, Washington",
journal = "Microbiology Resource Announcements",
title = "Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330",
number = "2",
volume = "3",
doi = "10.1128/genomeA.00331-15"
}
Kuzmanović, N., Pulawska, J., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N., Gašić, K.,& Obradović, A.. (2015). Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330. in Microbiology Resource Announcements
Amer Soc Microbiology, Washington., 3(2).
https://doi.org/10.1128/genomeA.00331-15
Kuzmanović N, Pulawska J, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Gašić K, Obradović A. Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330. in Microbiology Resource Announcements. 2015;3(2).
doi:10.1128/genomeA.00331-15 .
Kuzmanović, Nemanja, Pulawska, Joanna, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Obradović, Aleksa, "Draft Genome Sequences of Agrobacterium nepotum Strain 39/7(T) and Agrobacterium sp. Strain KFB 330" in Microbiology Resource Announcements, 3, no. 2 (2015),
https://doi.org/10.1128/genomeA.00331-15 . .
4
1
3

Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia

Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Obradović, Aleksa

(Springer, Dordrecht, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/384
AB  - During the last 3 years, crown gall disease was observed in some young raspberry plantations throughout Serbia, causing considerable economic losses. Based on biochemical and physiological tests, PCR targeting the 23S rRNA gene, and 16S rRNA and recA gene sequence analysis, at least two different species were identified as causal agents of disease. Out of 14 strains isolated from raspberry tumors, 12 were identified as tumorigenic Rhizobium rhizogenes, one belonged to Agrobacterium tumefaciens genomic species G8, while the remaining strain formed a separate phylogenetic lineage within A. tumefaciens species complex, different from all known genomic species. All strains investigated harbored nopaline-type of Ti plasmid and showed identical pathogenic properties by inoculating several test plants. However, they were divided into two genetic groups based on PCR-RFLP analysis of Ti plasmid virA-virB2 region. Furthermore, total of nine unique ERIC-PCR profiles were identified among the strains studied. Although strains of R. rhizogenes exhibited similar ERIC-PCR profiles, they were differentiated into six distinct genetic groups. Based on the fact that some genetic groups were composed of strains originating from different geographic areas, it can be assumed that they have a common origin and were probably disseminated by movement of infected plant material.
PB  - Springer, Dordrecht
T2  - European Journal of Plant Pathology
T1  - Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia
EP  - 713
IS  - 4
SP  - 701
VL  - 142
DO  - 10.1007/s10658-015-0645-4
ER  - 
@article{
author = "Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Obradović, Aleksa",
year = "2015",
abstract = "During the last 3 years, crown gall disease was observed in some young raspberry plantations throughout Serbia, causing considerable economic losses. Based on biochemical and physiological tests, PCR targeting the 23S rRNA gene, and 16S rRNA and recA gene sequence analysis, at least two different species were identified as causal agents of disease. Out of 14 strains isolated from raspberry tumors, 12 were identified as tumorigenic Rhizobium rhizogenes, one belonged to Agrobacterium tumefaciens genomic species G8, while the remaining strain formed a separate phylogenetic lineage within A. tumefaciens species complex, different from all known genomic species. All strains investigated harbored nopaline-type of Ti plasmid and showed identical pathogenic properties by inoculating several test plants. However, they were divided into two genetic groups based on PCR-RFLP analysis of Ti plasmid virA-virB2 region. Furthermore, total of nine unique ERIC-PCR profiles were identified among the strains studied. Although strains of R. rhizogenes exhibited similar ERIC-PCR profiles, they were differentiated into six distinct genetic groups. Based on the fact that some genetic groups were composed of strains originating from different geographic areas, it can be assumed that they have a common origin and were probably disseminated by movement of infected plant material.",
publisher = "Springer, Dordrecht",
journal = "European Journal of Plant Pathology",
title = "Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia",
pages = "713-701",
number = "4",
volume = "142",
doi = "10.1007/s10658-015-0645-4"
}
Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N., Gašić, K.,& Obradović, A.. (2015). Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia. in European Journal of Plant Pathology
Springer, Dordrecht., 142(4), 701-713.
https://doi.org/10.1007/s10658-015-0645-4
Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Gašić K, Obradović A. Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia. in European Journal of Plant Pathology. 2015;142(4):701-713.
doi:10.1007/s10658-015-0645-4 .
Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Obradović, Aleksa, "Genetic diversity of tumorigenic bacteria associated with crown gall disease of raspberry in Serbia" in European Journal of Plant Pathology, 142, no. 4 (2015):701-713,
https://doi.org/10.1007/s10658-015-0645-4 . .
7
4
7

Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips

Obradović, Aleksa; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Ivanović, Milan

(Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Ivanović, Milan
PY  - 2014
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1082
AB  - Krompir je biljna vrsta čija proizvodnja ima veoma značajnu ulogu u obezbeđivanju hrane, a takođe i sirovine za industrijsku preradu. Pojava štetnih organizama neretko predstavlja ograničavajući faktor gajenja ove biljke, jer dovodi do smanjenja prinosa i pogoršanja kvaliteta krtola. Oboljenje nazvano zebrasti čips, koje prouzrokuje fastidiozna bakterija iz roda Candidatus Liberibacter, je novo, ekonomski značajno oboljenje biljaka iz familije Solanaceae, čiji je glavni domaćin krompir. Patogen, takođe, zaražava i srodne vrste kao što su paradajz i paprika. Ovo destruktivno oboljenje rasprostranjeno je u proizvodnim područjima Amerike, Novog Zelanda, a nedavno je otkriveno i na evropskom kontinentu. Kao posledica infekcije, dolazi do smanjenja prinosa zaraženih biljaka, dok najznačajnije štete nastaju usled pojave simptoma na krtolama i gubitka njihove tržišne vrednosti. S obzirom na značaj proizvodnje krompira, paradajza i paprike u našoj zemlji, cilj ovog rada je da se ukaže na pojavu i rasprostranjenost oboljenja, glavne karakteristike ovog malo poznatog patogena, metode detekcije i identifikacije neophodne za pouzdanu i pravovremenu dijagnozu oboljenja, epidemiologiju, simptomatologiju i mere zaštite.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine
T2  - Biljni lekar
T1  - Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips
EP  - 23
IS  - 1
SP  - 14
VL  - 42
ER  - 
@article{
author = "Obradović, Aleksa and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Ivanović, Milan",
year = "2014",
abstract = "Krompir je biljna vrsta čija proizvodnja ima veoma značajnu ulogu u obezbeđivanju hrane, a takođe i sirovine za industrijsku preradu. Pojava štetnih organizama neretko predstavlja ograničavajući faktor gajenja ove biljke, jer dovodi do smanjenja prinosa i pogoršanja kvaliteta krtola. Oboljenje nazvano zebrasti čips, koje prouzrokuje fastidiozna bakterija iz roda Candidatus Liberibacter, je novo, ekonomski značajno oboljenje biljaka iz familije Solanaceae, čiji je glavni domaćin krompir. Patogen, takođe, zaražava i srodne vrste kao što su paradajz i paprika. Ovo destruktivno oboljenje rasprostranjeno je u proizvodnim područjima Amerike, Novog Zelanda, a nedavno je otkriveno i na evropskom kontinentu. Kao posledica infekcije, dolazi do smanjenja prinosa zaraženih biljaka, dok najznačajnije štete nastaju usled pojave simptoma na krtolama i gubitka njihove tržišne vrednosti. S obzirom na značaj proizvodnje krompira, paradajza i paprike u našoj zemlji, cilj ovog rada je da se ukaže na pojavu i rasprostranjenost oboljenja, glavne karakteristike ovog malo poznatog patogena, metode detekcije i identifikacije neophodne za pouzdanu i pravovremenu dijagnozu oboljenja, epidemiologiju, simptomatologiju i mere zaštite.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine",
journal = "Biljni lekar",
title = "Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips",
pages = "23-14",
number = "1",
volume = "42"
}
Obradović, A., Prokić, A., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Ivanović, M.. (2014). Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine., 42(1), 14-23.
Obradović A, Prokić A, Kuzmanović N, Zlatković N, Ivanović M. Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips. in Biljni lekar. 2014;42(1):14-23..
Obradović, Aleksa, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Ivanović, Milan, "Novo destruktivno oboljenje krompira - zebrasti čips" in Biljni lekar, 42, no. 1 (2014):14-23.