Marisavljević, Dragana

Link to this page

Authority KeyName Variants
90922635-e427-4377-aeab-82d91944d28b
  • Marisavljević, Dragana (14)

Author's Bibliography

Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas

Marisavljević, Dragana; Anđelković, Ana

(2023)

TY  - CONF
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Anđelković, Ana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1195
C3  - Zbornik sažetaka 5. hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, 27-28. novembar 2023, Zagreb, Hrvatska
T1  - Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas
SP  - 82
ER  - 
@conference{
author = "Marisavljević, Dragana and Anđelković, Ana",
year = "2023",
journal = "Zbornik sažetaka 5. hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, 27-28. novembar 2023, Zagreb, Hrvatska",
title = "Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas",
pages = "82"
}
Marisavljević, D.,& Anđelković, A.. (2023). Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas. in Zbornik sažetaka 5. hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, 27-28. novembar 2023, Zagreb, Hrvatska, 82.
Marisavljević D, Anđelković A. Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas. in Zbornik sažetaka 5. hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, 27-28. novembar 2023, Zagreb, Hrvatska. 2023;:82..
Marisavljević, Dragana, Anđelković, Ana, "Spread and possibility of chemical control of Reynoutria spp. in urban areas" in Zbornik sažetaka 5. hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, 27-28. novembar 2023, Zagreb, Hrvatska (2023):82.

Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja

Anđelković, Ana; Šikuljak, Danijela; Rajković, Miloš; Popović, Slađana; Marisavljević, Dragana

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Šikuljak, Danijela
AU  - Rajković, Miloš
AU  - Popović, Slađana
AU  - Marisavljević, Dragana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1193
AB  - Režim upravljanja i mere suzbijanja korova igraju ključnu ulogu u brojnosti i
diverzitetu korovske flore vinograda. U brojnim istraživanjima proučavan je uticaj mera
suzbijanja korova u vinogradima, dok su istraživanja uticaja uslova staništa na diverzitet
korovske flore vinograda retka na globalnom nivou i gotovo nepostojeća za područje
jugoistočne Evrope. Imajući u vidu blizinu istraživanih lokaliteta i slične mere suzbijanja
korova koje se sprovode u tri istraživana vinograda, cilj u ovom radu bio je da se pokaže da li
razlike u karakteristikama staništa, ali i lokalne razlike u okviru samih vinograda utiču na
sastav korovske flore vinograda.
Terenska istraživanja su sprovedena u okviru tri vinograda na području Vršačkog
vinogorja, pri čemu su u svakom od tri vinograda nasumično odabrane četiri celine u okviru
kojih su postavljena po četiri polja od 1 m2 (dva na ivici redova i dva u središtu redova).
Korovi su determinisani do nivoa vrste i utvrđivana je njihova brojnost u svakom od 48 polja.
Multivarijaciona analiza je korišćena da bi se pokazalo kako floristički sastav korova varira u
zavisnosti od parametara specifičnih za svaki od lokaliteta, ali i između celina unutar
istraživanih lokaliteta. Dve zasebne kanonijske korespodentne analize (CCA), analiza glavnih
komponenti (PCA) i tri analize redundantnosti (RDA) su urađene u CANOCO 5.0 softveru.
CCA je pokazala statistički značajno razdvajanje u sastavu korovske flore između tri
istraživana lokaliteta, odnosno vinograda. PCA i RDA su ilustrovale snažan uticaj uslova
specifičnih za lokalitet (širina reda, tip zemljišta i specifične predeone karakteristike
lokaliteta) na prisustvo različitih životnih formi i fenoloških grupa korova. Takođe, CCA je
pokazala da uslovi na nivou istraživanih celina u okviru svakog od lokaliteta (odnosno u
okviru pojedinačnih vinograda) takođe rezultuju u razlikama u sastavu korovske flore, što
dovodi do dominantnosti određenih korovskih vrsta u različitim delovima svakog od
istraživanih vinograda.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - Zbornik XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023, Zlatibor, Srbija
T1  - Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja
SP  - 24
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Šikuljak, Danijela and Rajković, Miloš and Popović, Slađana and Marisavljević, Dragana",
year = "2023",
abstract = "Režim upravljanja i mere suzbijanja korova igraju ključnu ulogu u brojnosti i
diverzitetu korovske flore vinograda. U brojnim istraživanjima proučavan je uticaj mera
suzbijanja korova u vinogradima, dok su istraživanja uticaja uslova staništa na diverzitet
korovske flore vinograda retka na globalnom nivou i gotovo nepostojeća za područje
jugoistočne Evrope. Imajući u vidu blizinu istraživanih lokaliteta i slične mere suzbijanja
korova koje se sprovode u tri istraživana vinograda, cilj u ovom radu bio je da se pokaže da li
razlike u karakteristikama staništa, ali i lokalne razlike u okviru samih vinograda utiču na
sastav korovske flore vinograda.
Terenska istraživanja su sprovedena u okviru tri vinograda na području Vršačkog
vinogorja, pri čemu su u svakom od tri vinograda nasumično odabrane četiri celine u okviru
kojih su postavljena po četiri polja od 1 m2 (dva na ivici redova i dva u središtu redova).
Korovi su determinisani do nivoa vrste i utvrđivana je njihova brojnost u svakom od 48 polja.
Multivarijaciona analiza je korišćena da bi se pokazalo kako floristički sastav korova varira u
zavisnosti od parametara specifičnih za svaki od lokaliteta, ali i između celina unutar
istraživanih lokaliteta. Dve zasebne kanonijske korespodentne analize (CCA), analiza glavnih
komponenti (PCA) i tri analize redundantnosti (RDA) su urađene u CANOCO 5.0 softveru.
CCA je pokazala statistički značajno razdvajanje u sastavu korovske flore između tri
istraživana lokaliteta, odnosno vinograda. PCA i RDA su ilustrovale snažan uticaj uslova
specifičnih za lokalitet (širina reda, tip zemljišta i specifične predeone karakteristike
lokaliteta) na prisustvo različitih životnih formi i fenoloških grupa korova. Takođe, CCA je
pokazala da uslovi na nivou istraživanih celina u okviru svakog od lokaliteta (odnosno u
okviru pojedinačnih vinograda) takođe rezultuju u razlikama u sastavu korovske flore, što
dovodi do dominantnosti određenih korovskih vrsta u različitim delovima svakog od
istraživanih vinograda.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "Zbornik XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023, Zlatibor, Srbija",
title = "Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja",
pages = "24"
}
Anđelković, A., Šikuljak, D., Rajković, M., Popović, S.,& Marisavljević, D.. (2023). Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja. in Zbornik XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023, Zlatibor, Srbija
Društvo za zaštitu bilja., 24.
Anđelković A, Šikuljak D, Rajković M, Popović S, Marisavljević D. Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja. in Zbornik XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023, Zlatibor, Srbija. 2023;:24..
Anđelković, Ana, Šikuljak, Danijela, Rajković, Miloš, Popović, Slađana, Marisavljević, Dragana, "Uticaj lokalnih karakteristika staništa na sastav korovske flore u vinogradima Vršačkog vinogorja" in Zbornik XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27-30. novembar 2023, Zlatibor, Srbija (2023):24.

Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje

Šikuljak, Danijela; Anđelković, Ana; Janković, Snežana; Marisavljević, Dragana; Đurović, Sanja; Vrbničanin, Sava

(Poljoprivredni fakultet - Departman za fitomedicinu i zaštitu životne, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Šikuljak, Danijela
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Janković, Snežana
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Đurović, Sanja
AU  - Vrbničanin, Sava
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/976
AB  - Floristički sastav korovske zajednice zasada jabuke se razlikuje u zavisnosti od toga da li se radi o ekstenzivnim ili intenzivnim zasadima. U ekstenzivnim zasadima dominiraju korovsko-ruderalno-livadske vrste, a u intenzivnim zasadima u međurednom prostoru spram načina održavanja tog prostora mogu dominirati jednogodišnje (terofi te) vrste (ako se međured mehnički obrađuje), ili su dominantno prisutne travne vrste (ako je međured zatravnjen), a u zoni reda su prisutne višegodišnje korovske vrste (geofi te, hemikriptofi te). Takođe, fl oristički sastav zajednice zavisi i od starosti zasada. U mlađim zasadima dominiraju korovi okopavina, a sa starenjem zasada zajednica dobija korovsko-ruderalno-livadski karakter. Najčešće korovske vrste zasada jabuka u Srbiji su: Amaranthus retrofl exus, Ambrosia artemisiifolia, Carduus acanthoides, Chenopodium album, Convolvulus arvensis, Cynodon dactylon, Erigeron canadensis, Hordeum murinum, Lamium amplexicaule, L. purpureum, Medicago lupulina, Setaria spp., Sonchus arvensis, Stellaria media, Stenactis annua, Taraxacum offi cinale, Veronica spp., Vicia spp. itd. Za suzbijanje korova u zasadu jabuke preporučuju se agrotehničke (obrada zemljišta), fi zičke (košenje, malč prostirke), termičke, hemijske i biološke mere, kao i gajenje pokrovnih useva. U praksi za suzbijanje korova u zasadu jabuka se dominantno koriste herbicidi i to na bazi sledećih aktivnih supstanci: napropamid, glifosat, 2,4-D, fl azasulfuron, fl urohloridon, cikloksidim, fl uazifop-p-butil, kletodim, dikvat, fl uroksipir-meptil, pirafl ufen-etil i dr. S obzirom na dolazeće trendove sa imperativom proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane i zahteva međunarodnog tržišta za očekivanje je da će biopreparati dobiti prednost u suzbijanju korova u zasadu jabuka u odnosu na klasične sintetičke herbicide. Osim toga, nehemijske mere takođe dobijaju sve više na značaju u sklopu integralnih mera zaštite zasada jabuka od korova.
PB  - Poljoprivredni fakultet - Departman za fitomedicinu i zaštitu životne
T2  - Biljni lekar
T1  - Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje
EP  - 612
IS  - 6
SP  - 601
VL  - 50
ER  - 
@article{
author = "Šikuljak, Danijela and Anđelković, Ana and Janković, Snežana and Marisavljević, Dragana and Đurović, Sanja and Vrbničanin, Sava",
year = "2022",
abstract = "Floristički sastav korovske zajednice zasada jabuke se razlikuje u zavisnosti od toga da li se radi o ekstenzivnim ili intenzivnim zasadima. U ekstenzivnim zasadima dominiraju korovsko-ruderalno-livadske vrste, a u intenzivnim zasadima u međurednom prostoru spram načina održavanja tog prostora mogu dominirati jednogodišnje (terofi te) vrste (ako se međured mehnički obrađuje), ili su dominantno prisutne travne vrste (ako je međured zatravnjen), a u zoni reda su prisutne višegodišnje korovske vrste (geofi te, hemikriptofi te). Takođe, fl oristički sastav zajednice zavisi i od starosti zasada. U mlađim zasadima dominiraju korovi okopavina, a sa starenjem zasada zajednica dobija korovsko-ruderalno-livadski karakter. Najčešće korovske vrste zasada jabuka u Srbiji su: Amaranthus retrofl exus, Ambrosia artemisiifolia, Carduus acanthoides, Chenopodium album, Convolvulus arvensis, Cynodon dactylon, Erigeron canadensis, Hordeum murinum, Lamium amplexicaule, L. purpureum, Medicago lupulina, Setaria spp., Sonchus arvensis, Stellaria media, Stenactis annua, Taraxacum offi cinale, Veronica spp., Vicia spp. itd. Za suzbijanje korova u zasadu jabuke preporučuju se agrotehničke (obrada zemljišta), fi zičke (košenje, malč prostirke), termičke, hemijske i biološke mere, kao i gajenje pokrovnih useva. U praksi za suzbijanje korova u zasadu jabuka se dominantno koriste herbicidi i to na bazi sledećih aktivnih supstanci: napropamid, glifosat, 2,4-D, fl azasulfuron, fl urohloridon, cikloksidim, fl uazifop-p-butil, kletodim, dikvat, fl uroksipir-meptil, pirafl ufen-etil i dr. S obzirom na dolazeće trendove sa imperativom proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane i zahteva međunarodnog tržišta za očekivanje je da će biopreparati dobiti prednost u suzbijanju korova u zasadu jabuka u odnosu na klasične sintetičke herbicide. Osim toga, nehemijske mere takođe dobijaju sve više na značaju u sklopu integralnih mera zaštite zasada jabuka od korova.",
publisher = "Poljoprivredni fakultet - Departman za fitomedicinu i zaštitu životne",
journal = "Biljni lekar",
title = "Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje",
pages = "612-601",
number = "6",
volume = "50"
}
Šikuljak, D., Anđelković, A., Janković, S., Marisavljević, D., Đurović, S.,& Vrbničanin, S.. (2022). Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje. in Biljni lekar
Poljoprivredni fakultet - Departman za fitomedicinu i zaštitu životne., 50(6), 601-612.
Šikuljak D, Anđelković A, Janković S, Marisavljević D, Đurović S, Vrbničanin S. Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje. in Biljni lekar. 2022;50(6):601-612..
Šikuljak, Danijela, Anđelković, Ana, Janković, Snežana, Marisavljević, Dragana, Đurović, Sanja, Vrbničanin, Sava, "Korovi zasada jabuke i njihovo suzbijanje" in Biljni lekar, 50, no. 6 (2022):601-612.

Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja

Gajić-Umiljendić, Jelena; Šikuljak, Danijela; Sarić-Krsmanović, Marija; Šantrić, Ljiljana; Marisavljević, Dragana; Anđelković, Ana; Radivojević, Ljiljana

(Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd, 2022)


                                            

                                            
Gajić-Umiljendić, J., Šikuljak, D., Sarić-Krsmanović, M., Šantrić, L., Marisavljević, D., Anđelković, A.,& Radivojević, L.. (2022). Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd..
Gajić-Umiljendić J, Šikuljak D, Sarić-Krsmanović M, Šantrić L, Marisavljević D, Anđelković A, Radivojević L. Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine. 2022;..
Gajić-Umiljendić, Jelena, Šikuljak, Danijela, Sarić-Krsmanović, Marija, Šantrić, Ljiljana, Marisavljević, Dragana, Anđelković, Ana, Radivojević, Ljiljana, "Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja" in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine (2022).

Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta

Anđelković, Ana; Cvijanović, Dušanka; Marisavljević, Dragana; Novković, Maja; Popović, Slađana; Živković, Milica; Pavlovic, Danijela; Radulović, Snežana

(Herbološko društvo Srbije, 2021-09)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Novković, Maja
AU  - Popović, Slađana
AU  - Živković, Milica
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2021-09
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/768
AB  - Procenjuje se da je oko 13.000 biljnih vrsta širom sveta postalo naturalizovano izvan
njihovog prirodnog areala, pri čemu područje Evrope broji skoro 6.000 naturalizovanih
alohtonih biljnih vrsta. Smatra se da tip staništa predstavlja najbolji pokazatelj nivoa
invazije na regionalnom nivou, pri čemu su riparijalna ili priobalna staništa među
onima koja se karakterišu najvišim nivoom invazije. Riparijalne zone karakteriše
mozaik različitih tipova vegetacije koji se nalaze pod snažnim pritiskom antropogenih
aktivnosti, što dodatno doprinosi invazibilnosti ovih fragilnih područja. Kao posledica
toga, riparijalna staništa postaju centri diverziteta stranih i invazivnih biljnih vrsta, a
ujedno i potencijalni izvor njihovog daljeg prodora u okolna prirodna staništa i
agroekosisteme. Imajući sve navedeno u vidu, cilj istraživanja bio je da se analizira
stepen invazije u riparijalne zone na području Srbije. Terenska istraživanja obavljena
su u periodu jul-septembar 2013-2016. godine, pri čemu je analizirano ukupno 250
lokaliteta na području Srbije. Od ukupnog broja lokaliteta, u istraživanje je uključeno
217 lokaliteta u riparijalu 39 reka (osam rečnih slivova) i 33 u riparijalu šest deonica
kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav (HS DTD). Podaci o brojnosti i pokrovnosti 26
analiziranih invazivnih biljnih vrsta beleženi su na obali reke/kanala, u okviru
transekata dužine 100 m. Kanonijsko korespodentna analiza (CCA) rađena je u
programu CANOCO 5.0. Od 26 taksona čije je prisustvo analizirano, taksoni sa
najvećim brojem nalaza su Xanthium strumarium L. subsp. italicum (Moretti) D. Löve,
Amorpha fruticosa L., Erigeron canadensis L., Robinia pseudoacacia L. i Echinochloa
crus-galli (L.) P. Beauv. Biogeografska analiza pokazala je da su u riparijalnim
područjima Srbije dominantno prisutne invazivne vrste poreklom iz Severne Amerike
(68% nalaza), praćene južnoameričkim i azijskim vrstama, koje su zastupljene sa
16%, odnosno 14% nalaza. U pogledu biološkog spektra, registrovan je najveći broj
jednogodišnjih invazivnih biljnih vrsta (terofite, 60%), dok višegodišnje drvenaste vrste
(fanerofite) predstavljaju drugu najviše zastupljenu grupu (16%). Rečni slivovi
Dunava, Južne Morave, Zapadne Morave i Timoka se ističu prisustvom invazivnih
biljnih taksona, sa 384, 131, 129 i 110 nalaza, redom, pri čemu je, veza pripadnosti
vodotoka određenom rečnom slivu i zastupljenosti pojedinačnih istraživanih taksona,
dodatno potvrđena rezultatima CCA analize. CCA analiza je ukazala da određeni
taksoni pokazuju jaču preferenciju prema rekama pojedinih rečnih slivova, npr.
Helianthus tuberosus L. je u većoj meri zastupljen u riparijalu reka sliva Zapadne
Morave, dok je Reynoutria x bohemica Chrtek & Chrtková u najvećoj meri prisutna u
riparijalnim zonama u okviru slivova Zapadne Morave i Drine. Sa druge strane, vrste
Asclepias syriaca L., Solidago gigantea Ait. i Xanthium spinosum L. su u većoj meri
zastupljene u riparijalu kanala HS DTD, u odnosu na rečne tokove. Analizom
celokupnog seta podataka o distribuciji, brojnosti i pokrovnosti analiziranih taksona,
slivovi Dunava, Zapadne Morave i Kolubare se mogu označiti kao glavni koridori
širenja većine istraživanih taksona, dok je moguće očekivati da će se u narednom
periodu, usled klimatskih promena, slivovi Save, Velike i Južne Morave takođe naći
pod snažnim pritiskom daljeg širenja invazivnih biljnih vrsta. Porast u broju i
pokrovnosti invazivnih biljnih vrsta moguće je očekivati i u riparijalnim zonama
visokoplaninskih predela i na području jugozapadne Srbije (doline Lima, Ibra i njihovih
pritoka), takođe kao posledica klimatskih promena.
PB  - Herbološko društvo Srbije
C3  - Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar
T1  - Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta
EP  - 44
SP  - 43
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Cvijanović, Dušanka and Marisavljević, Dragana and Novković, Maja and Popović, Slađana and Živković, Milica and Pavlovic, Danijela and Radulović, Snežana",
year = "2021-09",
abstract = "Procenjuje se da je oko 13.000 biljnih vrsta širom sveta postalo naturalizovano izvan
njihovog prirodnog areala, pri čemu područje Evrope broji skoro 6.000 naturalizovanih
alohtonih biljnih vrsta. Smatra se da tip staništa predstavlja najbolji pokazatelj nivoa
invazije na regionalnom nivou, pri čemu su riparijalna ili priobalna staništa među
onima koja se karakterišu najvišim nivoom invazije. Riparijalne zone karakteriše
mozaik različitih tipova vegetacije koji se nalaze pod snažnim pritiskom antropogenih
aktivnosti, što dodatno doprinosi invazibilnosti ovih fragilnih područja. Kao posledica
toga, riparijalna staništa postaju centri diverziteta stranih i invazivnih biljnih vrsta, a
ujedno i potencijalni izvor njihovog daljeg prodora u okolna prirodna staništa i
agroekosisteme. Imajući sve navedeno u vidu, cilj istraživanja bio je da se analizira
stepen invazije u riparijalne zone na području Srbije. Terenska istraživanja obavljena
su u periodu jul-septembar 2013-2016. godine, pri čemu je analizirano ukupno 250
lokaliteta na području Srbije. Od ukupnog broja lokaliteta, u istraživanje je uključeno
217 lokaliteta u riparijalu 39 reka (osam rečnih slivova) i 33 u riparijalu šest deonica
kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav (HS DTD). Podaci o brojnosti i pokrovnosti 26
analiziranih invazivnih biljnih vrsta beleženi su na obali reke/kanala, u okviru
transekata dužine 100 m. Kanonijsko korespodentna analiza (CCA) rađena je u
programu CANOCO 5.0. Od 26 taksona čije je prisustvo analizirano, taksoni sa
najvećim brojem nalaza su Xanthium strumarium L. subsp. italicum (Moretti) D. Löve,
Amorpha fruticosa L., Erigeron canadensis L., Robinia pseudoacacia L. i Echinochloa
crus-galli (L.) P. Beauv. Biogeografska analiza pokazala je da su u riparijalnim
područjima Srbije dominantno prisutne invazivne vrste poreklom iz Severne Amerike
(68% nalaza), praćene južnoameričkim i azijskim vrstama, koje su zastupljene sa
16%, odnosno 14% nalaza. U pogledu biološkog spektra, registrovan je najveći broj
jednogodišnjih invazivnih biljnih vrsta (terofite, 60%), dok višegodišnje drvenaste vrste
(fanerofite) predstavljaju drugu najviše zastupljenu grupu (16%). Rečni slivovi
Dunava, Južne Morave, Zapadne Morave i Timoka se ističu prisustvom invazivnih
biljnih taksona, sa 384, 131, 129 i 110 nalaza, redom, pri čemu je, veza pripadnosti
vodotoka određenom rečnom slivu i zastupljenosti pojedinačnih istraživanih taksona,
dodatno potvrđena rezultatima CCA analize. CCA analiza je ukazala da određeni
taksoni pokazuju jaču preferenciju prema rekama pojedinih rečnih slivova, npr.
Helianthus tuberosus L. je u većoj meri zastupljen u riparijalu reka sliva Zapadne
Morave, dok je Reynoutria x bohemica Chrtek & Chrtková u najvećoj meri prisutna u
riparijalnim zonama u okviru slivova Zapadne Morave i Drine. Sa druge strane, vrste
Asclepias syriaca L., Solidago gigantea Ait. i Xanthium spinosum L. su u većoj meri
zastupljene u riparijalu kanala HS DTD, u odnosu na rečne tokove. Analizom
celokupnog seta podataka o distribuciji, brojnosti i pokrovnosti analiziranih taksona,
slivovi Dunava, Zapadne Morave i Kolubare se mogu označiti kao glavni koridori
širenja većine istraživanih taksona, dok je moguće očekivati da će se u narednom
periodu, usled klimatskih promena, slivovi Save, Velike i Južne Morave takođe naći
pod snažnim pritiskom daljeg širenja invazivnih biljnih vrsta. Porast u broju i
pokrovnosti invazivnih biljnih vrsta moguće je očekivati i u riparijalnim zonama
visokoplaninskih predela i na području jugozapadne Srbije (doline Lima, Ibra i njihovih
pritoka), takođe kao posledica klimatskih promena.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar",
title = "Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta",
pages = "44-43"
}
Anđelković, A., Cvijanović, D., Marisavljević, D., Novković, M., Popović, S., Živković, M., Pavlovic, D.,& Radulović, S.. (2021-09). Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta. in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar
Herbološko društvo Srbije., 43-44.
Anđelković A, Cvijanović D, Marisavljević D, Novković M, Popović S, Živković M, Pavlovic D, Radulović S. Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta. in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar. 2021;:43-44..
Anđelković, Ana, Cvijanović, Dušanka, Marisavljević, Dragana, Novković, Maja, Popović, Slađana, Živković, Milica, Pavlovic, Danijela, Radulović, Snežana, "Značaj riparijalnih područja Srbije u širenju invazivnih biljnih vrsta" in Zbornik rezimea XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta, Palić, 2021, 20-23. septembar (2021-09):43-44.

Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia

Ivanović, Žarko; Marisavljević, Dragana; Marinković, Radovan; Mitrović, Petar; Blagojević, Jovana; Nikolić, Ivan; Pavlovic, Danijela

(Korean Society of Plant Pathology, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Marinković, Radovan
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Blagojević, Jovana
AU  - Nikolić, Ivan
AU  - Pavlovic, Danijela
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/729
AB  - In this study, we report genetic characterization of Oro- banche cumana, the causal agent of sunflower wilting in Serbia. The genetic diversity of this parasitic plant in Serbia was not studied before. Random amplified polymorphic DNA (RAPD) markers and partial rbcL gene sequences analysis were used to characterize the O. cumana populations at the molecular level. While phylogenetic analyses of RAPD-PCR amplicons were performed using unweighted pair-group Method analy- ses, rbcL gene sequences were analyzed using neigbor joining method and minimum spanning tree. Molecular analyses of RAPD-PCR analysis revealed high genetic diversity of O. cumana populations which indicated high adaptive potential of this parasitic weed in Serbia. Further analyses of rbcL gene using minimum span- ning tree revealed clear differences among diverse sections of Orobanche genus. Although this molecular marker lacked the resolution to display intrapopulation diversity it could be a useful tool for understanding the evolution of this parasitic plant. Our results suggested that O. cumana has great genetic potential which can lead to differentiation of more virulent races which is important for determining crop breeding strategies for their control.
PB  - Korean Society of Plant Pathology
T2  - The Plant Pathology Journal
T1  - Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia
EP  - 520
IS  - 6
SP  - 512
VL  - 37
DO  - 10.5423/PPJ.OA.04.2021.0066
DO  - 1598-2254
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Žarko and Marisavljević, Dragana and Marinković, Radovan and Mitrović, Petar and Blagojević, Jovana and Nikolić, Ivan and Pavlovic, Danijela",
year = "2021",
abstract = "In this study, we report genetic characterization of Oro- banche cumana, the causal agent of sunflower wilting in Serbia. The genetic diversity of this parasitic plant in Serbia was not studied before. Random amplified polymorphic DNA (RAPD) markers and partial rbcL gene sequences analysis were used to characterize the O. cumana populations at the molecular level. While phylogenetic analyses of RAPD-PCR amplicons were performed using unweighted pair-group Method analy- ses, rbcL gene sequences were analyzed using neigbor joining method and minimum spanning tree. Molecular analyses of RAPD-PCR analysis revealed high genetic diversity of O. cumana populations which indicated high adaptive potential of this parasitic weed in Serbia. Further analyses of rbcL gene using minimum span- ning tree revealed clear differences among diverse sections of Orobanche genus. Although this molecular marker lacked the resolution to display intrapopulation diversity it could be a useful tool for understanding the evolution of this parasitic plant. Our results suggested that O. cumana has great genetic potential which can lead to differentiation of more virulent races which is important for determining crop breeding strategies for their control.",
publisher = "Korean Society of Plant Pathology",
journal = "The Plant Pathology Journal",
title = "Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia",
pages = "520-512",
number = "6",
volume = "37",
doi = "10.5423/PPJ.OA.04.2021.0066, 1598-2254"
}
Ivanović, Ž., Marisavljević, D., Marinković, R., Mitrović, P., Blagojević, J., Nikolić, I.,& Pavlovic, D.. (2021). Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia. in The Plant Pathology Journal
Korean Society of Plant Pathology., 37(6), 512-520.
https://doi.org/10.5423/PPJ.OA.04.2021.0066
Ivanović Ž, Marisavljević D, Marinković R, Mitrović P, Blagojević J, Nikolić I, Pavlovic D. Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia. in The Plant Pathology Journal. 2021;37(6):512-520.
doi:10.5423/PPJ.OA.04.2021.0066 .
Ivanović, Žarko, Marisavljević, Dragana, Marinković, Radovan, Mitrović, Petar, Blagojević, Jovana, Nikolić, Ivan, Pavlovic, Danijela, "Genetic Diversity of Orobanche cumana Populations in Serbia" in The Plant Pathology Journal, 37, no. 6 (2021):512-520,
https://doi.org/10.5423/PPJ.OA.04.2021.0066 . .
4
4

Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije

Anđelković, Ana; Tmušić, Goran; Marisavljević, Dragana; Marković, Mladen; Cvijanović, Dušanka; Radulović, Snežana; Pavlovic, Danijela

(Herbološko društvo Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Tmušić, Goran
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Marković, Mladen
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Radulović, Snežana
AU  - Pavlovic, Danijela
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/792
PB  - Herbološko društvo Srbije
C3  - XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta Zbornik rezimea, Palić, 61-62
T1  - Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Tmušić, Goran and Marisavljević, Dragana and Marković, Mladen and Cvijanović, Dušanka and Radulović, Snežana and Pavlovic, Danijela",
year = "2021",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta Zbornik rezimea, Palić, 61-62",
title = "Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije"
}
Anđelković, A., Tmušić, G., Marisavljević, D., Marković, M., Cvijanović, D., Radulović, S.,& Pavlovic, D.. (2021). Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije. in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta Zbornik rezimea, Palić, 61-62
Herbološko društvo Srbije..
Anđelković A, Tmušić G, Marisavljević D, Marković M, Cvijanović D, Radulović S, Pavlovic D. Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije. in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta Zbornik rezimea, Palić, 61-62. 2021;..
Anđelković, Ana, Tmušić, Goran, Marisavljević, Dragana, Marković, Mladen, Cvijanović, Dušanka, Radulović, Snežana, Pavlovic, Danijela, "Zastupljenost - ekonomski značajnih korovskih vrsta u vegetaciji duž riparijalnih staništa i puteva - na području Srbije" in XI Kongres o korovima i savetovanje o herbicidima i regulatorima rasta Zbornik rezimea, Palić, 61-62 (2021).

Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia

Anđelković, Ana; Pavlovic, Danijela; Marisavljević, Dragana; Živković, Milica; Popović, Slađana; Cvijanović, Dušanka; Radulović, Snežana

(EWRS, 2021)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Živković, Milica
AU  - Popović, Slađana
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/782
PB  - EWRS
C3  - Proceedings of The Invasive Plants Working Group of the EWRS workshop “Our path after Covid-19”  Palic, Serbia, 23–24 September 2021
T1  - Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia
SP  - 19
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Pavlovic, Danijela and Marisavljević, Dragana and Živković, Milica and Popović, Slađana and Cvijanović, Dušanka and Radulović, Snežana",
year = "2021",
publisher = "EWRS",
journal = "Proceedings of The Invasive Plants Working Group of the EWRS workshop “Our path after Covid-19”  Palic, Serbia, 23–24 September 2021",
title = "Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia",
pages = "19"
}
Anđelković, A., Pavlovic, D., Marisavljević, D., Živković, M., Popović, S., Cvijanović, D.,& Radulović, S.. (2021). Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia. in Proceedings of The Invasive Plants Working Group of the EWRS workshop “Our path after Covid-19”  Palic, Serbia, 23–24 September 2021
EWRS., 19.
Anđelković A, Pavlovic D, Marisavljević D, Živković M, Popović S, Cvijanović D, Radulović S. Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia. in Proceedings of The Invasive Plants Working Group of the EWRS workshop “Our path after Covid-19”  Palic, Serbia, 23–24 September 2021. 2021;:19..
Anđelković, Ana, Pavlovic, Danijela, Marisavljević, Dragana, Živković, Milica, Popović, Slađana, Cvijanović, Dušanka, Radulović, Snežana, "Altitudinal effects on plant invasions in riparian areas of Serbia" in Proceedings of The Invasive Plants Working Group of the EWRS workshop “Our path after Covid-19”  Palic, Serbia, 23–24 September 2021 (2021):19.

Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora

Anđelković, Ana; Pavlovic, Danijela; Marisavljević, Dragana

(University of East Sarajevo, Faculty of Agriculture, Jahorina, 2020)

TY  - CONF
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Marisavljević, Dragana
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/770
AB  - Application of various agrotechnical measures is the key factor defining the composition of
the vineyard weed flora. Vineyard weed communities are highly diverse, due to specific
environmental characteristics and frequent disturbances of these agroecosystems. Bearing all
this in mind and due to a limited number of studies of the vineyard weed flora in Serbia, the
aim of this research was to assess the phytogeographical characteristics of the vineyard weed
flora in the Vršac vineyards. Field research encompassed the entire vegetation season (March-
November) in 2016 and was performed at three localities within the area of the Vršac
vineyards. Floristic analysis was done at 60 fixed 1 m2 plots (48 between-row and 12 in-row
plots). Phytogeographical analysis has determined that 97 weed species which were recorded
belong to eight areal types. Weed species predominately belonged to the Eurasian areal type,
with 49 recorded species (51%). Results have shown the presence of 14 species of
cosmopolitan distribution, while the Pontic-Mediterranean areal type was represented by 10
weed species (10%). This transitional areal type was represented by four areal groups, of
which the Pontic-CentralAsian-Submediterranean group was the most numerous. Of the
plants typical for the Pannonian region of Serbia, i.e. the steppe species, belonging to the
Pontic-SouthSiberian areal type, only two weed species (Asperugo procumbens and Senecio
vernalis) were recorded. Allochthonous species (adventive areal type) were represented by
eight weed species, with species originating from North America (Amaranthus retroflexus,
Erigeron annuus, E. canadensis, Panicum capillare and Xanthium strumarium subsp.
italicum) being dominant.
PB  - University of East Sarajevo, Faculty of Agriculture, Jahorina
C3  - Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium „AgroSym 2020“ Jahorina, October 8 - 9, 2020
T1  - Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora
EP  - 503
SP  - 498
ER  - 
@conference{
author = "Anđelković, Ana and Pavlovic, Danijela and Marisavljević, Dragana",
year = "2020",
abstract = "Application of various agrotechnical measures is the key factor defining the composition of
the vineyard weed flora. Vineyard weed communities are highly diverse, due to specific
environmental characteristics and frequent disturbances of these agroecosystems. Bearing all
this in mind and due to a limited number of studies of the vineyard weed flora in Serbia, the
aim of this research was to assess the phytogeographical characteristics of the vineyard weed
flora in the Vršac vineyards. Field research encompassed the entire vegetation season (March-
November) in 2016 and was performed at three localities within the area of the Vršac
vineyards. Floristic analysis was done at 60 fixed 1 m2 plots (48 between-row and 12 in-row
plots). Phytogeographical analysis has determined that 97 weed species which were recorded
belong to eight areal types. Weed species predominately belonged to the Eurasian areal type,
with 49 recorded species (51%). Results have shown the presence of 14 species of
cosmopolitan distribution, while the Pontic-Mediterranean areal type was represented by 10
weed species (10%). This transitional areal type was represented by four areal groups, of
which the Pontic-CentralAsian-Submediterranean group was the most numerous. Of the
plants typical for the Pannonian region of Serbia, i.e. the steppe species, belonging to the
Pontic-SouthSiberian areal type, only two weed species (Asperugo procumbens and Senecio
vernalis) were recorded. Allochthonous species (adventive areal type) were represented by
eight weed species, with species originating from North America (Amaranthus retroflexus,
Erigeron annuus, E. canadensis, Panicum capillare and Xanthium strumarium subsp.
italicum) being dominant.",
publisher = "University of East Sarajevo, Faculty of Agriculture, Jahorina",
journal = "Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium „AgroSym 2020“ Jahorina, October 8 - 9, 2020",
title = "Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora",
pages = "503-498"
}
Anđelković, A., Pavlovic, D.,& Marisavljević, D.. (2020). Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora. in Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium „AgroSym 2020“ Jahorina, October 8 - 9, 2020
University of East Sarajevo, Faculty of Agriculture, Jahorina., 498-503.
Anđelković A, Pavlovic D, Marisavljević D. Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora. in Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium „AgroSym 2020“ Jahorina, October 8 - 9, 2020. 2020;:498-503..
Anđelković, Ana, Pavlovic, Danijela, Marisavljević, Dragana, "Phytogeographical analysis of the Vršac vineyards (Serbia) weed flora" in Proceedings of the XI International Scientific Agricultural Symposium „AgroSym 2020“ Jahorina, October 8 - 9, 2020 (2020):498-503.

The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)

Živković, Milica; Anđelković, Ana; Cvijanović, Dušanka; Novković, Maja; Vukov, Dragana; Šipoš, Šandor; Ilić, Miloš; Pankov, Nemanja; Miljanović, Branko; Marisavljević, Dragana; Pavlovic, D.; Radulović, Snežana

(InvasivesNet, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Živković, Milica
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Novković, Maja
AU  - Vukov, Dragana
AU  - Šipoš, Šandor
AU  - Ilić, Miloš
AU  - Pankov, Nemanja
AU  - Miljanović, Branko
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Pavlovic, D.
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2019
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/863
AB  - Pistia stratiotes L. (water lettuce) is known as one of the most troublesome aquatic macrophytes, strongly affecting the environment and human activities in slowmoving and stagnant inland water systems. It was introduced into Europe in the 20th century and has since spread to 15 European countries. This paper presents data on the first record of this invasive aquatic plant in natural inland waters of Vojvodina (northern lowland part of Serbia) and discusses the possible pathways of its introduction. Field research was conducted in October and November 2017 on the Begej River in Vojvodina Province (Serbia), where populations of P. stratiotes were documented for the first time near Srpski Itebej, in close proximity (1.2 km downstream) of the Romanian border. The plant samples were collected, photographed in situ and deposited in the BUNS Herbarium. The relevant environmental data were also recorded in situ and water samples were collected for chemical analysis. This new record presents the first documented case of this invasive alien in rivers in Serbia, and expands upon the previous findings of this species in natural thermal waters of south-eastern and eastern Serbia. Taking into account the distance from the Romanian border and the fact that it has already been present in this country for several years, this introduction could be attributed to the spontaneous spreading of P. stratiotes from this neighbouring country. Nevertheless, despite this possibility, discarded aquarium plants cannot be entirely discounted as a potential source of this new introduction. Although it is hard to predict the exact consequences of this new introduction at such an early stage, bearing in mind the detrimental impacts P. stratiotes can have on the environment and excellent lateral connectivity of the Begej River with the canal and river network of Serbia, this finding highlights the need to take urgent action to control and instate regular monitoring measures, especially on the rivers and canals located close to the state borders.
PB  - InvasivesNet
T2  - BioInvasions Records
T1  - The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)
EP  - 229
IS  - 2
SP  - 218
VL  - 8
DO  - 10.3391/bir.2019.8.2.03
ER  - 
@article{
author = "Živković, Milica and Anđelković, Ana and Cvijanović, Dušanka and Novković, Maja and Vukov, Dragana and Šipoš, Šandor and Ilić, Miloš and Pankov, Nemanja and Miljanović, Branko and Marisavljević, Dragana and Pavlovic, D. and Radulović, Snežana",
year = "2019",
abstract = "Pistia stratiotes L. (water lettuce) is known as one of the most troublesome aquatic macrophytes, strongly affecting the environment and human activities in slowmoving and stagnant inland water systems. It was introduced into Europe in the 20th century and has since spread to 15 European countries. This paper presents data on the first record of this invasive aquatic plant in natural inland waters of Vojvodina (northern lowland part of Serbia) and discusses the possible pathways of its introduction. Field research was conducted in October and November 2017 on the Begej River in Vojvodina Province (Serbia), where populations of P. stratiotes were documented for the first time near Srpski Itebej, in close proximity (1.2 km downstream) of the Romanian border. The plant samples were collected, photographed in situ and deposited in the BUNS Herbarium. The relevant environmental data were also recorded in situ and water samples were collected for chemical analysis. This new record presents the first documented case of this invasive alien in rivers in Serbia, and expands upon the previous findings of this species in natural thermal waters of south-eastern and eastern Serbia. Taking into account the distance from the Romanian border and the fact that it has already been present in this country for several years, this introduction could be attributed to the spontaneous spreading of P. stratiotes from this neighbouring country. Nevertheless, despite this possibility, discarded aquarium plants cannot be entirely discounted as a potential source of this new introduction. Although it is hard to predict the exact consequences of this new introduction at such an early stage, bearing in mind the detrimental impacts P. stratiotes can have on the environment and excellent lateral connectivity of the Begej River with the canal and river network of Serbia, this finding highlights the need to take urgent action to control and instate regular monitoring measures, especially on the rivers and canals located close to the state borders.",
publisher = "InvasivesNet",
journal = "BioInvasions Records",
title = "The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)",
pages = "229-218",
number = "2",
volume = "8",
doi = "10.3391/bir.2019.8.2.03"
}
Živković, M., Anđelković, A., Cvijanović, D., Novković, M., Vukov, D., Šipoš, Š., Ilić, M., Pankov, N., Miljanović, B., Marisavljević, D., Pavlovic, D.,& Radulović, S.. (2019). The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia). in BioInvasions Records
InvasivesNet., 8(2), 218-229.
https://doi.org/10.3391/bir.2019.8.2.03
Živković M, Anđelković A, Cvijanović D, Novković M, Vukov D, Šipoš Š, Ilić M, Pankov N, Miljanović B, Marisavljević D, Pavlovic D, Radulović S. The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia). in BioInvasions Records. 2019;8(2):218-229.
doi:10.3391/bir.2019.8.2.03 .
Živković, Milica, Anđelković, Ana, Cvijanović, Dušanka, Novković, Maja, Vukov, Dragana, Šipoš, Šandor, Ilić, Miloš, Pankov, Nemanja, Miljanović, Branko, Marisavljević, Dragana, Pavlovic, D., Radulović, Snežana, "The begginings of Pistia stratiotes (Linnaeus, 1753) invasion in the lower Danube delta: The first record for the Province of Vojvodina (Serbia)" in BioInvasions Records, 8, no. 2 (2019):218-229,
https://doi.org/10.3391/bir.2019.8.2.03 . .
13
16

Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji

Radivojević, Ljiljana; Gajić-Umiljendić, Jelena; Marisavljević, Dragana; Pavlovic, Danijela; Sarić-Krsmanović, Marija; Šantrić, Ljiljana

(Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2018)


                                            

                                            
Radivojević, L., Gajić-Umiljendić, J., Marisavljević, D., Pavlovic, D., Sarić-Krsmanović, M.,& Šantrić, L.. (2018). Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine
Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade..
Radivojević L, Gajić-Umiljendić J, Marisavljević D, Pavlovic D, Sarić-Krsmanović M, Šantrić L. Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine. 2018;..
Radivojević, Ljiljana, Gajić-Umiljendić, Jelena, Marisavljević, Dragana, Pavlovic, Danijela, Sarić-Krsmanović, Marija, Šantrić, Ljiljana, "Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji" in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine (2018).

The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil

Radivojević, Ljiljana; Gašić, Slavica; Krsmanović, M.S.; Marisavljević, Dragana; Šantrić, Ljiljana; Pavlovic, Danijela; Gajić Umiljendić, Jelena

(2013)

TY  - JOUR
AU  - Radivojević, Ljiljana
AU  - Gašić, Slavica
AU  - Krsmanović, M.S.
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Gajić Umiljendić, Jelena
PY  - 2013
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1078
AB  - The effect of mesotrione on microbiological activity in soil was investigated. Trials were set up in laboratory on chernozem soil (pH 7.0, organic matter 3.5%, sand 26%, silt 45%, clay 29%) at Surcin, Serbia. Mesotrione was added at rates 0.5 (field rate), 5, 25 i 50 mg/kg soil. Untreated soil served as control. Samples were collected for analysis 5, 20, 40 and 60 days after mesotrione application. The effects were assessed on bacteria abundance, fungi abundance, and dehydrogenase activity. Mesotrione was found to cause different effects on the soil microbial activity in soil and its influence depended on the rate of application and duration of activity. Mesotrione applied at 0.5 and 5 mg/kg soil did not have any effect on microbial activity. The higher herbicide doses (25 and 50 mg/kg) induced increasing activity from the 5th to 60th day. These experimental data indicated that mesotrione affected soil microbial activity, but the effects were only detected at higher doses far exceeding the recommended field rate.
T2  - Communications in agricultural and applied biological sciences
T1  - The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil
EP  - 166
IS  - 2
SP  - 161
VL  - 78
ER  - 
@article{
author = "Radivojević, Ljiljana and Gašić, Slavica and Krsmanović, M.S. and Marisavljević, Dragana and Šantrić, Ljiljana and Pavlovic, Danijela and Gajić Umiljendić, Jelena",
year = "2013",
abstract = "The effect of mesotrione on microbiological activity in soil was investigated. Trials were set up in laboratory on chernozem soil (pH 7.0, organic matter 3.5%, sand 26%, silt 45%, clay 29%) at Surcin, Serbia. Mesotrione was added at rates 0.5 (field rate), 5, 25 i 50 mg/kg soil. Untreated soil served as control. Samples were collected for analysis 5, 20, 40 and 60 days after mesotrione application. The effects were assessed on bacteria abundance, fungi abundance, and dehydrogenase activity. Mesotrione was found to cause different effects on the soil microbial activity in soil and its influence depended on the rate of application and duration of activity. Mesotrione applied at 0.5 and 5 mg/kg soil did not have any effect on microbial activity. The higher herbicide doses (25 and 50 mg/kg) induced increasing activity from the 5th to 60th day. These experimental data indicated that mesotrione affected soil microbial activity, but the effects were only detected at higher doses far exceeding the recommended field rate.",
journal = "Communications in agricultural and applied biological sciences",
title = "The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil",
pages = "166-161",
number = "2",
volume = "78"
}
Radivojević, L., Gašić, S., Krsmanović, M.S., Marisavljević, D., Šantrić, L., Pavlovic, D.,& Gajić Umiljendić, J.. (2013). The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil. in Communications in agricultural and applied biological sciences, 78(2), 161-166.
Radivojević L, Gašić S, Krsmanović M, Marisavljević D, Šantrić L, Pavlovic D, Gajić Umiljendić J. The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil. in Communications in agricultural and applied biological sciences. 2013;78(2):161-166..
Radivojević, Ljiljana, Gašić, Slavica, Krsmanović, M.S., Marisavljević, Dragana, Šantrić, Ljiljana, Pavlovic, Danijela, Gajić Umiljendić, Jelena, "The impact of mesotrione on several microbiological activity of chernozem soil" in Communications in agricultural and applied biological sciences, 78, no. 2 (2013):161-166.
3

Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald

Mitrović, Petar; Marinković, Radovan; Marisavljević, Dragana; Pavlovic, Danijela; Dolovac Pfaf, Erika

(2011)

TY  - JOUR
AU  - Mitrović, Petar
AU  - Marinković, Radovan
AU  - Marisavljević, Dragana
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Dolovac Pfaf, Erika
PY  - 2011
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1113
AB  - Possibility to chemically control weeds in spring rapeseed has been tested in two locations ( Novi Sad and Kragujevac) and following herbicides (a.i.) : trifluralin, clomazone, quizalofop-p-ethyl and clopyralid. We tested the effect of the herbicides on yield and hectoliter weight of seed and oil and protein contents in seed. In the trial in Kragujevac, a large number of weed species were present, with somewhat increased density and uneven distribution of weed plants. This was particularly evident with grassy weeds and with the species Rubus caesius in several plots. Rapeseed yield and quality were determined by measuring and analyzing the following parameters: grain yield (kg/plot (30 m2), hectoliter weight, oil content (%) and protein content (%) in seed.Basic statistical calculations of rapessed yield and quality were done by the t-test. The tested herbicides showed no adverse effect on the yield and hectoliter weight of seed in either location, with the exception of quizalofop-p-ethyl in Kragujevac, which affected the control variants. Oil content was negatively affected by the combination, trifluralin + clopyralid in the location of Novi Sad and by quizalofop-p-ethyl in the other location. Trifluralin and quizalofop-p-ethyl exhibited a negative effect on protein content in the location of Novi Sad, while there were no statistically significant negative effects in the other location.
T2  - Communications in agricultural & applied biological sciences
T1  - Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald
EP  - 564
IS  - 3
SP  - 561
VL  - 76
ER  - 
@article{
author = "Mitrović, Petar and Marinković, Radovan and Marisavljević, Dragana and Pavlovic, Danijela and Dolovac Pfaf, Erika",
year = "2011",
abstract = "Possibility to chemically control weeds in spring rapeseed has been tested in two locations ( Novi Sad and Kragujevac) and following herbicides (a.i.) : trifluralin, clomazone, quizalofop-p-ethyl and clopyralid. We tested the effect of the herbicides on yield and hectoliter weight of seed and oil and protein contents in seed. In the trial in Kragujevac, a large number of weed species were present, with somewhat increased density and uneven distribution of weed plants. This was particularly evident with grassy weeds and with the species Rubus caesius in several plots. Rapeseed yield and quality were determined by measuring and analyzing the following parameters: grain yield (kg/plot (30 m2), hectoliter weight, oil content (%) and protein content (%) in seed.Basic statistical calculations of rapessed yield and quality were done by the t-test. The tested herbicides showed no adverse effect on the yield and hectoliter weight of seed in either location, with the exception of quizalofop-p-ethyl in Kragujevac, which affected the control variants. Oil content was negatively affected by the combination, trifluralin + clopyralid in the location of Novi Sad and by quizalofop-p-ethyl in the other location. Trifluralin and quizalofop-p-ethyl exhibited a negative effect on protein content in the location of Novi Sad, while there were no statistically significant negative effects in the other location.",
journal = "Communications in agricultural & applied biological sciences",
title = "Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald",
pages = "564-561",
number = "3",
volume = "76"
}
Mitrović, P., Marinković, R., Marisavljević, D., Pavlovic, D.,& Dolovac Pfaf, E.. (2011). Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald. in Communications in agricultural & applied biological sciences, 76(3), 561-564.
Mitrović P, Marinković R, Marisavljević D, Pavlovic D, Dolovac Pfaf E. Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald. in Communications in agricultural & applied biological sciences. 2011;76(3):561-564..
Mitrović, Petar, Marinković, Radovan, Marisavljević, Dragana, Pavlovic, Danijela, Dolovac Pfaf, Erika, "Using herbicides in spring rapeseed and effect on quantity and quality parameters of yeald" in Communications in agricultural & applied biological sciences, 76, no. 3 (2011):561-564.

Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore

Marisavljević, Dragana

(Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Marisavljević, Dragana
PY  - 2010
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1136
AB  - Pyrethrum (Chrysanthemum cinerarifolium Vis.) is endemic plant to
Montenegro, Croatia and Albania. Insecticidal pyrethrin compounds (pyirethrin I
i II) exxtracted from pyrethrum flowers. As pyrethrum research has been scarce in
this country so far our primary objective was to provide data on the morphology
and type of habitats of wild pyrethrum ina varius parts of montenegro and data on
its introduction into climat conditions of centaral Serbia.
The following morphological and productivity parameters were investigated:
Cluster width, cluster height, number of shoots and flower – bearing stems,
number of flower-heads, fresh and dry weight of roots, stem, leaves and flowers.
Determinated and seed germination and pyrethrum content.
The results show the pyrethryn mean in the flower be around 0,7% while
most favourable properties were found in plant of the Trsteno locality. Precent
of pyrethrin was simual in the plants growed in ecological conditions of central
Serbia.
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
T2  - Zaštita bilja
T1  - Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore
EP  - 299
IS  - 4
SP  - 283
VL  - 61
ER  - 
@article{
author = "Marisavljević, Dragana",
year = "2010",
abstract = "Pyrethrum (Chrysanthemum cinerarifolium Vis.) is endemic plant to
Montenegro, Croatia and Albania. Insecticidal pyrethrin compounds (pyirethrin I
i II) exxtracted from pyrethrum flowers. As pyrethrum research has been scarce in
this country so far our primary objective was to provide data on the morphology
and type of habitats of wild pyrethrum ina varius parts of montenegro and data on
its introduction into climat conditions of centaral Serbia.
The following morphological and productivity parameters were investigated:
Cluster width, cluster height, number of shoots and flower – bearing stems,
number of flower-heads, fresh and dry weight of roots, stem, leaves and flowers.
Determinated and seed germination and pyrethrum content.
The results show the pyrethryn mean in the flower be around 0,7% while
most favourable properties were found in plant of the Trsteno locality. Precent
of pyrethrin was simual in the plants growed in ecological conditions of central
Serbia.",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore",
pages = "299-283",
number = "4",
volume = "61"
}
Marisavljević, D.. (2010). Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 61(4), 283-299.
Marisavljević D. Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore. in Zaštita bilja. 2010;61(4):283-299..
Marisavljević, Dragana, "Ispitivanje osobina buhača (Chysanthemum cineraiarefolium Vis.) sa priodnih staništa Crne Gore" in Zaštita bilja, 61, no. 4 (2010):283-299.