Kuzmanović, S., Starović, M., Ristić, D., Vučurović, A., Kuzmanović, N., Trkulja, N.,& Aleksić, G.. (2024). Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину
Институт за заштиту биља и животну средину..

Kuzmanović S, Starović M, Ristić D, Vučurović A, Kuzmanović N, Trkulja N, Aleksić G. Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину. 2024;..

Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Ristić, Danijela, Vučurović, Ana, Kuzmanović, Nemanja, Trkulja, Nenad, Aleksić, Goran, "Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе" in Институт за заштиту биља и животну средину (2024).

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
T1  - Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji
EP  - 55
SP  - 54
ER  - 

@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Kuzmanović, Slobodan and Gašić, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023",
title = "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji",
pages = "55-54"
}

Zlatković, N., Kuzmanović, N., Kuzmanović, S.,& Gašić, K.. (2023). Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 54-55.

Zlatković N, Kuzmanović N, Kuzmanović S, Gašić K. Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023. 2023;:54-55..

Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Kuzmanović, Slobodan, Gašić, Katarina, "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023 (2023):54-55.

Aleksic, G., Milićević, Z., Kuzmanović, S., Starović, M., Zivkovic, S.,& Gavrilović, V.. (2018). Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu.

Aleksic G, Milićević Z, Kuzmanović S, Starović M, Zivkovic S, Gavrilović V. Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2018;..

Aleksic, Goran, Milićević, Zoran, Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Zivkovic, Svetlana, Gavrilović, Veljko, "Bakar citrat - nova aktivna materija za defolijaciju voćnog sadnog materijala" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2018).

TY  - CONF
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Đinović, I.
AU  - Aleksic, Goran
PY  - 2017
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1045
C3  - Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa
T1  - Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)
IS  - 5
SP  - 39
SP  - 44
VL  - 23
ER  - 

@conference{
author = "Kuzmanović, Slobodan and Đinović, I. and Aleksic, Goran",
year = "2017",
journal = "Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa",
title = "Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)",
number = "5",
pages = "39-44",
volume = "23"
}

Kuzmanović, S., Đinović, I.,& Aleksic, G.. (2017). Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ). in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa, 23(5), 39.

Kuzmanović S, Đinović I, Aleksic G. Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ). in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa. 2017;23(5):39..

Kuzmanović, Slobodan, Đinović, I., Aleksic, Goran, "Osetljivost nekih vrsta i sorti iz roda Prunus na virus šarke šljive (VŠŠ)" in Zbornik naučnih radova sa XXXI savetovanja - Unapređenje proizvodnje voća i grožđa, 23, no. 5 (2017):39.

TY  - JOUR
AU  - Aleksic, Goran
AU  - Stevanović, Miloš
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Starović, Mira
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Janković, Zoran
PY  - 2015
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1029
PB  - Institut PKB Agroekonomik
T2  - Zbornik Instituta PKB agroekonomik
T1  - Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke
EP  - 53
IS  - 41
VL  - 5
VL  - 21
ER  - 

@article{
author = "Aleksic, Goran and Stevanović, Miloš and Kuzmanović, Slobodan and Starović, Mira and Dolovac, Nenad and Janković, Zoran",
year = "2015",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik",
journal = "Zbornik Instituta PKB agroekonomik",
title = "Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke",
pages = "53",
number = "41",
volume = "5, 21"
}

Aleksic, G., Stevanović, M., Kuzmanović, S., Starović, M., Dolovac, N.,& Janković, Z.. (2015). Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke. in Zbornik Instituta PKB agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik., 5(41).

Aleksic G, Stevanović M, Kuzmanović S, Starović M, Dolovac N, Janković Z. Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke. in Zbornik Instituta PKB agroekonomik. 2015;5(41):null-53..

Aleksic, Goran, Stevanović, Miloš, Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Dolovac, Nenad, Janković, Zoran, "Efikasnost različitih grupa fngicida u suzbijanju Venturia inaequalis u zasadu jabuke" in Zbornik Instituta PKB agroekonomik, 5, no. 41 (2015).

TY  - JOUR
AU  - Starović, Mira
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Aleksic, Goran
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Stojanović, Saša
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1054
AB  - Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije
virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih
čestica, nazvanih “grapevine leafroll-associated viruses” (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim
od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine
testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA
testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u
svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U
ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo
dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
T2  - Zaštita bilja
T1  - Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji
EP  - 92
IS  - 1
SP  - 81
VL  - 59
ER  - 

@article{
author = "Starović, Mira and Kuzmanović, Slobodan and Ivanović, Žarko and Trkulja, Nenad and Aleksic, Goran and Dolovac, Nenad and Stojanović, Saša",
year = "2008",
abstract = "Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije
virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih
čestica, nazvanih “grapevine leafroll-associated viruses” (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim
od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine
testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA
testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u
svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U
ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo
dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji",
pages = "92-81",
number = "1",
volume = "59"
}

Starović, M., Kuzmanović, S., Ivanović, Ž., Trkulja, N., Aleksic, G., Dolovac, N.,& Stojanović, S.. (2008). Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 59(1), 81-92.

Starović M, Kuzmanović S, Ivanović Ž, Trkulja N, Aleksic G, Dolovac N, Stojanović S. Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji. in Zaštita bilja. 2008;59(1):81-92..

Starović, Mira, Kuzmanović, Slobodan, Ivanović, Žarko, Trkulja, Nenad, Aleksic, Goran, Dolovac, Nenad, Stojanović, Saša, "Virus uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji" in Zaštita bilja, 59, no. 1 (2008):81-92.