@conference{
author = "Obradović, Aleksa and Ivanović, Milan and Gašić, Katarina and Grahovac, Mila and Duduk, Bojan and Milijašević-Marčić, Svetlana and Ignjatov, Maja and Šević, Milan",
year = "2021",
abstract = "Istraživanja akademika Živojina Tešića iz 1934. godine, a zatim i prof. Dragoljuba Šutića
u prvoj deceniji posle drugog svetskog rata, na Poljoprivredno-šumarskom, kasnije
Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, mogu se smatrati početkom proučavanja fitopatogenih
bakterija (FPB) u Srbiji. Od tada do danas istraživači su prošli mukotrpan put tokom kojeg su
razvijali i širili znanja na polju ovog dela fitopatologije. Uvođenjem fitobakteriologije u
nastavu na Poljoprivrednim fakultetima u Novom Sadu i Beogradu, zahvaljujući entuzijazmu i
naučnoj dalekovidosti profesora Momčila Arsenijevića i Milana Panića, ova oblast istraživanja
dobila je na intenzitetu i značaju. Poslednjih decenija razvoj fitobakteriologije tekao je
dinamično i ubrzano, zahvaljujući sve bržem napretku nauke i tehnologije, razvoju sredstava
komunikacije, posvećenosti istraživača, naučnoj saradnji, studijskim boravcima u
međunarodnim obrazovnim i naučnim institucijama, novim metodama izučavanja i
olakšanom pristupu informacijama. U Srbiji, najviše pažnje je posvećeno proučavanju FPB, a
kasnije i fitoplazmi, poreklom iz ekonomski značajnih biljnih vrsta voćaka, vinove loze,
povrtarskih, ratarskih i ukrasnih biljaka. Zahvaljujući interesovanju i entuzijazmu nevelikog
broja istraživača, usvajane su najsavremenije metode istraživanja ovih patogena.
Fitobakteriološka istraživanja su među prvima uvela u primenu molekularne metode u
domaćoj fitopatologiji. Primena PCR metode omogućila je razvoj nove epohe istraživanja
prokariota u Srbiji i upotrebu tehnika kao što su sekvenciranje genoma, analiza specifičnih ili
konstitutivnih gena, kvantitativni ili Real-time PCR, a to su metode koje se danas rutinski
koriste u istrživanjima prokariota u Srbiji. U novijem periodu razvijena su istraživanja u
oblasti detekcije, identifikacije i karakterizacije fitoplazmi u Srbiji, prateći ili predvodeći
svetska saznanja u ovoj oblasti. Primena savremenih metoda istraživanja omogućila je
izučavanje genetske strukture populacija fitopatogenih prokariota, detekciju novih vrsta u
našoj zemlji, stvaranje markera za precizniju identifikaciju ili proširivanje znanja iz oblasti
epidemiologije fitopatogenih prokariota. Osim toga, stečena saznanja se koriste u razvoju
inovativnih mogućnosti zaštite od bakterioza biološkim i konvencionalnim metodama. Decenijama sticano i unapređivano znanje neprekidno se prenosi generacijama koje dolaze,
kroz učešće fitobakteriologa u nastavnom procesu i kroz mentorski rad u visokoškolskim i
naučnim ustanovama, stvarajući tako osnov za dalji razvoj i napredak fitobakteriologije u
Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19",
title = "Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji"
}