Gajić-Umiljendić, J., Šikuljak, D., Sarić-Krsmanović, M., Šantrić, L., Marisavljević, D., Anđelković, A.,& Radivojević, L.. (2022). Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd..

Gajić-Umiljendić J, Šikuljak D, Sarić-Krsmanović M, Šantrić L, Marisavljević D, Anđelković A, Radivojević L. Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine. 2022;..

Gajić-Umiljendić, Jelena, Šikuljak, Danijela, Sarić-Krsmanović, Marija, Šantrić, Ljiljana, Marisavljević, Dragana, Anđelković, Ana, Radivojević, Ljiljana, "Razvoj i primena metode za praćenje prorastanja lukovica crnog luka nakon primene herbicida-regulatora rasta tokom perioda skladištenja" in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine (2022).

TY  - JOUR
AU  - Gajić-Umiljendić, Jelena
AU  - Sarić-Krsmanović, Marija
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Šantrić, Ljiljana
AU  - Radivojević, Ljiljana
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/973
AB  - Tokom 2018/19. i 2019/20. godine izvedena su ispitivanja uticaja malein hidrazida (MH) i uslova skladištenja na proklijavanje lukovica crnog luka. Ogledi su postavljeni na lokalitetu u Gospođincima. Malein hidrazid je primenjen kao komercijalni preparat Royal MH 30 u količini 12,5 l/ha 21 dan pre vađenja lukovica. Tokom perioda skladištenja svakih mesec dana (I - VIII ocena) je merena masa lukovica i praćen broj isklijalih lukovica, masa i dužina klica, a na kraju ogleda je izračunat gubitak mase lukovica u odnosu na masu u trenutku uskladištenja. Za utvrđivanje proklijavanja lukovica nakon iznošenja iz skladišta 6 nedelja je na svakih 10 dana praćen broj lukovica sa vidljivim klicama. Kod proklijalih lukovica je izmerena dužina klica, dok su lukovice bez vidljivih klica, na kraju ogleda, presečene po dužini na pola kako bi se utvrdio unutrašnji porast klice. Pod uticajem MH, u zavisnosti od godine ispitivanja, masa tretiranih lukovica je bila manja za 9,5-10,6% u odnosu na masu neposredno pre unošenja u skladište. Efikasnost MH u sprečavanju klijanja crnog luka potvrđena je i preko značajno manjeg broja isklijalih lukovica, kao i parametara masa klice i dužina klice. Takođe, nakon iznošenja lukovica iz skladišta (temperatura 18-20 oC) ukupan procenat isklijalih lukovica u kontroli je bio 62-68%, a u tretmanu sa MH 10-16%. Unutrašnji porast klice nije uočen kod 53,3-54,8% tretiranih lukovica, dok je u kontroli odsustvo unutrašnjih klica zabeleženo kod 10,5-18,8% presečenih lukovica.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Uticaj malein hidrazida na proklijavanje crnog luka tokom i nakon skladištenja
EP  - 86
IS  - 1
SP  - 77
VL  - 31
DO  - 10.5937/actaherb2201077G
ER  - 

@article{
author = "Gajić-Umiljendić, Jelena and Sarić-Krsmanović, Marija and Pavlovic, Danijela and Šantrić, Ljiljana and Radivojević, Ljiljana",
year = "2022",
abstract = "Tokom 2018/19. i 2019/20. godine izvedena su ispitivanja uticaja malein hidrazida (MH) i uslova skladištenja na proklijavanje lukovica crnog luka. Ogledi su postavljeni na lokalitetu u Gospođincima. Malein hidrazid je primenjen kao komercijalni preparat Royal MH 30 u količini 12,5 l/ha 21 dan pre vađenja lukovica. Tokom perioda skladištenja svakih mesec dana (I - VIII ocena) je merena masa lukovica i praćen broj isklijalih lukovica, masa i dužina klica, a na kraju ogleda je izračunat gubitak mase lukovica u odnosu na masu u trenutku uskladištenja. Za utvrđivanje proklijavanja lukovica nakon iznošenja iz skladišta 6 nedelja je na svakih 10 dana praćen broj lukovica sa vidljivim klicama. Kod proklijalih lukovica je izmerena dužina klica, dok su lukovice bez vidljivih klica, na kraju ogleda, presečene po dužini na pola kako bi se utvrdio unutrašnji porast klice. Pod uticajem MH, u zavisnosti od godine ispitivanja, masa tretiranih lukovica je bila manja za 9,5-10,6% u odnosu na masu neposredno pre unošenja u skladište. Efikasnost MH u sprečavanju klijanja crnog luka potvrđena je i preko značajno manjeg broja isklijalih lukovica, kao i parametara masa klice i dužina klice. Takođe, nakon iznošenja lukovica iz skladišta (temperatura 18-20 oC) ukupan procenat isklijalih lukovica u kontroli je bio 62-68%, a u tretmanu sa MH 10-16%. Unutrašnji porast klice nije uočen kod 53,3-54,8% tretiranih lukovica, dok je u kontroli odsustvo unutrašnjih klica zabeleženo kod 10,5-18,8% presečenih lukovica.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Uticaj malein hidrazida na proklijavanje crnog luka tokom i nakon skladištenja",
pages = "86-77",
number = "1",
volume = "31",
doi = "10.5937/actaherb2201077G"
}

Gajić-Umiljendić, J., Sarić-Krsmanović, M., Pavlovic, D., Šantrić, L.,& Radivojević, L.. (2022). Uticaj malein hidrazida na proklijavanje crnog luka tokom i nakon skladištenja. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 31(1), 77-86.
https://doi.org/10.5937/actaherb2201077G

Gajić-Umiljendić J, Sarić-Krsmanović M, Pavlovic D, Šantrić L, Radivojević L. Uticaj malein hidrazida na proklijavanje crnog luka tokom i nakon skladištenja. in Acta herbologica. 2022;31(1):77-86.
doi:10.5937/actaherb2201077G .

Gajić-Umiljendić, Jelena, Sarić-Krsmanović, Marija, Pavlovic, Danijela, Šantrić, Ljiljana, Radivojević, Ljiljana, "Uticaj malein hidrazida na proklijavanje crnog luka tokom i nakon skladištenja" in Acta herbologica, 31, no. 1 (2022):77-86,
https://doi.org/10.5937/actaherb2201077G . .

Radivojević, L., Gajić-Umiljendić, J., Marisavljević, D., Pavlovic, D., Sarić-Krsmanović, M.,& Šantrić, L.. (2018). Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine
Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade..

Radivojević L, Gajić-Umiljendić J, Marisavljević D, Pavlovic D, Sarić-Krsmanović M, Šantrić L. Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji. in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine. 2018;..

Radivojević, Ljiljana, Gajić-Umiljendić, Jelena, Marisavljević, Dragana, Pavlovic, Danijela, Sarić-Krsmanović, Marija, Šantrić, Ljiljana, "Primena 24-epibrasinolida za smanjenje fitotoksičnosti kod zajedničke primene imidazolinona i sulfonilurea herbicida u soji" in Institut za pesticide i zaštitu životne sredine (2018).

TY  - JOUR
AU  - Božić, Dragana
AU  - Vrbničanin, Sava
AU  - Pavlovic, Danijela
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Sarić Krsmanović, Marija
PY  - 2013
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1123
AB  - Poznavanje ekologije semena korova je značajno za procenu potencijala invazivnosti neke korovske vrste, kao i za osmišljavanje efikasnih programa za suzbijanje korova. Divlji ovas (Avena fatua L.) i ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) su dve veoma rasprostranjene ko¬rovske vrste na području Srbije, pa je stoga neophodno pozavanje ekologije semena ovih vrsta. Klijavost njihovog semena je ispitivana na različitim temperaturama (5, 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40oC). Na osnovu svakodnevnog praćenja broja klijalih semena izračunata je stopa klijavosti, a 7 dana nakon postavljanja eksperimenta određen je finalni procenat klijavosti. Procenat klijavosti A. fatua je bio najveći pri temperaturi od 100C (90%), a najmani pri tem-peraturi od 350C (6,87%), dok je stopa klijavosti bila najveća na temperaturi od 250C (7,9 klijalih semena/dan), a najmanja na temperaturi od 300C (0,79 klijalih semena/dan). Nasu¬prot tome, procenat klijavosti A. artemisiifolia je bio najveći pri temperaturi od 250C (30%), a najmani pri temperaturi od 400C (2,08%), dok na temperaturama od 5 i 100C seme nije klijalo. Stopa klijavosti je bila najveća na temperaturi od 300C (7,84 klijalih semena/dan), a najmanja na temperaturi od 400C (0,7 klijalih semena/dan).
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu
T2  - Zaštita bilja
T1  - Uticaj različitih temperatura na klijavost semena Avena fatua L. i Ambrosia artemisiifolia L.
EP  - 161
IS  - 3
SP  - 154
VL  - 64
ER  - 

@article{
author = "Božić, Dragana and Vrbničanin, Sava and Pavlovic, Danijela and Anđelković, Ana and Sarić Krsmanović, Marija",
year = "2013",
abstract = "Poznavanje ekologije semena korova je značajno za procenu potencijala invazivnosti neke korovske vrste, kao i za osmišljavanje efikasnih programa za suzbijanje korova. Divlji ovas (Avena fatua L.) i ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) su dve veoma rasprostranjene ko¬rovske vrste na području Srbije, pa je stoga neophodno pozavanje ekologije semena ovih vrsta. Klijavost njihovog semena je ispitivana na različitim temperaturama (5, 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40oC). Na osnovu svakodnevnog praćenja broja klijalih semena izračunata je stopa klijavosti, a 7 dana nakon postavljanja eksperimenta određen je finalni procenat klijavosti. Procenat klijavosti A. fatua je bio najveći pri temperaturi od 100C (90%), a najmani pri tem-peraturi od 350C (6,87%), dok je stopa klijavosti bila najveća na temperaturi od 250C (7,9 klijalih semena/dan), a najmanja na temperaturi od 300C (0,79 klijalih semena/dan). Nasu¬prot tome, procenat klijavosti A. artemisiifolia je bio najveći pri temperaturi od 250C (30%), a najmani pri temperaturi od 400C (2,08%), dok na temperaturama od 5 i 100C seme nije klijalo. Stopa klijavosti je bila najveća na temperaturi od 300C (7,84 klijalih semena/dan), a najmanja na temperaturi od 400C (0,7 klijalih semena/dan).",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Uticaj različitih temperatura na klijavost semena Avena fatua L. i Ambrosia artemisiifolia L.",
pages = "161-154",
number = "3",
volume = "64"
}

Božić, D., Vrbničanin, S., Pavlovic, D., Anđelković, A.,& Sarić Krsmanović, M.. (2013). Uticaj različitih temperatura na klijavost semena Avena fatua L. i Ambrosia artemisiifolia L.. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu., 64(3), 154-161.

Božić D, Vrbničanin S, Pavlovic D, Anđelković A, Sarić Krsmanović M. Uticaj različitih temperatura na klijavost semena Avena fatua L. i Ambrosia artemisiifolia L.. in Zaštita bilja. 2013;64(3):154-161..

Božić, Dragana, Vrbničanin, Sava, Pavlovic, Danijela, Anđelković, Ana, Sarić Krsmanović, Marija, "Uticaj različitih temperatura na klijavost semena Avena fatua L. i Ambrosia artemisiifolia L." in Zaštita bilja, 64, no. 3 (2013):154-161.