Petrović, Tanja

Link to this page

Authority KeyName Variants
4e05dd89-9651-4f27-87ed-2cb012164173
  • Petrović, Tanja (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena

Jovanović, Snežana; Todorović, Goran; Tolimir, Miodrag; Petrović, Tanja; Novković, Nebojša; Štrbanović, Ratibor; Stanisavljević, Rade

(Novi Sad : Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi, 2022-04-03)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Snežana
AU  - Todorović, Goran
AU  - Tolimir, Miodrag
AU  - Petrović, Tanja
AU  - Novković, Nebojša
AU  - Štrbanović, Ratibor
AU  - Stanisavljević, Rade
PY  - 2022-04-03
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/642
AB  - Hibridi kukuruza dobijaju se ukrštanjem inbred linija, koje nastaju u procesu selekcije kontrolisanom samooplodnjom odabranih genotipova do postizanja homozigotnosti. U proizvodnji semena hibrida kukuruza potrebno je zakidati metlice na majčinskoj komponenti kako ne bi došlo do samooplodnje i smanjenja heterozisa hibrida F1 generacije. Cilj rada je bio da se utvrdi masa 1000 semena 12 inbred linija sa različitim tipom citoplazme. Istraživanja su sprovedena na dve pracele: Šlolsko dobro i Selekciono polje u toku dve godine. Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu u okviru svakog tipa citoplazme u tri ponavljanja. Statističko-biometrijska obrada podataka se zasnivala na srednjim vrednostima po ponavljanju i obuhvatila je analizu varijanse. Na osnovu analize varijanse utvrđeno je da postoje veoma značajne razlike između inbred linija na masu 1000 semena u zavisnosti od tipa citoplazme, godine i lokacije. Najmanu prosečnu vrednost mase 1000 semena imala je inbred linija L7 (259,5 g), a najveću inbred linija L1 (394,0 g). Prosečne vrednosti mase 1000 semena inbred linija, veoma značajno su (P≤1%) varirale u zavisnosti od godina ispitivanja i lokacija. Veća vrednost mase 1000 semena imale su inbred linije u drugoj. godini (326,58 g) u odnosu na prvu godinu (298,93 g). Na lokaciji Selekciono polje ostvarena je veća prosečna vrednost (321,62 g) mase 1000 semena u odnosu na lokaciju Školsko dobro (303,90 g). Veoma značajno (Lsd0,01) većuvrednost mase 1000 semena imale su inbred linije sa citoplazmom cms-C tipa u odnosu na inbred linije sa fertilnom i citoplazmom cms-S tipa. Masa 1000 semena inbred linija po godinama veoma značajno (Lsd0,01) se razlikovala kod većine linija osim L4, L10 i L12 gde nije bilo razlike. U zavisnosti od tipa citoplazme i godina ispitivanja veoma značajne (Lsd0,01) razlike mase 1000 semena nisu utvrđene samo kod inbred linija L4 i L11.Prosečne vrednosti mase 1000 semena inbred linija po lokacijama su se veoma značajno (Lsd0,01) razlikovale kod inbred linija: L1, L2, L5, L8, L9 i L10 dok kod ostalih šest ispitivanih linija nisu utvrđene razlike.Između inbred linija sa različitim tipovima citoplazme utvrđene su značajne (Lsd0,05) razlike u masi 1000 semena po ispitivanim lokacijama. Linije istog tipa citoplazme dale su veću masu 1000 semena na prvoj nego na drugoj lokaciji.Godine ispitivanja i lokacije veoma značajno su uticale na masu 1000 semena. Najveću prosečnu vrednost mase 1000 semena ostvarile su inbred linije u drugoj godini na prvoj lokaciji Interakcija inbred linija x godina x lokacija je bila statistički značajna(Lsd0,05). Prosečna masa 1000 semena kod L4 nije se značajno razlikovala u zavisnosti od godina i lokacija ispitivanja. Ostale ispitivane inbred linije imale su veoma značajna variranja mase 1000 semena u različitim uslovima spoljašnje sredine.
PB  - Novi Sad : Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi
C3  - 34. Nacionalna konferencija procesna tehnika i energetika u poljoprivredi - PTEP
T1  - Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena
EP  - 26
SP  - 26
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Snežana and Todorović, Goran and Tolimir, Miodrag and Petrović, Tanja and Novković, Nebojša and Štrbanović, Ratibor and Stanisavljević, Rade",
year = "2022-04-03",
abstract = "Hibridi kukuruza dobijaju se ukrštanjem inbred linija, koje nastaju u procesu selekcije kontrolisanom samooplodnjom odabranih genotipova do postizanja homozigotnosti. U proizvodnji semena hibrida kukuruza potrebno je zakidati metlice na majčinskoj komponenti kako ne bi došlo do samooplodnje i smanjenja heterozisa hibrida F1 generacije. Cilj rada je bio da se utvrdi masa 1000 semena 12 inbred linija sa različitim tipom citoplazme. Istraživanja su sprovedena na dve pracele: Šlolsko dobro i Selekciono polje u toku dve godine. Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu u okviru svakog tipa citoplazme u tri ponavljanja. Statističko-biometrijska obrada podataka se zasnivala na srednjim vrednostima po ponavljanju i obuhvatila je analizu varijanse. Na osnovu analize varijanse utvrđeno je da postoje veoma značajne razlike između inbred linija na masu 1000 semena u zavisnosti od tipa citoplazme, godine i lokacije. Najmanu prosečnu vrednost mase 1000 semena imala je inbred linija L7 (259,5 g), a najveću inbred linija L1 (394,0 g). Prosečne vrednosti mase 1000 semena inbred linija, veoma značajno su (P≤1%) varirale u zavisnosti od godina ispitivanja i lokacija. Veća vrednost mase 1000 semena imale su inbred linije u drugoj. godini (326,58 g) u odnosu na prvu godinu (298,93 g). Na lokaciji Selekciono polje ostvarena je veća prosečna vrednost (321,62 g) mase 1000 semena u odnosu na lokaciju Školsko dobro (303,90 g). Veoma značajno (Lsd0,01) većuvrednost mase 1000 semena imale su inbred linije sa citoplazmom cms-C tipa u odnosu na inbred linije sa fertilnom i citoplazmom cms-S tipa. Masa 1000 semena inbred linija po godinama veoma značajno (Lsd0,01) se razlikovala kod većine linija osim L4, L10 i L12 gde nije bilo razlike. U zavisnosti od tipa citoplazme i godina ispitivanja veoma značajne (Lsd0,01) razlike mase 1000 semena nisu utvrđene samo kod inbred linija L4 i L11.Prosečne vrednosti mase 1000 semena inbred linija po lokacijama su se veoma značajno (Lsd0,01) razlikovale kod inbred linija: L1, L2, L5, L8, L9 i L10 dok kod ostalih šest ispitivanih linija nisu utvrđene razlike.Između inbred linija sa različitim tipovima citoplazme utvrđene su značajne (Lsd0,05) razlike u masi 1000 semena po ispitivanim lokacijama. Linije istog tipa citoplazme dale su veću masu 1000 semena na prvoj nego na drugoj lokaciji.Godine ispitivanja i lokacije veoma značajno su uticale na masu 1000 semena. Najveću prosečnu vrednost mase 1000 semena ostvarile su inbred linije u drugoj godini na prvoj lokaciji Interakcija inbred linija x godina x lokacija je bila statistički značajna(Lsd0,05). Prosečna masa 1000 semena kod L4 nije se značajno razlikovala u zavisnosti od godina i lokacija ispitivanja. Ostale ispitivane inbred linije imale su veoma značajna variranja mase 1000 semena u različitim uslovima spoljašnje sredine.",
publisher = "Novi Sad : Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi",
journal = "34. Nacionalna konferencija procesna tehnika i energetika u poljoprivredi - PTEP",
title = "Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena",
pages = "26-26"
}
Jovanović, S., Todorović, G., Tolimir, M., Petrović, T., Novković, N., Štrbanović, R.,& Stanisavljević, R.. (2022-04-03). Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena. in 34. Nacionalna konferencija procesna tehnika i energetika u poljoprivredi - PTEP
Novi Sad : Nacionalno društvo za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi., 26-26.
Jovanović S, Todorović G, Tolimir M, Petrović T, Novković N, Štrbanović R, Stanisavljević R. Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena. in 34. Nacionalna konferencija procesna tehnika i energetika u poljoprivredi - PTEP. 2022;:26-26..
Jovanović, Snežana, Todorović, Goran, Tolimir, Miodrag, Petrović, Tanja, Novković, Nebojša, Štrbanović, Ratibor, Stanisavljević, Rade, "Uticaj različitog tipa citoplazme na masu 1000 semena" in 34. Nacionalna konferencija procesna tehnika i energetika u poljoprivredi - PTEP (2022-04-03):26-26.

ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed

Milivojević, Marija; Kojić, Jasna; Vukadinović, Radmila; Stanisavljević, Rade; Poštić, Dobrivoj; Petrović, Tanja

(Serbian Association of Plant Breedings and Seed Producers, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Marija
AU  - Kojić, Jasna
AU  - Vukadinović, Radmila
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Poštić, Dobrivoj
AU  - Petrović, Tanja
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/557
AB  - The presence of hard seeds as a result of water impermeable seed coat is common in species of Fabaceae family. For wild plants, this characteristic allows better survival, but for agriculture production, hard seeds are undesirable, due to delayed and uneven germination. In seed testing laboratory several pre-treatments (pre-chill, mechanical scarification) can be applied for germination testing of these species. In this paper, Proficiency test 17-2 germination results of Trifolium repens seeds conducted in 150 laboratories around the world are presented. Those tests are organized by the International Seed Testing Association (ISTA) and are mandatory for all accredited laboratories. In this way laboratory's competence (staff, apparatus, test methods) is checked. In August 2017, samples of three Trifolium repens seed lots were distributed. In the Seed Testing Laboratory at the Maize Research Institute Zemun Polje (LIZP), germination was tested in September using mechanical scarification and pre-chilling (2 days at 5-10°C) prior to germination at 20°C. Among 90 accredited participants, only one more laboratory applied mechanical scarification, 42 laboratories did not use any pre-treatment, and 39 laboratories applied pre-chilling. Obtained germination results in LIZP (Lot1-84.50%, Lot2-84%, Lot3-88.50%) were higher than overall mean (Lot1-76.95%, Lot2-79.63%, and Lot3-83.27%). The main conclusion of this Proficiency test is that seed scarification significantly reduced the number of hard seeds in favour of normal seedlings. The reason for the rare application of scarification may be the requirement of the applicant to obtain adequate information regarding the number of hard seeds that will appear during seed sowing.
AB  - Pojava tvrdog semena kao posledica nepropustljivosti semenjače za vodu je izražena kod vrsta iz familije Fabaceae. Kod divljih biljaka ova osobina je biološki opravdana jer omogućava bolji opstanak, ali za poljoprivredu tvrda semena su nepoželjna jer klijaju sa zakašnjenjem i neravnomerno. Prilikom ispitivanja klijavosti semena ovih vrsta u laboratoriji može se primeniti predtretman (prethodno hlađenje, mehanička skarifikacija) pre naklijavanja u optimalnim uslovima. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivanja klijavosti semena Trifolium repens sprovedena u 150 laboratorija širom sveta u okviru Proficiency testa 17-2. Ovi testovi su organizovani od strane Međunarodne organizacije za ispitivanje semena (ISTA), a obavezni su za sve akreditovane laboratorije, jer se na taj način kontroliše kompetentnost osoblja, ispravnost aparata i pou-zdanost primenjenih metoda ispitivanja. U avgustu 2017. godine distribuirani su uzorci tri partije semena Trifolium repens. U Laboratoriji za ispitivanje semena u Institutu za kukuruz Zemun Polje (LIZP), ispitana je klijavost u septembru primenom mehaničke skarifikacije i prethodnog hlađenja (2 dana na 5-10°C), a zatim klijanje na 20°C. Od 90 akreditovanih laboratorija samo je još jedna primenila mehaničku skarifikaciju, 42 laboratorije nisu primenile nikakav predtretman, a 39 laboratorija je primenilo prethodno hlađenje. Dobijeni rezultati klijavosti u LIZP (Lot1-84.50%, Lot2-84%, Lot3-88.50%) su bili iznad proseka svih laboratorija (Lot1-76.95%, Lot2-79.63%, Lot3-83.27%). Kao glavni zaključak ovog Proficiency testa jeste da je skarifikacija semena značajno smanjila broj tvrdih semena u korist normalnih klijanaca. Razlog retke primene skarifikacije može biti potreba korisnika da dobije adekvatnu informaciju vezanu za broj tvrdih semena koja će se pojaviti prilikom setve semena.
PB  - Serbian Association of Plant Breedings and Seed Producers
T2  - Selekcija i semenarstvo
T1  - ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed
T1  - Rezultati klijavosti semena bele deteline u ISTA proficiency testu 17-2
EP  - 17
IS  - 1
SP  - 11
VL  - 24
DO  - 10.5937/SelSem1801011M
ER  - 
@article{
author = "Milivojević, Marija and Kojić, Jasna and Vukadinović, Radmila and Stanisavljević, Rade and Poštić, Dobrivoj and Petrović, Tanja",
year = "2018",
abstract = "The presence of hard seeds as a result of water impermeable seed coat is common in species of Fabaceae family. For wild plants, this characteristic allows better survival, but for agriculture production, hard seeds are undesirable, due to delayed and uneven germination. In seed testing laboratory several pre-treatments (pre-chill, mechanical scarification) can be applied for germination testing of these species. In this paper, Proficiency test 17-2 germination results of Trifolium repens seeds conducted in 150 laboratories around the world are presented. Those tests are organized by the International Seed Testing Association (ISTA) and are mandatory for all accredited laboratories. In this way laboratory's competence (staff, apparatus, test methods) is checked. In August 2017, samples of three Trifolium repens seed lots were distributed. In the Seed Testing Laboratory at the Maize Research Institute Zemun Polje (LIZP), germination was tested in September using mechanical scarification and pre-chilling (2 days at 5-10°C) prior to germination at 20°C. Among 90 accredited participants, only one more laboratory applied mechanical scarification, 42 laboratories did not use any pre-treatment, and 39 laboratories applied pre-chilling. Obtained germination results in LIZP (Lot1-84.50%, Lot2-84%, Lot3-88.50%) were higher than overall mean (Lot1-76.95%, Lot2-79.63%, and Lot3-83.27%). The main conclusion of this Proficiency test is that seed scarification significantly reduced the number of hard seeds in favour of normal seedlings. The reason for the rare application of scarification may be the requirement of the applicant to obtain adequate information regarding the number of hard seeds that will appear during seed sowing., Pojava tvrdog semena kao posledica nepropustljivosti semenjače za vodu je izražena kod vrsta iz familije Fabaceae. Kod divljih biljaka ova osobina je biološki opravdana jer omogućava bolji opstanak, ali za poljoprivredu tvrda semena su nepoželjna jer klijaju sa zakašnjenjem i neravnomerno. Prilikom ispitivanja klijavosti semena ovih vrsta u laboratoriji može se primeniti predtretman (prethodno hlađenje, mehanička skarifikacija) pre naklijavanja u optimalnim uslovima. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivanja klijavosti semena Trifolium repens sprovedena u 150 laboratorija širom sveta u okviru Proficiency testa 17-2. Ovi testovi su organizovani od strane Međunarodne organizacije za ispitivanje semena (ISTA), a obavezni su za sve akreditovane laboratorije, jer se na taj način kontroliše kompetentnost osoblja, ispravnost aparata i pou-zdanost primenjenih metoda ispitivanja. U avgustu 2017. godine distribuirani su uzorci tri partije semena Trifolium repens. U Laboratoriji za ispitivanje semena u Institutu za kukuruz Zemun Polje (LIZP), ispitana je klijavost u septembru primenom mehaničke skarifikacije i prethodnog hlađenja (2 dana na 5-10°C), a zatim klijanje na 20°C. Od 90 akreditovanih laboratorija samo je još jedna primenila mehaničku skarifikaciju, 42 laboratorije nisu primenile nikakav predtretman, a 39 laboratorija je primenilo prethodno hlađenje. Dobijeni rezultati klijavosti u LIZP (Lot1-84.50%, Lot2-84%, Lot3-88.50%) su bili iznad proseka svih laboratorija (Lot1-76.95%, Lot2-79.63%, Lot3-83.27%). Kao glavni zaključak ovog Proficiency testa jeste da je skarifikacija semena značajno smanjila broj tvrdih semena u korist normalnih klijanaca. Razlog retke primene skarifikacije može biti potreba korisnika da dobije adekvatnu informaciju vezanu za broj tvrdih semena koja će se pojaviti prilikom setve semena.",
publisher = "Serbian Association of Plant Breedings and Seed Producers",
journal = "Selekcija i semenarstvo",
title = "ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed, Rezultati klijavosti semena bele deteline u ISTA proficiency testu 17-2",
pages = "17-11",
number = "1",
volume = "24",
doi = "10.5937/SelSem1801011M"
}
Milivojević, M., Kojić, J., Vukadinović, R., Stanisavljević, R., Poštić, D.,& Petrović, T.. (2018). ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed. in Selekcija i semenarstvo
Serbian Association of Plant Breedings and Seed Producers., 24(1), 11-17.
https://doi.org/10.5937/SelSem1801011M
Milivojević M, Kojić J, Vukadinović R, Stanisavljević R, Poštić D, Petrović T. ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed. in Selekcija i semenarstvo. 2018;24(1):11-17.
doi:10.5937/SelSem1801011M .
Milivojević, Marija, Kojić, Jasna, Vukadinović, Radmila, Stanisavljević, Rade, Poštić, Dobrivoj, Petrović, Tanja, "ISTA proficiency test 17-2 germination results of white clover seed" in Selekcija i semenarstvo, 24, no. 1 (2018):11-17,
https://doi.org/10.5937/SelSem1801011M . .