Gašić, Katarina

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-2280-4582
  • Gašić, Katarina (79)
Projects
Development of integrated management of harmful organisms in plant production in order to overcome resistance and to improve food quality and safety Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200010 (Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade)
Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200116 (University of Belgrade, Faculty of Agriculture) Development of integrated approach in plant protection for control harmful organisms
Advancing research in agricultural and food sciences at Faculty of Agriculture, University of Belgrade Development of vegetable cultivars and hybrids intended for outdoor and indoor production
COST Action - 873 COST Action 873
COST Action 873 - European Cooperation in Science and Technology COST Action CA16107 EuroXanth.
Deutsche Forschungsgemeinschaft (DFG, German Research Foundation)—Project Number 429677233 Deutsche Forschungsgemeinschaft (DFG, German Research Foundation) – Projektnummer 429677233
Molecular characterization of bacteria from genera Bacillus and Pseudomonas as potential agents for biological control Characterization and application of fungal metabolites and assessment of new biofungicides potential
Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 451-03-68/2020-14/200042 (University of Belgrade, Institute of Molecular Genetics and Genetic Engineering) Geohemijska ispitivanja u funkciji pronalaženja novih ležišta fosilnih goriva i zaštite životne sredine
Stvaranje sorti i hibrida povrća za proizvodnju u zaštićenom prostoru Integrating biotechnology approach in breeding vegetable crops for sustainable agricultural systems
MICROS - Insights Into the Microbiome of Crown Gall Tumors on Different Plants in Serbia Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia
Ministry of Science and Ministry of Agriculture and Rural Development of Montenegro Ministry of Science and Ministry of Agriculture and Rural Development of Montenegro as part of the 2012-2015 National Research Project Serological and Molecular Characterization ofErwinia amylovora Strains
National Institute of Food and Agriculture, U.S. Department of Agriculture, Hatch/Multistate Research Program projects NYG-625835 and NYG-625857 under 1009897 and 1014444 National Science Center, Poland - DEC-2013/08/M/NZ9/00138
NY State Farm Viability Institute grant number 81927/A001-FVI 17 006 NY State Specialty Crop Block Grant Program grant number SCG 82535/A001-SCG 17 005 to SGA
Polish Ministry of Science and Higher Education - 118/N-COST/2008/0 Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 20051: Optimizacija primene hemijskih sredstava u zaštiti bilja povećanjem efikasnosti dijagnostičkih metoda i procene rizika pojave bolesti, štetočina i korova
Proučavanje populacije i biološka kontrola Xanthomonas arboricola pv. pruni u zasadima breskve

Author's Bibliography

Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji

Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja; Kuzmanović, Slobodan; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
T1  - Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji
EP  - 55
SP  - 54
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Kuzmanović, Slobodan and Gašić, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023",
title = "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji",
pages = "55-54"
}
Zlatković, N., Kuzmanović, N., Kuzmanović, S.,& Gašić, K.. (2023). Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 54-55.
Zlatković N, Kuzmanović N, Kuzmanović S, Gašić K. Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023. 2023;:54-55..
Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Kuzmanović, Slobodan, Gašić, Katarina, "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023 (2023):54-55.

Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Menković, Jelena; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(APS Publications, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Menković, Jelena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/715
AB  - During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.
PB  - APS Publications
T2  - PLANT DISEASE
T1  - Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia
IS  - 3
VL  - 107
DO  - 10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Menković, Jelena and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2023",
abstract = "During May 2016, severe blight symptoms were observed in several raspberry and blackberry fields in Serbia. In total, 22 strains were isolated: 16 from symptomatic raspberry shoots, 2 from asymptomatic raspberry leaves, and 4 from symptomatic blackberry shoots. Additionally, eight raspberry strains, isolated earlier from two similar outbreaks, were included in the study. Pathogenicity of the strains was confirmed on detached raspberry and blackberry shoots by reproducing the symptoms of natural infection. The strains were Gram-negative, fluorescent on King’s medium B, ice nucleation positive, and utilized glucose oxidatively. All strains were levan positive, oxidase negative, nonpectolytic, arginine dihydrolase negative, and induced hypersensitivity in tobacco leaves (LOPAT + −−− +, Pseudomonas group Ia). Furthermore, all strains liquefied gelatin and hydrolyzed aesculin but did not show tyrosinase activity or utilize tartrate (GATTa + + − −). Tentative identification using morphology, LOPAT, GATTa, and ice-nucleating ability tests suggested that isolated strains belong to Pseudomonas syringae. The syrB gene associated with syringomycin production was detected in all strains. DNA fingerprints with REP, ERIC, and BOX primers generated identical profiles for 29 strains, except for strain KBI 222, which showed a unique genomic fingerprint. In all, 9 of 10 selected strains exhibited identical sequences of four housekeeping genes: gyrB, rpoD, gapA, and gltA. Five nucleotide polymorphisms were found in strain KBI 222 at the rpoD gene locus only. In the phylogenetic tree based on a concatenated sequence of all four housekeeping genes, strains clustered within phylogroup 2 (i.e., genomospecies 1) of the P. syringae species complex, with pathotype strains of P. syringae pv. aceris and P. syringae pv. solidagae as their closest relatives. There was no correlation between genotype and geographic origin, particular outbreak, host, or cultivar.",
publisher = "APS Publications",
journal = "PLANT DISEASE",
title = "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia",
number = "3",
volume = "107",
doi = "10.1094/PDIS-06-22-1425-RE"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Gašić, K., Menković, J., Kuzmanović, N., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2023). Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE
APS Publications., 107(3).
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE
Ivanović M, Prokić A, Gašić K, Menković J, Kuzmanović N, Zlatković N, Obradović A. Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia. in PLANT DISEASE. 2023;107(3).
doi:10.1094/PDIS-06-22-1425-RE .
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Menković, Jelena, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "Characterization of Pseudomonas syringae Strains Associated with Shoot Blight of Raspberry and Blackberry in Serbia" in PLANT DISEASE, 107, no. 3 (2023),
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-22-1425-RE . .
2
2
2

First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia

Zlatković, Nevena; Aleksic, Goran; Gašić, Katarina

(American Phytopathological Society, 2022)


                                            

                                            
Zlatković, N., Aleksic, G.,& Gašić, K.. (2022). First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 106(3), 1057-1057.
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN
Zlatković N, Aleksic G, Gašić K. First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia. in Plant Disease. 2022;106(3):1057-1057.
doi:10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN .
Zlatković, Nevena, Aleksic, Goran, Gašić, Katarina, "First report of bacterial canker on blueberry (Vaccinium corymbosum) caused by Pseudomonas syringae pv. syringae in Serbia" in Plant Disease, 106, no. 3 (2022):1057-1057,
https://doi.org/10.1094/PDIS-07-21-1395-PDN . .
2
2
2

Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Nemanja; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zivkovic, Svetlana; Obradović, Aleksa

(MDPI, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zivkovic, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/744
AB  - Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.
PB  - MDPI
T2  - Agronomy
T1  - Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia
SP  - 235
VL  - 12
VL  - 2
DO  - 10.3390/agronomy12020235
ER  - 
@article{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Nemanja and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zivkovic, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2022",
abstract = "Acidovorax citrulli, the causal agent of bacterial fruit blotch (BFB), is an economically
important pathogen of watermelon and related plant species worldwide. In the period 2014–2018,
several outbreaks of BFB were observed in major watermelon production regions in Serbia. A total of
43 strains, isolated from symptomatic watermelon tissue, were analyzed by biochemical, pathogenic
and molecular tests. Based on the phenotypic characteristics, PCR assay, and 16S rRNA gene
sequence analysis, all strains were identified as A. citrulli. A multilocus sequence analysis of the four
housekeeping (adk, gyrB, pilT and gltA) and three virulence genes (Aave_1548, avrRx01 and luxR)
revealed that studied A. citrulli strains represent the homogeneous population and they clustered
together with group II reference strain AAC00-1. Strain affiliation to group II was confirmed by PCR
based on the putative type III secretion effector gene and by duplex PCR test. High homogeneity
of studied strains was also confirmed by BOX-PCR. Differences were observed for two strains in
their pathogenicity as well as susceptibility to copper compounds. Moreover, six major watermelon
varieties grown in Serbia showed high sensitivity to the pathogen, while cross inoculation assay
revealed that the strains were able to infect other species within the Cucurbitaceae family.",
publisher = "MDPI",
journal = "Agronomy",
title = "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia",
pages = "235",
volume = "12, 2",
doi = "10.3390/agronomy12020235"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Kuzmanović, N., Prokić, A., Ivanović, M., Zivkovic, S.,& Obradović, A.. (2022). Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy
MDPI., 12, 235.
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235
Zlatković N, Gašić K, Kuzmanović N, Prokić A, Ivanović M, Zivkovic S, Obradović A. Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia. in Agronomy. 2022;12:235.
doi:10.3390/agronomy12020235 .
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Nemanja, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zivkovic, Svetlana, Obradović, Aleksa, "Polyphasic Characterization of Acidovorax citrulli Strains Originating from Serbia" in Agronomy, 12 (2022):235,
https://doi.org/10.3390/agronomy12020235 . .
1
1

Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli

Gašić, Katarina; Obradović, Mina; Kuzmanović, Nemanja; Zlatković, Nevena; Ivanović, Milan; Ristić, Lela; Obradović, Aleksa

(Frontiers Media S.A., 2022)

TY  - JOUR
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Obradović, Mina
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Ristić, Lela
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/725
AB  - Bacterial fruit blotch and seedling blight, caused by Acidovorax citrulli, is one of the most destructive diseases of melon and watermelon in many countries. Pathogen-free seed and cultural practices are major pillars of the disease control. However, use of bacteriophages as natural biocontrol agents might also contribute to the disease management. Therefore, we isolated 12 bacteriophages specific to A. citrulli, from phyllosphere and rhizosphere of diseased watermelon plants. The phage strains were characterized based on their host range, plaque and virion morphology, thermal inactivation point, adsorption rate, one step growth curve, restriction fragment length polymorphism (RFLP), and genomic analysis. Transmission electron microscopy of three phage strains indicated that they belong to the order Caudovirales, family Siphoviridae. All phages lysed 30 out of 32 tested A. citrulli strains isolated in Serbia, and did not lyse other less related bacterial species. They produced clear plaques, 2 mm in diameter, on bacterial lawns of different A. citrulli strains after 24 h of incubation. The thermal inactivation point was 66 or 67°C. They were stable at pH 5–9, but were sensitive to chloroform and inactivated in either 5 or 10 min exposure to ultraviolet (UV) light. RFLP analysis using EcoRI, BsmI and BamHI enzymes did not show genetic differences among the tested phages. Adsorption rate and one step growth curve were determined for the Acidovorax phage ACF1. Draft genome sequence of the ACF1 phage was 59.377 bp in size, with guanine-cytosine (GC) content 64.5%, including 89 open reading frames. This phage shared a very high genomic identity with Acidovorax phage ACPWH, isolated in South Korea. Evaluation of systemic nature of ACF1 strain showed that it can be absorbed by roots and translocated to upper parts of watermelon plants where it survived up to 10 days.
PB  - Frontiers Media S.A.
T2  - Frontiers in Microbiology
T1  - Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli
IS  - 803789
VL  - 12
DO  - 10.3389/fmicb.2021.803789
ER  - 
@article{
author = "Gašić, Katarina and Obradović, Mina and Kuzmanović, Nemanja and Zlatković, Nevena and Ivanović, Milan and Ristić, Lela and Obradović, Aleksa",
year = "2022",
abstract = "Bacterial fruit blotch and seedling blight, caused by Acidovorax citrulli, is one of the most destructive diseases of melon and watermelon in many countries. Pathogen-free seed and cultural practices are major pillars of the disease control. However, use of bacteriophages as natural biocontrol agents might also contribute to the disease management. Therefore, we isolated 12 bacteriophages specific to A. citrulli, from phyllosphere and rhizosphere of diseased watermelon plants. The phage strains were characterized based on their host range, plaque and virion morphology, thermal inactivation point, adsorption rate, one step growth curve, restriction fragment length polymorphism (RFLP), and genomic analysis. Transmission electron microscopy of three phage strains indicated that they belong to the order Caudovirales, family Siphoviridae. All phages lysed 30 out of 32 tested A. citrulli strains isolated in Serbia, and did not lyse other less related bacterial species. They produced clear plaques, 2 mm in diameter, on bacterial lawns of different A. citrulli strains after 24 h of incubation. The thermal inactivation point was 66 or 67°C. They were stable at pH 5–9, but were sensitive to chloroform and inactivated in either 5 or 10 min exposure to ultraviolet (UV) light. RFLP analysis using EcoRI, BsmI and BamHI enzymes did not show genetic differences among the tested phages. Adsorption rate and one step growth curve were determined for the Acidovorax phage ACF1. Draft genome sequence of the ACF1 phage was 59.377 bp in size, with guanine-cytosine (GC) content 64.5%, including 89 open reading frames. This phage shared a very high genomic identity with Acidovorax phage ACPWH, isolated in South Korea. Evaluation of systemic nature of ACF1 strain showed that it can be absorbed by roots and translocated to upper parts of watermelon plants where it survived up to 10 days.",
publisher = "Frontiers Media S.A.",
journal = "Frontiers in Microbiology",
title = "Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli",
number = "803789",
volume = "12",
doi = "10.3389/fmicb.2021.803789"
}
Gašić, K., Obradović, M., Kuzmanović, N., Zlatković, N., Ivanović, M., Ristić, L.,& Obradović, A.. (2022). Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli. in Frontiers in Microbiology
Frontiers Media S.A.., 12(803789).
https://doi.org/10.3389/fmicb.2021.803789
Gašić K, Obradović M, Kuzmanović N, Zlatković N, Ivanović M, Ristić L, Obradović A. Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli. in Frontiers in Microbiology. 2022;12(803789).
doi:10.3389/fmicb.2021.803789 .
Gašić, Katarina, Obradović, Mina, Kuzmanović, Nemanja, Zlatković, Nevena, Ivanović, Milan, Ristić, Lela, Obradović, Aleksa, "Isolation, Characterization and Draft Genome Analysis of Bacteriophages Infecting Acidovorax citrulli" in Frontiers in Microbiology, 12, no. 803789 (2022),
https://doi.org/10.3389/fmicb.2021.803789 . .
3
3
3

Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja

(Frontiers Media, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/646
AB  - Serious outbreaks of walnut deep bark canker were observed on young walnut trees (Juglans regia L.) in two localities in the northern part of Serbia during 2020. From the symptomatic walnut tissues, two types of bacterial colonies were isolated, predominantly, light cream, circular and smooth colonies, as well as small, yellowish, mucoid and convex ones. PCR analysis and phenotypic assays suggested that the former group belongs to Brenneria spp., while the latter isolates were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis. Within the Brenneria group, two strains were identified as Brenneria nigrifluens, while other 15 strains did not belong to any Brenneria species described so far. Therefore, we selected four representative strains of the unknown Brenneria sp. and subjected them to polyphasic analysis. As expected, in a phylogenetic tree based on partial 16S rDNA sequences, four novel strains grouped with other Brenneria representatives, and showed close phylogenetic relationship to Brenneria salicis. Furthermore, multilocus sequence analysis (MLSA) based on the partial sequences of atpD, gyrB, infB and rpoB housekeeping genes and core-genome phylogeny indicated that the studied strains form a novel and a clearly separate Brenneria lineage. Overall genome relatedness indices showed that they represent a new Brenneria species. The new species can be differentiated from the other Brenneria spp. infecting walnut and closely related B. salicis strains based on phenotypic characteristics, as well. Moreover, the pathogenicity tests on two-year-old walnut plants proved the ability of strains to cause necrosis and longitudinal black lesions and cracks on the trunk and branches of walnut trees. Overall, polyphasic characterization showed that the studied strains isolated from walnut with symptoms of deep bark canker represent a novel species of the genus Brenneria for which the name Brenneria izbisi sp. nov. is proposed. The type strain of B. izbisi is KBI 423T (= CFBP 9035T = LMG 32479T). To facilitate rapid identification of newly described species, a conventional PCR protocol and primers targeting the putative gene hrpP, were developed. Further study should reveal the potential role of each pathogen isolated from symptomatic walnut in disease development as well as possible interaction between them.
PB  - Frontiers Media
T2  - Frontiers in Plant Science
T1  - Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov
VL  - 13
DO  - 10.3389/fpls.2022.1055186
ER  - 
@article{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja",
year = "2022",
abstract = "Serious outbreaks of walnut deep bark canker were observed on young walnut trees (Juglans regia L.) in two localities in the northern part of Serbia during 2020. From the symptomatic walnut tissues, two types of bacterial colonies were isolated, predominantly, light cream, circular and smooth colonies, as well as small, yellowish, mucoid and convex ones. PCR analysis and phenotypic assays suggested that the former group belongs to Brenneria spp., while the latter isolates were identified as Xanthomonas arboricola pv. juglandis. Within the Brenneria group, two strains were identified as Brenneria nigrifluens, while other 15 strains did not belong to any Brenneria species described so far. Therefore, we selected four representative strains of the unknown Brenneria sp. and subjected them to polyphasic analysis. As expected, in a phylogenetic tree based on partial 16S rDNA sequences, four novel strains grouped with other Brenneria representatives, and showed close phylogenetic relationship to Brenneria salicis. Furthermore, multilocus sequence analysis (MLSA) based on the partial sequences of atpD, gyrB, infB and rpoB housekeeping genes and core-genome phylogeny indicated that the studied strains form a novel and a clearly separate Brenneria lineage. Overall genome relatedness indices showed that they represent a new Brenneria species. The new species can be differentiated from the other Brenneria spp. infecting walnut and closely related B. salicis strains based on phenotypic characteristics, as well. Moreover, the pathogenicity tests on two-year-old walnut plants proved the ability of strains to cause necrosis and longitudinal black lesions and cracks on the trunk and branches of walnut trees. Overall, polyphasic characterization showed that the studied strains isolated from walnut with symptoms of deep bark canker represent a novel species of the genus Brenneria for which the name Brenneria izbisi sp. nov. is proposed. The type strain of B. izbisi is KBI 423T (= CFBP 9035T = LMG 32479T). To facilitate rapid identification of newly described species, a conventional PCR protocol and primers targeting the putative gene hrpP, were developed. Further study should reveal the potential role of each pathogen isolated from symptomatic walnut in disease development as well as possible interaction between them.",
publisher = "Frontiers Media",
journal = "Frontiers in Plant Science",
title = "Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov",
volume = "13",
doi = "10.3389/fpls.2022.1055186"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Kuzmanović, N.. (2022). Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov. in Frontiers in Plant Science
Frontiers Media., 13.
https://doi.org/10.3389/fpls.2022.1055186
Gašić K, Zlatković N, Kuzmanović N. Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov. in Frontiers in Plant Science. 2022;13.
doi:10.3389/fpls.2022.1055186 .
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, "Polyphasic study of phytopathogenic bacterial strains associated with deep bark canker of walnut in Serbia revealed a new species, Brenneria izbisi sp. nov" in Frontiers in Plant Science, 13 (2022),
https://doi.org/10.3389/fpls.2022.1055186 . .
1
4
3

Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR

Delgado Santander, Ricardo; Gašić, Katarina; Aćimović, Srđan

(Springer, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Delgado Santander, Ricardo
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Aćimović, Srđan
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/765
AB  - The accurate assessment of Erwinia amylovora live cell populations in fire blight cankers by classic microbiology methods has major limitations. Some of them are the presence of competitive microbiota in samples that inhibit E. amylovora’s growth and the release of toxic compounds by plant material during sample processing, which may hamper the pathogen’s ability to form colonies on solid media. Digital PCR (dPCR) combined with the photo-reactive DNA-binding dye propidium monoazide (PMA) allows selective detection and quantification of live E. amylovora cells in woody samples while overcoming the constraints of culture-dependent methods. This work describes a reliable viability dPCR procedure to determine E. amylovora live cell concentrations in fire blight cankers from pome fruit trees. This protocol can be adapted for the analysis of other types of plant material and enables investigation of ecological, epidemiological, and management significance of cankers as a relatively underexplored part of the fire blight disease cycle.
PB  - Springer
T2  - Plant Pathology, Part of the Methods in Molecular Biology book series (MIMB,volume 2536)
T1  - Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR
EP  - 249
SP  - 231
DO  - 10.1007/978-1-0716-2517-0_14
ER  - 
@inbook{
author = "Delgado Santander, Ricardo and Gašić, Katarina and Aćimović, Srđan",
year = "2022",
abstract = "The accurate assessment of Erwinia amylovora live cell populations in fire blight cankers by classic microbiology methods has major limitations. Some of them are the presence of competitive microbiota in samples that inhibit E. amylovora’s growth and the release of toxic compounds by plant material during sample processing, which may hamper the pathogen’s ability to form colonies on solid media. Digital PCR (dPCR) combined with the photo-reactive DNA-binding dye propidium monoazide (PMA) allows selective detection and quantification of live E. amylovora cells in woody samples while overcoming the constraints of culture-dependent methods. This work describes a reliable viability dPCR procedure to determine E. amylovora live cell concentrations in fire blight cankers from pome fruit trees. This protocol can be adapted for the analysis of other types of plant material and enables investigation of ecological, epidemiological, and management significance of cankers as a relatively underexplored part of the fire blight disease cycle.",
publisher = "Springer",
journal = "Plant Pathology, Part of the Methods in Molecular Biology book series (MIMB,volume 2536)",
booktitle = "Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR",
pages = "249-231",
doi = "10.1007/978-1-0716-2517-0_14"
}
Delgado Santander, R., Gašić, K.,& Aćimović, S.. (2022). Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR. in Plant Pathology, Part of the Methods in Molecular Biology book series (MIMB,volume 2536)
Springer., 231-249.
https://doi.org/10.1007/978-1-0716-2517-0_14
Delgado Santander R, Gašić K, Aćimović S. Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR. in Plant Pathology, Part of the Methods in Molecular Biology book series (MIMB,volume 2536). 2022;:231-249.
doi:10.1007/978-1-0716-2517-0_14 .
Delgado Santander, Ricardo, Gašić, Katarina, Aćimović, Srđan, "Selective Quantification of Erwinia amylovora Live Cells in Pome Fruit Tree Cankers by Viability Digital PCR" in Plant Pathology, Part of the Methods in Molecular Biology book series (MIMB,volume 2536) (2022):231-249,
https://doi.org/10.1007/978-1-0716-2517-0_14 . .
1
4
2

Bacteriophages for plant disease control

Choudhary, Manoj; Paret, Mathews; Obradović, Aleksa; Gašić, Katarina; Jeff, Jones

(Burleigh Dodds Science Publishing, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Choudhary, Manoj
AU  - Paret, Mathews
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Jeff, Jones
PY  - 2022
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/763
AB  - Crop yield loss due to bacterial plant pathogens need to be reduced to increase global food production demand. Currently available disease management strategies involving copper-based bactericides and antibiotics are losing efficacy due to development of resistance in bacteria. There is long familiar demand of environmentally friendly and sustainable strategies to control bacterial diseases. Bacteriophages are virus that kill target bacteria without affecting another microorganism and environment. Bacteriophage efficiency on phyllosphere is mainly affected by ultraviolet (UV) light. Use of combination of phage, mixture with phage carrier bacteria and optimizing time of application helps in persistence of bacteriophage. There are several bacteriophage products already available in the market to control destructive bacterial diseases. Unlike chemical based traditional control measure, bacteriophage mixture can be easily amended to reduce resistance development in bacteria. In this chapter, the authors discuss from phage isolation to interaction with bacteria and control mechanism of plant diseases.
PB  - Burleigh Dodds Science Publishing
T2  - In: Microbial bioprotectants for plant disease management (eds. Köhl, J and Ravensberg, W.), Burleigh Dodds Science Publishing, Sawston, Cambridge, UK, pp: 473-506.
T1  - Bacteriophages for plant disease control
EP  - 506
SP  - 473
DO  - 10.19103/AS.2021.0093.18
ER  - 
@inbook{
author = "Choudhary, Manoj and Paret, Mathews and Obradović, Aleksa and Gašić, Katarina and Jeff, Jones",
year = "2022",
abstract = "Crop yield loss due to bacterial plant pathogens need to be reduced to increase global food production demand. Currently available disease management strategies involving copper-based bactericides and antibiotics are losing efficacy due to development of resistance in bacteria. There is long familiar demand of environmentally friendly and sustainable strategies to control bacterial diseases. Bacteriophages are virus that kill target bacteria without affecting another microorganism and environment. Bacteriophage efficiency on phyllosphere is mainly affected by ultraviolet (UV) light. Use of combination of phage, mixture with phage carrier bacteria and optimizing time of application helps in persistence of bacteriophage. There are several bacteriophage products already available in the market to control destructive bacterial diseases. Unlike chemical based traditional control measure, bacteriophage mixture can be easily amended to reduce resistance development in bacteria. In this chapter, the authors discuss from phage isolation to interaction with bacteria and control mechanism of plant diseases.",
publisher = "Burleigh Dodds Science Publishing",
journal = "In: Microbial bioprotectants for plant disease management (eds. Köhl, J and Ravensberg, W.), Burleigh Dodds Science Publishing, Sawston, Cambridge, UK, pp: 473-506.",
booktitle = "Bacteriophages for plant disease control",
pages = "506-473",
doi = "10.19103/AS.2021.0093.18"
}
Choudhary, M., Paret, M., Obradović, A., Gašić, K.,& Jeff, J.. (2022). Bacteriophages for plant disease control. in In: Microbial bioprotectants for plant disease management (eds. Köhl, J and Ravensberg, W.), Burleigh Dodds Science Publishing, Sawston, Cambridge, UK, pp: 473-506.
Burleigh Dodds Science Publishing., 473-506.
https://doi.org/10.19103/AS.2021.0093.18
Choudhary M, Paret M, Obradović A, Gašić K, Jeff J. Bacteriophages for plant disease control. in In: Microbial bioprotectants for plant disease management (eds. Köhl, J and Ravensberg, W.), Burleigh Dodds Science Publishing, Sawston, Cambridge, UK, pp: 473-506.. 2022;:473-506.
doi:10.19103/AS.2021.0093.18 .
Choudhary, Manoj, Paret, Mathews, Obradović, Aleksa, Gašić, Katarina, Jeff, Jones, "Bacteriophages for plant disease control" in In: Microbial bioprotectants for plant disease management (eds. Köhl, J and Ravensberg, W.), Burleigh Dodds Science Publishing, Sawston, Cambridge, UK, pp: 473-506. (2022):473-506,
https://doi.org/10.19103/AS.2021.0093.18 . .
1

NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA

Obradović, Aleksa; Menković, Jelena; Prokić, Anđelka; Ivanović, Milan; Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Menković, Jelena
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1282
AB  - Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA
SP  - 9
ER  - 
@conference{
author = "Obradović, Aleksa and Menković, Jelena and Prokić, Anđelka and Ivanović, Milan and Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina",
year = "2021",
abstract = "Glavni cilj istraživanja fitopatogenih bakterija je njihovo bolje poznavanje i razvoj
efikasne strategije zaštite. Klimatske promene, globalna distribucija reproduktivnog biljnog
materijala, evolucija poljoprivredne prakse i povećana zabrinutost za životnu sredinu,
zahtevaju nove pristupe kontroli bakterioza biljaka. Stoga je mogućnost primene prirodnih,
zdravstveno i ekološki prihvatljivih mehanizama kontrole fitopatogenih bakterija, izazvala
povećano interesovanje biljnih bakteriologa. Biološka kontrola, kao novi oslonac integrisanih
strategija kontrole biljnih bolesti, mogla bi doprineti prihvatljivoj efikasnosti i održivosti
trenutnih mera zaštite. Strategije biološke kontrole se uglavnom zasnivaju na sprečavanjju
nastanka infekcije, smanjenju učestalosti bakterioza biljaka bilo selektovanom ili
indukovanom otpornošću, konkurencijom, antibiozom ili ometanjem životnog ciklusa
patogena. Većina poznatih bioloških agenasa pripada rodovima Bacillus, Lactobacillus,
Erwinia, Pantoea, Streptomyces, Bdellovibrio, fluorescentnim Pseudomonas spp.,
bakteriofagima i protozoama. Neki takođe uključuju avirulentne oblike patogenih sojeva. Kao
jedna od ciljanih tačaka, osim samih bakterijskih ćelija, nameće se ometanje formiranja
biofilma ili manipulacija fizioloških procesa bakterije upotrebom signalnih molekula. Novija
istraživanja takođe ukazuju da bi se značajan napredak u ispoljavanju konkurentnosti i
sposobnosti bioloških agensa u proizvodnji antimikrobnih metabolita ili izazivanju otpornosti
biljaka mogao postići boljim razumevanjem prirode njihovog preživljavanja i procesa
interakcije sa fitopatogenim bakterijama, ali i sa drugim činiocima mikrobioma i životnom
sredinom uopšte. U većini slučajeva, efikasna primena takvih jedinjenja i zadovoljavajući
efekat njihove biološke aktivnosti zahtevaju razvoj posebnih tehnika ili kombinaciju više od
jednog agensa. Međutim, uprkos nedavno povećanom broju i raznolikosti istraživačkih
programa, mora se priznati da su broj i dostupnost komercijalnih biobaktericida i dalje
ograničeni.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA",
pages = "9"
}
Obradović, A., Menković, J., Prokić, A., Ivanović, M., Zlatković, N.,& Gašić, K.. (2021). NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 9.
Obradović A, Menković J, Prokić A, Ivanović M, Zlatković N, Gašić K. NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:9..
Obradović, Aleksa, Menković, Jelena, Prokić, Anđelka, Ivanović, Milan, Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, "NOVI TRENDOVI U BIOLOŠKOJ KONTROLI FITOPATOGENIH BAKTERIJA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):9.

DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE

Ivanović, Milan; Prokić, Anđelka; Menković, Jelena; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Menković, Jelena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1281
AB  - Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
T2  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE
SP  - 47
ER  - 
@inbook{
author = "Ivanović, Milan and Prokić, Anđelka and Menković, Jelena and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna plamenjača jabučastih voćaka, koju prouzrokuje bakterija Erwinia
amylovora, predstavlja jednu od najštetnijih bakterioza na našim prostorima. Detekcija
bakterije u biljnom materijalu moguća je primenom lančanog umnožavanja specifičnih
fragmenata nukleinske kiseline (PCR) korišćenjem većeg broja setova specifičnih prajmera. U
cilju povećanja specifičnosti i brzine detekcije ovog patogena, razvijene su nove, osetljivije
metode kao što su „nested“ ili Real-time PCR. Jedna od najsavremenijih molekularnih tehnika
za detekciju E. amylovora je tzv. izotermna amplifikacija nukleniske kiseline posredstvom
petlje (Eng. Loop-Mediated Isothermal Amplification, LAMP). LAMP se zasniva na postulatima
konvencionalnog PCR-a i fluorimetrije uz upotrebu 3 para prajmera koji formiraju DNK
molekul nalik petlji, povećavajući specifičnost metode. Tokom reakcije, interkalirajuća boja
vezuje se za novosintetisane molekule DNK, što omogućava detekciju i relativnu kvantifikaciju
bakterijske DNK u uzorku u realnom vremenu. Najznačajnija prednost LAMP metode je
mogućnost umnožavanja specifičnih sekvenci pod izotermnim uslovima između 63 i 65 °C, pri
čemu ne dolazi do gubitka vremena u termičkim promenama, ujedno otklanjajući potrebu za
termosajklerom - uređajem neophodnim za ostale PCR tehnike.
U ovom radu, za detekciju E. amylovora u ekstraktu kruške i kontrolnoj suspenziji
bakterija različite koncentracije korišćen je prenosivi aparat ICGENE mini (Enbiotech, Italija), a
ekstrakcija i umnožavanje DNK obavljene su prema uputstvu proizvođača. Ova metoda koristi
šest prajmera koji detektuju vrlo konzerviranu sekvencu hromozomskog amsH gena, specifičnu
za E. amylovora. Unapred pripremljeni prajmeri nalaze se u liofilizovanom stanju u reakcionim
mikroepruvetama kako bi se smanjila mogućnost greške pipetiranjem tokom pripreme reakcije.
Osetljivost metode proučena je korišćenjem serije razređenja bakterijske suspenzije soja E.
amylovora KFB 159. Za proučavanje uticaja inhibitornih materija iz biljnog tkiva na osetljivost
metode korišćena je smeša bakterijske suspenzije i ekstrakta mladara kruške.
Primenom LAMP metode moguće je detektovati DNK E. amylovora u biljnom materijalu
za manje od 1h, dok je pomoću Real-time PCR-a potrebno oko 3h, a konvencionalnim PCR-om
preko 6h. U poređenju sa konvencionalnom PCR metodom, LAMP je jednostavnija i brža
metoda, pri čemu nema rukovanja PCR produktima, elektroforeze, bojenja i slikanja gela.
Rezultati pokazuju da je najniža detektovana koncentracija bakterija u ekstraktu kruške bila
1,38106 bakterija/ml, što je u poređenju sa drugim metodama nedovoljno osetljivo. Nešto
veća osetljivost zabeležena je u detekciji bakterija u kontrolnoj suspenziji bez biljnog
ekstrakta (2,3103 bakterija/ml). Rezultati ukazuju da je detekcija E. amylovora LAMP
metodom brza i jednostavna, ali da prisustvo biljnog ekstrakta značajno umanjuje osetljivost
metode. Negativan uticaj inhibitornih materija iz biljnog materijala se mora otkloniti
optimizacijom metode kako bi mogla da zameni postojeće PCR tehnike.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
booktitle = "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE",
pages = "47"
}
Ivanović, M., Prokić, A., Menković, J., Gašić, K., Zlatković, N.,& Obradović, A.. (2021). DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 47.
Ivanović M, Prokić A, Menković J, Gašić K, Zlatković N, Obradović A. DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:47..
Ivanović, Milan, Prokić, Anđelka, Menković, Jelena, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Obradović, Aleksa, "DETEKCIJA Erwinia amylovora PRIMENOM LOOP-MEDIATED ISOTHERMAL AMPLIFICATION (LAMP) METODE" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):47.

Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Aleksić, Goran

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Aleksić, Goran
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1280
AB  - Proizvodnja bobičastog voća u Srbiji ima dugu tradiciju. Usled povećanih zahteva
tržišta za svežim plodovima kao i visokog izvoznog potencijala, proizvodnja borovnice dobija
na značaju poslednjih godina. Intenziviranjem proizvodnje i stalnim uvozom sadnog
materijala, značajno se povećao i rizik od pojave štetnih organizama i nastanka bolesti u
zasadima.
Tokom maja meseca, na području opštine Šabac, primećena je pojava nekroze vršnih
delova letorasta dvogodišnjih sadnica borovnice, sorte Draper. Na obolelim biljkama uočeni
su simptomi sušenja i pucanja kore letorasta i formiranja crvenkasto smeđih rak rana koje su
se širile od vrha lastara duž grana. Takođe, pupoljci su se ubrzo nakon početnog razvoja sušili
i nekrotirali, dok se na granama, ispod kore, zapažala pojava vlažnih lezija i tamno mrka
obojenost kambijalnog tkiva. Pri jačem intenzitetu zaraze, dolazilo je do potpunog sušenja
biljaka. Nekoliko nedelja pre ispoljavanja simptoma, na ovom području su zabeležene pojave
jutarnjih mrazeva i niskih dnevnih temperatura.
Iz obolelog tkiva izvršena je izolacija bakterija na Kingovu podlogu B. Nakon 48h
inkubacije pri temperaturi 27°C, razvile su se pojedinačne, okrugle, sjajne, beličaste kolonije,
koje su odabrane za dalje proučavanje. Svi sojevi su bili Gram i oksidaza negativni, levan
pozitivni, prouzrokovali su hipersenzitivnu reakciju lista duvana i stvarali zeleni fluorescentni
pigment. Na osnovu proučenih biohemijsko-fizioloških karakteristika sojeva, uključujući
rezultate PCR testa za detekciju syrB gena, kao i analizom sekvenci 16s rRNK i gyrB gena,
utvrđena je pripadnost sojeva vrsti Pseudomonas syringae. U cilju provere patogenosti
izolovanih sojeva, biljke borovnice su inokulisane metodom infiltracije bakterijske suspenzije
koncentracije 106 CFU/ml u tkivo lastara. Nakon tri nedelje, razvili su se nekroza tkiva i
pucanje kore na mestu inokulacije, nalik simptomima prirodne infekcije. Iz inokulisanih
biljaka urađena je reizolacija i potvrđen identitet patogena PCR testom.
Iako je P. syringae široko rasprostranjena bakterija u prirodi kao patogen voćaka, ovo
je prvi nalaz ove vrste kao prouzrokovača bakterioznog raka borovnice u našoj zemlji. Imajući
u vidu da su sojevi P. syringae skloni specijalizaciji prema domaćinu, daljim proučavanjima bi
trebalo utvrditi pripadnost proučavanih sojeva nekom od postojećih ili novom patogenom
varijetetu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine
T1  - Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Aleksić, Goran",
year = "2021",
abstract = "Proizvodnja bobičastog voća u Srbiji ima dugu tradiciju. Usled povećanih zahteva
tržišta za svežim plodovima kao i visokog izvoznog potencijala, proizvodnja borovnice dobija
na značaju poslednjih godina. Intenziviranjem proizvodnje i stalnim uvozom sadnog
materijala, značajno se povećao i rizik od pojave štetnih organizama i nastanka bolesti u
zasadima.
Tokom maja meseca, na području opštine Šabac, primećena je pojava nekroze vršnih
delova letorasta dvogodišnjih sadnica borovnice, sorte Draper. Na obolelim biljkama uočeni
su simptomi sušenja i pucanja kore letorasta i formiranja crvenkasto smeđih rak rana koje su
se širile od vrha lastara duž grana. Takođe, pupoljci su se ubrzo nakon početnog razvoja sušili
i nekrotirali, dok se na granama, ispod kore, zapažala pojava vlažnih lezija i tamno mrka
obojenost kambijalnog tkiva. Pri jačem intenzitetu zaraze, dolazilo je do potpunog sušenja
biljaka. Nekoliko nedelja pre ispoljavanja simptoma, na ovom području su zabeležene pojave
jutarnjih mrazeva i niskih dnevnih temperatura.
Iz obolelog tkiva izvršena je izolacija bakterija na Kingovu podlogu B. Nakon 48h
inkubacije pri temperaturi 27°C, razvile su se pojedinačne, okrugle, sjajne, beličaste kolonije,
koje su odabrane za dalje proučavanje. Svi sojevi su bili Gram i oksidaza negativni, levan
pozitivni, prouzrokovali su hipersenzitivnu reakciju lista duvana i stvarali zeleni fluorescentni
pigment. Na osnovu proučenih biohemijsko-fizioloških karakteristika sojeva, uključujući
rezultate PCR testa za detekciju syrB gena, kao i analizom sekvenci 16s rRNK i gyrB gena,
utvrđena je pripadnost sojeva vrsti Pseudomonas syringae. U cilju provere patogenosti
izolovanih sojeva, biljke borovnice su inokulisane metodom infiltracije bakterijske suspenzije
koncentracije 106 CFU/ml u tkivo lastara. Nakon tri nedelje, razvili su se nekroza tkiva i
pucanje kore na mestu inokulacije, nalik simptomima prirodne infekcije. Iz inokulisanih
biljaka urađena je reizolacija i potvrđen identitet patogena PCR testom.
Iako je P. syringae široko rasprostranjena bakterija u prirodi kao patogen voćaka, ovo
je prvi nalaz ove vrste kao prouzrokovača bakterioznog raka borovnice u našoj zemlji. Imajući
u vidu da su sojevi P. syringae skloni specijalizaciji prema domaćinu, daljim proučavanjima bi
trebalo utvrditi pripadnost proučavanih sojeva nekom od postojećih ili novom patogenom
varijetetu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine",
title = "Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Aleksić, G.. (2021). Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine
Društvo za zaštitu bilja..
Gašić K, Zlatković N, Aleksić G. Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI. in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine. 2021;..
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Aleksić, Goran, "Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ BAKTERIOZNOG RAKA BOROVNICE U SRBIJI" in XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. godine (2021).

KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE

Gašić, Katarina; Obradović, Mina; Blagojević, Nevena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Obradović, Mina
AU  - Blagojević, Nevena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1279
AB  - Acidovorax citrulli, prouzrokovač mrljavosti plodova lubenice i dinje jedna je od
najdestruktivnijih bakterioza ovih biljaka u svetu. Patogen je detektovan u Srbiji 2014. godine,
kada je izazvao ogromne štete proizvodnji lubenice. Usled nedostatka efikasnih baktericida za
suzbijanje ovog patogena, nameće se potreba pronalaženja alternativnih rešenja. Stoga je
proučeno prisustvo bakteriofaga, prirodnih neprijatelja Acidovorax citrulli i izvršena njihova
izolacija i karakterizacija.
Tokom 2014. godine izolovano je dvanaest sojeva faga iz rizosfere obolelih biljaka
lubenice, kako i iz listova lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti. Karakterizacija
sojeva izvršena je na osnovu spektra domaćina virusa, morfoloških odlika plakova i virusnih
čestica, termalne tačke inaktivacije, parametara umnožavanja faga, kao i RFLP analize.
Rezultati istraživanja pokazali su da svi sojevi faga liziraju 30 od ukupno 32 testirana
soja A. citrulli izolovana u Srbiji. Fagi su ispoljili vosoku specifičnost prema vrsti i nisu lizirali
ostale testirane vrste patogenih i saprofitnih bakterija. Svi sojevi formirali su prozračne
plakove, prečnika 2 mm, nakon 24 h inkubacije. Pomoću transmisionog elektronskog
mikrosopa, utvrđeno je da fagi pripadaju redu Caudovirales, familiji Siphoviridae. Tokom 20
min 90% faga se adsorbuje na površinu bakterijske ćelije, dok se po jednoj inficiranoj ćeliji
oslobodi prosečno 74 ± 5 čestice virusa. Termalna tačka inaktivacije faga iznosila je 66 ili
67ºC. Fagi su ispoljili osetljivost prema hloroformu, bili su stablini pri pH 5-9, ali inaktivirani
nakon 5-10 min izloženosti UV svetlu. RFLP analizom, korišćenjem EcoRI, BsmI and BamHI
enzima nisu utvrđene genetičke razlike među proučavanim sojevima faga.
Ova istraživanja stvaraju osnovu za dalji razvoj inovativnih metoda za kontrolu
bakteriozne mrljavosti lubenice primenom prirodnih mehanizama zaštite.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
T1  - KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE
IS  - 17
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Obradović, Mina and Blagojević, Nevena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Acidovorax citrulli, prouzrokovač mrljavosti plodova lubenice i dinje jedna je od
najdestruktivnijih bakterioza ovih biljaka u svetu. Patogen je detektovan u Srbiji 2014. godine,
kada je izazvao ogromne štete proizvodnji lubenice. Usled nedostatka efikasnih baktericida za
suzbijanje ovog patogena, nameće se potreba pronalaženja alternativnih rešenja. Stoga je
proučeno prisustvo bakteriofaga, prirodnih neprijatelja Acidovorax citrulli i izvršena njihova
izolacija i karakterizacija.
Tokom 2014. godine izolovano je dvanaest sojeva faga iz rizosfere obolelih biljaka
lubenice, kako i iz listova lubenice sa simptomima bakteriozne mrljavosti. Karakterizacija
sojeva izvršena je na osnovu spektra domaćina virusa, morfoloških odlika plakova i virusnih
čestica, termalne tačke inaktivacije, parametara umnožavanja faga, kao i RFLP analize.
Rezultati istraživanja pokazali su da svi sojevi faga liziraju 30 od ukupno 32 testirana
soja A. citrulli izolovana u Srbiji. Fagi su ispoljili vosoku specifičnost prema vrsti i nisu lizirali
ostale testirane vrste patogenih i saprofitnih bakterija. Svi sojevi formirali su prozračne
plakove, prečnika 2 mm, nakon 24 h inkubacije. Pomoću transmisionog elektronskog
mikrosopa, utvrđeno je da fagi pripadaju redu Caudovirales, familiji Siphoviridae. Tokom 20
min 90% faga se adsorbuje na površinu bakterijske ćelije, dok se po jednoj inficiranoj ćeliji
oslobodi prosečno 74 ± 5 čestice virusa. Termalna tačka inaktivacije faga iznosila je 66 ili
67ºC. Fagi su ispoljili osetljivost prema hloroformu, bili su stablini pri pH 5-9, ali inaktivirani
nakon 5-10 min izloženosti UV svetlu. RFLP analizom, korišćenjem EcoRI, BsmI and BamHI
enzima nisu utvrđene genetičke razlike među proučavanim sojevima faga.
Ova istraživanja stvaraju osnovu za dalji razvoj inovativnih metoda za kontrolu
bakteriozne mrljavosti lubenice primenom prirodnih mehanizama zaštite.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor",
title = "KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE",
number = "17"
}
Gašić, K., Obradović, M., Blagojević, N.,& Obradović, A.. (2021). KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
Društvo za zaštitu bilja.(17).
Gašić K, Obradović M, Blagojević N, Obradović A. KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor. 2021;(17)..
Gašić, Katarina, Obradović, Mina, Blagojević, Nevena, Obradović, Aleksa, "KARAKTERIZACIJA BAKTERIOFAGA SPECIFIČNIH PREMA Acidovorax citrulli – PROUZROKOVAČU MRLJAVOSTI PLODA LUBENICE" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor, no. 17 (2021).

Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1277
AB  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
T1  - Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA
SP  - 16
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Bakteriozna mrljavost plodova lubenice, prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Acidovorax citrulli, predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji lubenice još od osamdesetih
godina prošlog veka. Bakterija je detektovana po prvi put na Floridi, a značajniji gubici u
proizvodnji beleže se u oblasti severne Amerike počev od 1987. godine. Patogen se ubrzo
proširio širom sveta, uglavnom putem zaraženog semena i sadnog materijala. Različite
korovske i gajene vrste familije Cucurbitaceae mogu biti domaćini ove bakterije, ali lubenica i
dinja spadaju u najosetljivije. U uslovima pogodnim za razvoj infekcije, gubici u proizvodnji
mogu biti potpuni. Uprkos pretpostavci da su jedini domaćini ove bakterije vrste familije
tikava, grupa izraelskih autora izolovala je A. citrulli iz obolelih biljaka paradajza i plavog
patlidžana tokom 2012. i 2014. godine, dok je 2020. godine bolest detektovana i u rasadu
paradajza u Grčkoj. Ovi izveštaji ukazuju na to da A. citrulli potencijalno može ugroziti
proizvodnju i drugih biljnih vrsta, izvan familije Cucurbitaceae. Prema podacima svetske
literature, sojevi A. citrulli se mogu svrstati u dve biohemijsko-fiziološki i genetički udaljene
grupe, pa tako grupi I pripadaju sojevi izolovani iz različitih vrsta familije Cucurbitaceae, dok
grupi II pripadaju uglavnom sojevi izolovani iz lubenice.
U Srbiji A. citrulli predstavlja karantinsku vrstu, koja je po prvi put detektovana 2014.
godine i od tada se vrši redovno praćenje pojave patogena. U proizvodnji lubenice, na
pojedinim poljima gde je utvrđena pojava bolesti, gubici su iznosili preko 90% ukupnog
prinosa. Tokom osmogodišnjeg perioda, izolovano je preko 50 sojeva A. citrulli u Srbiji.
Proučene su biohemijsko-fiziološke osobine, rezistentnost prema baktericidima, krug
domaćina, stepen virulentnosti prema različitim sortama lubenice, kao i genetičke
karakteristike sojeva. Na osnovu rezultata naših istraživanja, utvrđeno je da proučavani sojevi
imaju homogenu strukturu populacije i pripadaju grupi II. Ovaj podatak do nedavno je
ukazivao da će lubenica i dalje biti najugroženiji domaćin u nas. Međutim, najnoviji podaci
ukazuju da sojevi ove grupe mogu prouzrokovati bolest i na drugim vrstama, kao što su plavi
patlidžan i paradajz. Stoga se nameće potreba za dodatnom opreznošću, primenom
karantinskih i fitosanitarnih mera, kao i intenzivnijem izučavanju epidemioloških
karakteristika ove bakterije.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021",
title = "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA",
pages = "16"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M.,& Obradović, A.. (2021). Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021
Društvo za zaštitu bilja., 16.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Obradović A. Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA. in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021. 2021;:16..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Obradović, Aleksa, "Acidovorax citrulli - NOVA SAZNANJA O POPULACIJI POREKLOM IZ SRBIJE I POTENCIJALNO ŠIREM KRUGU DOMAĆINA" in XVI simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 22. do 25. novembra 2021 (2021):16.

PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV

Ivanović, Milan M; Šević, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Menković, Jelena; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Milan M
AU  - Šević, Milan
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Menković, Jelena
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1275
AB  - biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
T1  - PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV
EP  - 30
SP  - 29
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Milan M and Šević, Milan and Prokić, Anđelka and Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Menković, Jelena and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "biljaka u vidu guste sadnje, korišćenja osetljivih podloga i novih, osetljivih sorti, doprinose
češćoj i jačoj pojavi bolesti biljaka. U tom pogledu bakteriozna obolenja ne predstavljaju
izuzetak. U uslovima pogodnim za razvoj i širenje bolesti, fitopatogene bakterije za kratko
vreme mogu pričiniti ogromne štete.
Ukrupnjavanje poseda i velike površine pod jednom biljnom vrstom, osim što stvaraju
uslove za brzo širenje patogena, često smanjuju mogućnost i efekte primene preventivnih
agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mera zaštite. U takvoj situaciji proizvođači se
uglavnom odlučuju za mere intervencije odnosno zaštitu hemijskim sredstvima. Jedan od
načina kontrole bakterioznih oboljenja je primena preparata na bazi bakra. Međutim,
ograničena primena tokom mirovanja ili do određene fenofaze razvoja biljaka, fitotoksičnost
jona bakra usled niskih temperatura i pojava rezistentnosti fitopatogenih bakterija dovode u
pitanje efikasnost bakarnih preparata. Stoga se u pojedinim državama za suzbijanje
fitopatogenih bakterija koriste i antibiotici. To su proizvodi biološke sinteze aktinomiceta,
bakterija i gljiva, ili hemijski sintetisane materije koji deluju inhibitorno na mikroorganizme.
Ipak, upotrebu antibiotika u zaštiti bilja prate mnoge kontroverze, ali i zablude.
Neke od osnovanih bojazni vezane za upotrebu antibiotika u zaštiti bilja su: razvoj
rezistentnih sojeva bakterija, rizik od transfera gena rezistentnosti iz poljoprivredne sredine u
humanu populaciju, uticaj na neciljane mikroorganizme i smanjenje genetičkog diverziteta,
kao i pitanje ostataka antibiotika u biljnim proizvodima i posledice koje mogu nastati zbog
toga.
S druge strane, jedna od najvećih zabluda je da se antibiotici široko primenjuju u zaštiti
bilja od bakterioznih obolenja. Iskustva iz SAD zapravo pokazuju da se antibiotici u zaštit bilja
u najvećoj meri koriste u kontroli jednog obolenja: bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka.
Količina upotrebljenih antibiotika u zaštiti bilja u SAD su zanemarljivo male, svega 0,26%, dok
se preostali deo upotrebi u uzgoju životinja. U našoj zemlji nije dozvoljena upotreba
antibiotika u zaštiti bilja. Ipak, situacija na terenu ukazuje na njihovo nedozvoljeno korišćenje
u pojedinim slučajevima. Dodatnu opasnost predstavlja aktivna materija koja se tom prilikom
koristi, a to je streptomicin sulfat koji je zapravo registrovan za primenu u veterinarskoj
medicini, a ne kao formulacija prilagođena zaštiti bilja. Takva praksa stvara uslove za
ostvarenje navedenih bojazni, a takođe može ugroziti poverenje domaćih potrošača kao i
plasman poljoprivrednih proizvoda na inostrano tržište. Pojedine evropske zemlje poput Austrije, Švajcarske i Nemačke regulisale su upotrebu antibiotika u zaštiti od bakteriozne
plamenjače izdavanjem specijalnih dozvola od strane nadležnih institucija u godinama kada se
proceni da postoji jak infekcioni pritisak i povoljni uslovi za razvoj bolesti. Možda je model
strogo kontrolisane upotrebe onaj koji bi zadovoljio sve strane: proizvođače, potrošače i
zakonodavca, a sve u cilju smanjenja neodgovorne upotrebe antibiotika u zaštiti bilja.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor",
title = "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV",
pages = "30-29"
}
Ivanović, M. M., Šević, M., Prokić, A., Gašić, K., Zlatković, N., Menković, J.,& Obradović, A.. (2021). PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor
Društvo za zaštitu bilja., 29-30.
Ivanović MM, Šević M, Prokić A, Gašić K, Zlatković N, Menković J, Obradović A. PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV. in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor. 2021;:29-30..
Ivanović, Milan M, Šević, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Menković, Jelena, Obradović, Aleksa, "PRIMENA ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI BILJA – ZA I PROTIV" in XVI Savetovanje o zaštiti bilja, 22-25. februar 2021., Zlatibor (2021):29-30.

HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE

Zlatković, Nevena; Gašić, Katarina; Prokić, Anđelka; Kuzmanović, Nemanja; Ivanović, Milan; Živković, Svetlana; Obradović, Aleksa

(Društvo za zaštitu bilja, 2021)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Prokić, Anđelka
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1276
AB  - Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
T1  - HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE
EP  - 63
SP  - 62
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Gašić, Katarina and Prokić, Anđelka and Kuzmanović, Nemanja and Ivanović, Milan and Živković, Svetlana and Obradović, Aleksa",
year = "2021",
abstract = "Pojava bakteriozne mrljavosti plodova lubenice uočena je šezdesetih godina prošlog
veka na Floridi, ali pažnju istraživača privukla je tek nakon dvadeset godina, kada su usled
iznenadne pojave epidemije nastali ogromni gubici u proizvodnji lubenice u nekoliko saveznih
američkih država. Na teritoriji naše zemlje prouzrokovač ovog oboljenja, karantinska vrsta A.
citrulli, po prvi put dospeva putem zaraženog semena 2014. godine.
Nakon ovog nalaza, patogen je sporadično detektovan na različitim lokalitetima i u
narednim sezonama. S obzirom na gubitke u proizvodnji koji mogu nastati usled pojave ovog
oboljenja, karantinskog statusa koji i dalje ima na teritoriji naše zemlje, nastavljena su dalja
proučavanja izolovanih sojeva. Pored realizovanih istraživanja o diverzitetu sojeva na
biohemijsko-fiziološkom nivou, u okviru ove studije proučavane su genetičke osobine
izolovanih sojeva.
Na osnovu rezultata prethodnih istraživanja, sojevi A. citrulli se mogu razdvojiti u dve
genetički različite grupe. Ova podela se dovodi u vezu sa krugom domaćina, pa tako grupi I
pripadaju sojevi koji su izolovani i ispoljavaju visoku virulentnost prema različitim
domaćinima familije Cucurbitaceae, dok su sojevi II grupe izolovani iz lubenice, prema kojoj
su naročito agresivni. Međutim, intenzivna proučavanja sojeva A. citrulli u svetu poslednjih
nekoliko godina, pokazala su da se ne može postaviti jasna granica među sojevima samo na
osnovu domaćina i da su rezultati u slučaju prirodne i veštački izazvane infekcije izrazito
varijabilni. Tako je pokazano da u uslovima veštačke inokulacije nije preterano izražena
specifičnost sojeva prema domaćinu, za razliku od infekcije nastale prirodnim putem u polju.
Stoga je u okviru naše studije proučena genetička pripadnost različitim grupama 41 soja A.
citrulli poreklom iz Srbije, izolovanih u periodu 2014-2018. godine. Izvedena je PCR reakcija
prema protokolu Živanović and Walcott (2016), gde se primenom posebno dizajniranih
prajmera, sojevi razvrstavaju u navedene dve grupe. Takođe, u cilju potvrde dobijenih
rezultata, primenjen je i duplex PCR, prema protokolu Zhao et al. (2020). Rezultati testiranja
su pokazali da sojevi izolovani u Srbiji predstavljaju homogenu populaciju i pripradaju II grupi
sojeva patogena lubenice. Ovakav rezultat se mogao očekivati imajući u vidu da su svi
proučavani sojevi izolovani iz biljaka lubenice.
Činjenica da proučavani sojevi pripadaju grupi II ukazuje da će lubenica i dalje biti
najugroženiji domaćin ove bakterije u nas, dok su manje verovatne štete u proizvodnji drugih
vrsta familije Cucurbitaceae.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine",
title = "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE",
pages = "63-62"
}
Zlatković, N., Gašić, K., Prokić, A., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Živković, S.,& Obradović, A.. (2021). HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine
Društvo za zaštitu bilja., 62-63.
Zlatković N, Gašić K, Prokić A, Kuzmanović N, Ivanović M, Živković S, Obradović A. HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE. in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine. 2021;:62-63..
Zlatković, Nevena, Gašić, Katarina, Prokić, Anđelka, Kuzmanović, Nemanja, Ivanović, Milan, Živković, Svetlana, Obradović, Aleksa, "HETEROGENOST SOJEVA Acidovorax citrulli POREKLOM IZ SRBIJE" in XV SAVETOVANJE O ZAŠTITI BILJA, Zlatibor, 22-25. februar 2021. godine (2021):62-63.

Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads

Gašić, Katarina; Zlatković, Nevena; Paunović, Marija

(University of Belgrade – Faculty of Agriculture, 2021)

TY  - CONF
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Paunović, Marija
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1273
AB  - The plant phyllosphere is colonized by various microorganisms including bacteria that could act as
natural antagonists of plant pathogens. In order to find an alternative to chemical pesticides in
plant protection, our study was focused on epiphytic bacteria as potential biocontrol agents.
Among 104 bacterial strains collected from apple phyllosphere in Serbia, four strains showed
potential to inhibit growth of Xanthomonas euvesicatoria strains in preliminary in vitro screening.
According to physiological and biochemical characteristics, as well as 16S rRNA and rpoD genes
sequences, all four strains were identified as Pseudomonas graminis. Its antagonistic activity was
further tested against some of the economically most important xanthomonads in vitro. Plates of
KB medium were spot inoculated with antagonistic strains, and after 48 h of incubation, cultures
were scarped from the medium afterwards plates were exposed to chloroform vapor. Plates were
subsequently flooded with suspension of each pathogenic strain in 0.7 % water agar (conc. 107
CFU/ml). Antagonistic activity was evaluated by measuring the widths of the inhibition zones after
48 h of incubation at 27 °C. Results of our research revealed that all tested strains showed
antagonistic activity against X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. gardneri, X. perforans, X. arboricola
pv. juglandis and X. hortorum pv. pelargoni by producing an inhibition zone of 5-27 mm. Our study
showed that strains of P. graminis are able to inhibit Xanthomonas spp. growth in vitro, suggesting
their potential use as a biocontrol agent in plant disease control.
PB  - University of Belgrade – Faculty of Agriculture
C3  - 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)
T1  - Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads
SP  - 90
ER  - 
@conference{
author = "Gašić, Katarina and Zlatković, Nevena and Paunović, Marija",
year = "2021",
abstract = "The plant phyllosphere is colonized by various microorganisms including bacteria that could act as
natural antagonists of plant pathogens. In order to find an alternative to chemical pesticides in
plant protection, our study was focused on epiphytic bacteria as potential biocontrol agents.
Among 104 bacterial strains collected from apple phyllosphere in Serbia, four strains showed
potential to inhibit growth of Xanthomonas euvesicatoria strains in preliminary in vitro screening.
According to physiological and biochemical characteristics, as well as 16S rRNA and rpoD genes
sequences, all four strains were identified as Pseudomonas graminis. Its antagonistic activity was
further tested against some of the economically most important xanthomonads in vitro. Plates of
KB medium were spot inoculated with antagonistic strains, and after 48 h of incubation, cultures
were scarped from the medium afterwards plates were exposed to chloroform vapor. Plates were
subsequently flooded with suspension of each pathogenic strain in 0.7 % water agar (conc. 107
CFU/ml). Antagonistic activity was evaluated by measuring the widths of the inhibition zones after
48 h of incubation at 27 °C. Results of our research revealed that all tested strains showed
antagonistic activity against X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. gardneri, X. perforans, X. arboricola
pv. juglandis and X. hortorum pv. pelargoni by producing an inhibition zone of 5-27 mm. Our study
showed that strains of P. graminis are able to inhibit Xanthomonas spp. growth in vitro, suggesting
their potential use as a biocontrol agent in plant disease control.",
publisher = "University of Belgrade – Faculty of Agriculture",
journal = "4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)",
title = "Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads",
pages = "90"
}
Gašić, K., Zlatković, N.,& Paunović, M.. (2021). Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads. in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.)
University of Belgrade – Faculty of Agriculture., 90.
Gašić K, Zlatković N, Paunović M. Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads. in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.). 2021;:90..
Gašić, Katarina, Zlatković, Nevena, Paunović, Marija, "Antagonistic potential of Pseudomonas graminis strains against some economically important xanthomonads" in 4th Annual Conference of the EuroXanth COST Action Virtual Conference 28–30 June 2021 Ralf Koebnik, Katarina Gašić, Aleksa Obradović (eds.) (2021):90.

BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA

Kovacs, Tamas; Bali, Dominika; Solti-Hodovan, Agnes; Obradović, Aleksa; Gašić, Katarina; Stefani, Emilio; Altin, Irem; Gopalakrishnan, Chelappan; Fieseler, Lars; Ravasz, Szabolcs; Rakhely, Gabor

(University of Pecs, 2021)

TY  - CONF
AU  - Kovacs, Tamas
AU  - Bali, Dominika
AU  - Solti-Hodovan, Agnes
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Stefani, Emilio
AU  - Altin, Irem
AU  - Gopalakrishnan, Chelappan
AU  - Fieseler, Lars
AU  - Ravasz, Szabolcs
AU  - Rakhely, Gabor
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1271
AB  - Bacterial plant diseases can cause significant economic losses worldwide. There is an urgent need for the development
and application of sustainable biocontrol agents against plant pathogenic bacteria. Bacteriophages are promising antimicrobial
agents, as it was demonstrated for five phytopathogenic bacteria. Phages infecting Acidovorax citrulli, causing
seedling blight and bacterial fruit blotch of cucurbits, were isolated and characterized. Lytic life cycle and some of the biological
characteristics of investigated phage strains indicated their potential in the control of watermelon fruit blotch. Xanthomonas
euvesicatoria causes bacterial spot disease of pepper and tomato. Phage KΦ1 was isolated from the rhizosphere
of pepper plants showing symptoms of bacterial spot. Foliar applications of the unformulated KΦ1 phage suspension
effectively controlled pepper bacterial spot compared to the standard treatment and the untreated control. Xanthomonas
oryzae pv. oryzae (Xoo) is the most devastating agent of rice, causing its bacterial leaf blight (BLB). We isolated and characterized
ten OP2-like bacteriophages. Laboratory efficacy trials strengthened the hypothesis that these bacteriophages
can control BLB effectively. A bacteriophage cocktail protected rice plants against Xoo successfully during a field trial.
Xanthomonas arboricola pv. juglandis (Xaj) causes walnut blight disease. Bacteriophages against Xaj were isolated from
Italian and Hungarian samples and characterized. Two phages were tested individually for their ability to suppress symptoms
in walnut plantlets following bacterial inoculation. A significant reduction in the degree of symptoms was observed
following phage application when compared to the control. We formulated a cocktail containing six bacteriophages and
implemented field trials by spraying the phage suspension on different Juglans regia varieties. The applied bacteriophage
cocktail protected walnut trees against Xaj effectively, albeit the efficacy was different depending on which variety was
treated. Erwinia amylovora causes fire blight disease of Rosaceae plants. 125 bacteriophages were isolated from soil, and
aerial samples were taken in Hungary, Romania, and Spain, from which 55 showed lytic plaque morphology. Based on
host range analysis conducted on 101 bacterium strains, 27 phages were subject of detailed characterization. The applied
bacteriophage cocktail carefully formulated protected apple trees against E. amylovora during two field trials. A special
permit was issued for marketing the Erwiphage bacteriophage-based biopesticide in 2012. This product was the first bacteriophage-
based biocontrol agent against E. amylovora and the second one among all bacteriophages-based biopesticide
that was available on the market worldwide. Our results support that bacteriophages are potent biocontrol agents against
phytopathogenic bacteria.
PB  - University of Pecs
C3  - 6th Central European Forum for Microbiology, 14-16, October 2021, Kecskemét, Hungary
T1  - BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA
ER  - 
@conference{
author = "Kovacs, Tamas and Bali, Dominika and Solti-Hodovan, Agnes and Obradović, Aleksa and Gašić, Katarina and Stefani, Emilio and Altin, Irem and Gopalakrishnan, Chelappan and Fieseler, Lars and Ravasz, Szabolcs and Rakhely, Gabor",
year = "2021",
abstract = "Bacterial plant diseases can cause significant economic losses worldwide. There is an urgent need for the development
and application of sustainable biocontrol agents against plant pathogenic bacteria. Bacteriophages are promising antimicrobial
agents, as it was demonstrated for five phytopathogenic bacteria. Phages infecting Acidovorax citrulli, causing
seedling blight and bacterial fruit blotch of cucurbits, were isolated and characterized. Lytic life cycle and some of the biological
characteristics of investigated phage strains indicated their potential in the control of watermelon fruit blotch. Xanthomonas
euvesicatoria causes bacterial spot disease of pepper and tomato. Phage KΦ1 was isolated from the rhizosphere
of pepper plants showing symptoms of bacterial spot. Foliar applications of the unformulated KΦ1 phage suspension
effectively controlled pepper bacterial spot compared to the standard treatment and the untreated control. Xanthomonas
oryzae pv. oryzae (Xoo) is the most devastating agent of rice, causing its bacterial leaf blight (BLB). We isolated and characterized
ten OP2-like bacteriophages. Laboratory efficacy trials strengthened the hypothesis that these bacteriophages
can control BLB effectively. A bacteriophage cocktail protected rice plants against Xoo successfully during a field trial.
Xanthomonas arboricola pv. juglandis (Xaj) causes walnut blight disease. Bacteriophages against Xaj were isolated from
Italian and Hungarian samples and characterized. Two phages were tested individually for their ability to suppress symptoms
in walnut plantlets following bacterial inoculation. A significant reduction in the degree of symptoms was observed
following phage application when compared to the control. We formulated a cocktail containing six bacteriophages and
implemented field trials by spraying the phage suspension on different Juglans regia varieties. The applied bacteriophage
cocktail protected walnut trees against Xaj effectively, albeit the efficacy was different depending on which variety was
treated. Erwinia amylovora causes fire blight disease of Rosaceae plants. 125 bacteriophages were isolated from soil, and
aerial samples were taken in Hungary, Romania, and Spain, from which 55 showed lytic plaque morphology. Based on
host range analysis conducted on 101 bacterium strains, 27 phages were subject of detailed characterization. The applied
bacteriophage cocktail carefully formulated protected apple trees against E. amylovora during two field trials. A special
permit was issued for marketing the Erwiphage bacteriophage-based biopesticide in 2012. This product was the first bacteriophage-
based biocontrol agent against E. amylovora and the second one among all bacteriophages-based biopesticide
that was available on the market worldwide. Our results support that bacteriophages are potent biocontrol agents against
phytopathogenic bacteria.",
publisher = "University of Pecs",
journal = "6th Central European Forum for Microbiology, 14-16, October 2021, Kecskemét, Hungary",
title = "BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA"
}
Kovacs, T., Bali, D., Solti-Hodovan, A., Obradović, A., Gašić, K., Stefani, E., Altin, I., Gopalakrishnan, C., Fieseler, L., Ravasz, S.,& Rakhely, G.. (2021). BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA. in 6th Central European Forum for Microbiology, 14-16, October 2021, Kecskemét, Hungary
University of Pecs..
Kovacs T, Bali D, Solti-Hodovan A, Obradović A, Gašić K, Stefani E, Altin I, Gopalakrishnan C, Fieseler L, Ravasz S, Rakhely G. BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA. in 6th Central European Forum for Microbiology, 14-16, October 2021, Kecskemét, Hungary. 2021;..
Kovacs, Tamas, Bali, Dominika, Solti-Hodovan, Agnes, Obradović, Aleksa, Gašić, Katarina, Stefani, Emilio, Altin, Irem, Gopalakrishnan, Chelappan, Fieseler, Lars, Ravasz, Szabolcs, Rakhely, Gabor, "BACTERIOPHAGE-BASED BIOCONTROL AGAINST PLANT PATHOGENIC BACTERIA" in 6th Central European Forum for Microbiology, 14-16, October 2021, Kecskemét, Hungary (2021).

Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe

Koebnik, Ralf; Gašić, Katarina; Obradović, Aleksa

(Belgrade : University, Faculty of Agriculture, 2021)


                                            

                                            
Koebnik, R., Gašić, K.,& Obradović, A.. (2021). Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe. in Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe
Belgrade : University, Faculty of Agriculture..
Koebnik R, Gašić K, Obradović A. Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe. in Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe. 2021;..
Koebnik, Ralf, Gašić, Katarina, Obradović, Aleksa, "Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe" in Integrating Science on Xanthomonadaceae for integrated plant disease management in Europe (2021).

Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana

Šević, Milan; Prokić, Anđelka; Gašić, Katarina; Obradović, Aleksa

(Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd, 2021)


                                            

                                            
Šević, M., Prokić, A., Gašić, K.,& Obradović, A.. (2021). Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd..
Šević M, Prokić A, Gašić K, Obradović A. Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana. in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2021;..
Šević, Milan, Prokić, Anđelka, Gašić, Katarina, Obradović, Aleksa, "Novi koncept održive strategije kontrole bakteriozne pegavosti paprike integracijom bioloških i hemijskih tretmana" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2021).

Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia

Ristić, Lela; Vučurović, Ivan; Vučurović, Ana; Živković, Svetlana; Gašić, Katarina; Kuzmanović, Slobodan; Starović, Mira

(Springer Verlag, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ristić, Lela
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Vučurović, Ana
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Starović, Mira
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/716
AB  - The distribution and frequency of potato leaf roll virus in the four most important potato growing regions in Serbia were studied during the seven years (2012–18). One hundred randomly collected potato tubers were sampled from each seed lot. The young leaves that developed in three weeks were sampled and tested to record infection rate. The presence of potato leaf roll virus was detected by double-antibody sandwich enzyme-linked immunosorbent assay and disease incidence was calculated using standard formula. The obtained result showed that the highest prevalence of potato leaf roll virus was detected from seed potato samples originated from the Raški region during 2018 (20.7%), while in the Moravički region, only 2.3–11.1% of the potato leaf roll virus was detected every year. The average annual potato leaf roll virus infection was the highest in 2012 (8.4%) and 2018 (8.0%). For further confirmation of potato leaf roll virus infection, reverse transcription (RT)-PCR was performed using specific primers PLRVCPvEcoRI /PLRVCPcNcoI, designed to amplify a 650 bp fragment of the full-length coat protein gene. The PCR products derived from 26 isolates were directly sequenced using the same primer pair as in RT-PCR. The coat protein sequence analysis revealed that the Serbian potato leaf roll virus isolates showed very low nucleotide diversity (95.9–100%). They shared the highest nt identities of 98.08–99.36% with the sequences of potato leaf roll virus isolates deposited in the GenBank from other parts of the world. Phylogenetic analysis and the haplotype network of the coat protein gene sequences showed that the Serbian potato leaf roll virus isolates could be classified in two different groups indicating two possible introductions of the virus to Serbia. The results of this study confirmed the importance of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia. Additionally, this research highlights the need for a continuous monitoring of the potato seeds produced in Serbia as well as imported seeds for the presence of potato leaf roll virus.
PB  - Springer Verlag
T2  - European Journal of Plant Pathology
T1  - Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia
EP  - 324
IS  - 2
SP  - 315
VL  - 160
DO  - 10.1007/s10658-021-02243-6
ER  - 
@article{
author = "Ristić, Lela and Vučurović, Ivan and Vučurović, Ana and Živković, Svetlana and Gašić, Katarina and Kuzmanović, Slobodan and Starović, Mira",
year = "2021",
abstract = "The distribution and frequency of potato leaf roll virus in the four most important potato growing regions in Serbia were studied during the seven years (2012–18). One hundred randomly collected potato tubers were sampled from each seed lot. The young leaves that developed in three weeks were sampled and tested to record infection rate. The presence of potato leaf roll virus was detected by double-antibody sandwich enzyme-linked immunosorbent assay and disease incidence was calculated using standard formula. The obtained result showed that the highest prevalence of potato leaf roll virus was detected from seed potato samples originated from the Raški region during 2018 (20.7%), while in the Moravički region, only 2.3–11.1% of the potato leaf roll virus was detected every year. The average annual potato leaf roll virus infection was the highest in 2012 (8.4%) and 2018 (8.0%). For further confirmation of potato leaf roll virus infection, reverse transcription (RT)-PCR was performed using specific primers PLRVCPvEcoRI /PLRVCPcNcoI, designed to amplify a 650 bp fragment of the full-length coat protein gene. The PCR products derived from 26 isolates were directly sequenced using the same primer pair as in RT-PCR. The coat protein sequence analysis revealed that the Serbian potato leaf roll virus isolates showed very low nucleotide diversity (95.9–100%). They shared the highest nt identities of 98.08–99.36% with the sequences of potato leaf roll virus isolates deposited in the GenBank from other parts of the world. Phylogenetic analysis and the haplotype network of the coat protein gene sequences showed that the Serbian potato leaf roll virus isolates could be classified in two different groups indicating two possible introductions of the virus to Serbia. The results of this study confirmed the importance of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia. Additionally, this research highlights the need for a continuous monitoring of the potato seeds produced in Serbia as well as imported seeds for the presence of potato leaf roll virus.",
publisher = "Springer Verlag",
journal = "European Journal of Plant Pathology",
title = "Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia",
pages = "324-315",
number = "2",
volume = "160",
doi = "10.1007/s10658-021-02243-6"
}
Ristić, L., Vučurović, I., Vučurović, A., Živković, S., Gašić, K., Kuzmanović, S.,& Starović, M.. (2021). Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia. in European Journal of Plant Pathology
Springer Verlag., 160(2), 315-324.
https://doi.org/10.1007/s10658-021-02243-6
Ristić L, Vučurović I, Vučurović A, Živković S, Gašić K, Kuzmanović S, Starović M. Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia. in European Journal of Plant Pathology. 2021;160(2):315-324.
doi:10.1007/s10658-021-02243-6 .
Ristić, Lela, Vučurović, Ivan, Vučurović, Ana, Živković, Svetlana, Gašić, Katarina, Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, "Incidence and molecular characterization of potato leaf roll virus in seed potato production in Serbia" in European Journal of Plant Pathology, 160, no. 2 (2021):315-324,
https://doi.org/10.1007/s10658-021-02243-6 . .
1
1
1

Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji

Obradović, Aleksa; Ivanović, Milan; Gašić, Katarina; Grahovac, Mila; Duduk, Bojan; Milijašević-Marčić, Svetlana; Ignjatov, Maja; Šević, Milan

(Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2021)

TY  - CONF
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Grahovac, Mila
AU  - Duduk, Bojan
AU  - Milijašević-Marčić, Svetlana
AU  - Ignjatov, Maja
AU  - Šević, Milan
PY  - 2021
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/812
AB  - Istraživanja akademika Živojina Tešića iz 1934. godine, a zatim i prof. Dragoljuba Šutića
u prvoj deceniji posle drugog svetskog rata, na Poljoprivredno-šumarskom, kasnije
Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, mogu se smatrati početkom proučavanja fitopatogenih
bakterija (FPB) u Srbiji. Od tada do danas istraživači su prošli mukotrpan put tokom kojeg su
razvijali i širili znanja na polju ovog dela fitopatologije. Uvođenjem fitobakteriologije u
nastavu na Poljoprivrednim fakultetima u Novom Sadu i Beogradu, zahvaljujući entuzijazmu i
naučnoj dalekovidosti profesora Momčila Arsenijevića i Milana Panića, ova oblast istraživanja
dobila je na intenzitetu i značaju. Poslednjih decenija razvoj fitobakteriologije tekao je
dinamično i ubrzano, zahvaljujući sve bržem napretku nauke i tehnologije, razvoju sredstava
komunikacije, posvećenosti istraživača, naučnoj saradnji, studijskim boravcima u
međunarodnim obrazovnim i naučnim institucijama, novim metodama izučavanja i
olakšanom pristupu informacijama. U Srbiji, najviše pažnje je posvećeno proučavanju FPB, a
kasnije i fitoplazmi, poreklom iz ekonomski značajnih biljnih vrsta voćaka, vinove loze,
povrtarskih, ratarskih i ukrasnih biljaka. Zahvaljujući interesovanju i entuzijazmu nevelikog
broja istraživača, usvajane su najsavremenije metode istraživanja ovih patogena.
Fitobakteriološka istraživanja su među prvima uvela u primenu molekularne metode u
domaćoj fitopatologiji. Primena PCR metode omogućila je razvoj nove epohe istraživanja
prokariota u Srbiji i upotrebu tehnika kao što su sekvenciranje genoma, analiza specifičnih ili
konstitutivnih gena, kvantitativni ili Real-time PCR, a to su metode koje se danas rutinski
koriste u istrživanjima prokariota u Srbiji. U novijem periodu razvijena su istraživanja u
oblasti detekcije, identifikacije i karakterizacije fitoplazmi u Srbiji, prateći ili predvodeći
svetska saznanja u ovoj oblasti. Primena savremenih metoda istraživanja omogućila je
izučavanje genetske strukture populacija fitopatogenih prokariota, detekciju novih vrsta u
našoj zemlji, stvaranje markera za precizniju identifikaciju ili proširivanje znanja iz oblasti
epidemiologije fitopatogenih prokariota. Osim toga, stečena saznanja se koriste u razvoju
inovativnih mogućnosti zaštite od bakterioza biološkim i konvencionalnim metodama. Decenijama sticano i unapređivano znanje neprekidno se prenosi generacijama koje dolaze,
kroz učešće fitobakteriologa u nastavnom procesu i kroz mentorski rad u visokoškolskim i
naučnim ustanovama, stvarajući tako osnov za dalji razvoj i napredak fitobakteriologije u
Srbiji.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19
T1  - Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji
ER  - 
@conference{
author = "Obradović, Aleksa and Ivanović, Milan and Gašić, Katarina and Grahovac, Mila and Duduk, Bojan and Milijašević-Marčić, Svetlana and Ignjatov, Maja and Šević, Milan",
year = "2021",
abstract = "Istraživanja akademika Živojina Tešića iz 1934. godine, a zatim i prof. Dragoljuba Šutića
u prvoj deceniji posle drugog svetskog rata, na Poljoprivredno-šumarskom, kasnije
Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, mogu se smatrati početkom proučavanja fitopatogenih
bakterija (FPB) u Srbiji. Od tada do danas istraživači su prošli mukotrpan put tokom kojeg su
razvijali i širili znanja na polju ovog dela fitopatologije. Uvođenjem fitobakteriologije u
nastavu na Poljoprivrednim fakultetima u Novom Sadu i Beogradu, zahvaljujući entuzijazmu i
naučnoj dalekovidosti profesora Momčila Arsenijevića i Milana Panića, ova oblast istraživanja
dobila je na intenzitetu i značaju. Poslednjih decenija razvoj fitobakteriologije tekao je
dinamično i ubrzano, zahvaljujući sve bržem napretku nauke i tehnologije, razvoju sredstava
komunikacije, posvećenosti istraživača, naučnoj saradnji, studijskim boravcima u
međunarodnim obrazovnim i naučnim institucijama, novim metodama izučavanja i
olakšanom pristupu informacijama. U Srbiji, najviše pažnje je posvećeno proučavanju FPB, a
kasnije i fitoplazmi, poreklom iz ekonomski značajnih biljnih vrsta voćaka, vinove loze,
povrtarskih, ratarskih i ukrasnih biljaka. Zahvaljujući interesovanju i entuzijazmu nevelikog
broja istraživača, usvajane su najsavremenije metode istraživanja ovih patogena.
Fitobakteriološka istraživanja su među prvima uvela u primenu molekularne metode u
domaćoj fitopatologiji. Primena PCR metode omogućila je razvoj nove epohe istraživanja
prokariota u Srbiji i upotrebu tehnika kao što su sekvenciranje genoma, analiza specifičnih ili
konstitutivnih gena, kvantitativni ili Real-time PCR, a to su metode koje se danas rutinski
koriste u istrživanjima prokariota u Srbiji. U novijem periodu razvijena su istraživanja u
oblasti detekcije, identifikacije i karakterizacije fitoplazmi u Srbiji, prateći ili predvodeći
svetska saznanja u ovoj oblasti. Primena savremenih metoda istraživanja omogućila je
izučavanje genetske strukture populacija fitopatogenih prokariota, detekciju novih vrsta u
našoj zemlji, stvaranje markera za precizniju identifikaciju ili proširivanje znanja iz oblasti
epidemiologije fitopatogenih prokariota. Osim toga, stečena saznanja se koriste u razvoju
inovativnih mogućnosti zaštite od bakterioza biološkim i konvencionalnim metodama. Decenijama sticano i unapređivano znanje neprekidno se prenosi generacijama koje dolaze,
kroz učešće fitobakteriologa u nastavnom procesu i kroz mentorski rad u visokoškolskim i
naučnim ustanovama, stvarajući tako osnov za dalji razvoj i napredak fitobakteriologije u
Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19",
title = "Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji"
}
Obradović, A., Ivanović, M., Gašić, K., Grahovac, M., Duduk, B., Milijašević-Marčić, S., Ignjatov, M.,& Šević, M.. (2021). Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19
Društvo za zaštitu bilja Srbije..
Obradović A, Ivanović M, Gašić K, Grahovac M, Duduk B, Milijašević-Marčić S, Ignjatov M, Šević M. Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji. in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19. 2021;..
Obradović, Aleksa, Ivanović, Milan, Gašić, Katarina, Grahovac, Mila, Duduk, Bojan, Milijašević-Marčić, Svetlana, Ignjatov, Maja, Šević, Milan, "Osvrt na proučavanje fitopatogenih bakterija i fitoplazmi u Srbiji" in Zbornik rezimea radova, 16. Savetovanje o zaštiti bilja, Zlatibor, 22-25. februar 2021. 18-19 (2021).

Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future

Stefani, Emilio; Obradović, Aleksa; Gašić, Katarina; Altin, Irem; Nagy, Ildikó K.; Kovács, Tamás

(MDPI, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Stefani, Emilio
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Altin, Irem
AU  - Nagy, Ildikó K.
AU  - Kovács, Tamás
PY  - 2021
UR  - http://aspace.agrif.bg.ac.rs/handle/123456789/5851
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/610
AB  - Xanthomonads, members of the family Xanthomonadaceae, are economically important plant pathogenic bacteria responsible for infections of over 400 plant species. Bacteriophage-based biopesticides can provide an environmentally friendly, effective solution to control these bacteria. Bacteriophage-based biocontrol has important advantages over chemical pesticides, and treatment with these biopesticides is a minor intervention into the microflora. However, bacteriophages’ agricultural application has limitations rooted in these viruses’ biological properties as active sub-stances. These disadvantageous features, together with the complicated registration process of bacteriophage-based biopesticides, means that there are few products available on the market. This review summarizes our knowledge of the Xanthomonas-host plant and bacteriophage-host bacterium interaction’s possible influence on bacteriophage-based biocontrol strategies and provides examples of greenhouse and field trials and products readily available in the EU and the USA. It also details the most important advantages and limitations of the agricultural application of bacteriophages. This paper also investigates the legal background and industrial property right issues of bacteriophage-based biopesticides. When appropriately applied, bacteriophages can provide a promising tool against xanthomonads, a possibility that is untapped. Information presented in this review aims to explore the potential of bacteriophage-based biopesticides in the control of xanthomonads in the future.
PB  - MDPI
T2  - Microorganisms
T1  - Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future
IS  - 5
SP  - 1056
VL  - 9
DO  - 10.3390/microorganisms9051056
ER  - 
@article{
author = "Stefani, Emilio and Obradović, Aleksa and Gašić, Katarina and Altin, Irem and Nagy, Ildikó K. and Kovács, Tamás",
year = "2021",
abstract = "Xanthomonads, members of the family Xanthomonadaceae, are economically important plant pathogenic bacteria responsible for infections of over 400 plant species. Bacteriophage-based biopesticides can provide an environmentally friendly, effective solution to control these bacteria. Bacteriophage-based biocontrol has important advantages over chemical pesticides, and treatment with these biopesticides is a minor intervention into the microflora. However, bacteriophages’ agricultural application has limitations rooted in these viruses’ biological properties as active sub-stances. These disadvantageous features, together with the complicated registration process of bacteriophage-based biopesticides, means that there are few products available on the market. This review summarizes our knowledge of the Xanthomonas-host plant and bacteriophage-host bacterium interaction’s possible influence on bacteriophage-based biocontrol strategies and provides examples of greenhouse and field trials and products readily available in the EU and the USA. It also details the most important advantages and limitations of the agricultural application of bacteriophages. This paper also investigates the legal background and industrial property right issues of bacteriophage-based biopesticides. When appropriately applied, bacteriophages can provide a promising tool against xanthomonads, a possibility that is untapped. Information presented in this review aims to explore the potential of bacteriophage-based biopesticides in the control of xanthomonads in the future.",
publisher = "MDPI",
journal = "Microorganisms",
title = "Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future",
number = "5",
pages = "1056",
volume = "9",
doi = "10.3390/microorganisms9051056"
}
Stefani, E., Obradović, A., Gašić, K., Altin, I., Nagy, I. K.,& Kovács, T.. (2021). Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future. in Microorganisms
MDPI., 9(5), 1056.
https://doi.org/10.3390/microorganisms9051056
Stefani E, Obradović A, Gašić K, Altin I, Nagy IK, Kovács T. Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future. in Microorganisms. 2021;9(5):1056.
doi:10.3390/microorganisms9051056 .
Stefani, Emilio, Obradović, Aleksa, Gašić, Katarina, Altin, Irem, Nagy, Ildikó K., Kovács, Tamás, "Bacteriophage-mediated control of phytopathogenic xanthomonads: A promising green solution for the future" in Microorganisms, 9, no. 5 (2021):1056,
https://doi.org/10.3390/microorganisms9051056 . .
1
24
2
25

Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems

Obradović, Aleksa; Jones, Jeffrey B; Botond, Balogh; Gašić, Katarina

(Caister Academic Press, 2020-06)

TY  - CHAP
AU  - Obradović, Aleksa
AU  - Jones, Jeffrey B
AU  - Botond, Balogh
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2020-06
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/764
AB  - Lytic bacteriophages (phages) have the potential for controlling susceptible bacteria in the rhizosphere or phyllosphere. The success of phage application in plant disease control requires that high populations of both phage and bacterium exist in order to initiate a chain reaction of bacterial lysis. Physical factors in natural environments such as the presence of biofilms that trap phages, low soil pH which inactivates phages, low rates of diffusion of phages in soil that prevent contact with target bacteria, and inactivation of phages upon exposure to ultraviolet (UV) light and desiccation, all impact successful use of phages in control of plant pathogenic bacteria. Other considerations relate to the bacterial strains which exist in nature. The bacterial species may have a low or high degree of variation in sensitivity to phages. Therefore, phage selection for field use requires careful monitoring of the targeted bacterial strains in the field due to the potential for strain variation and the likelihood for development of resistance to the deployed phages. Application timing has also been shown to be an important factor in improving the efficacy of phages. For instance, UV light is deleterious to phages and upon exposure phage populations plummet; therefore, evening applications of phages result in persistence on leaf surfaces for longer periods of time and may result in improved disease control. Extending the period of time that phages persist in the phyllosphere has been a major hurdle. Formulations have been identified which improve the persistence of phages on leaf surfaces; however, there is a need to identify superior formulations that extend the life on leaf surfaces from hours to days. Another strategy for maintaining high populations of phages has been to use non-pathogenic bacterial strains that are sensitive to the phage(s) or a closely related organism that does not cause disease on the plant host. Finally, phages may have value as part of an integrated management strategy.
PB  - Caister Academic Press
T2  - In: Bacterial Viruses: Exploitation for Biocontrol and Therapeutics (eds. Coffey, A. and Buttimer, C.), Caister Academic Press, Poole, UK, pp: 257-282.
T1  - Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems
EP  - 282
SP  - 257
DO  - 10.21775/9781913652517.07
ER  - 
@inbook{
author = "Obradović, Aleksa and Jones, Jeffrey B and Botond, Balogh and Gašić, Katarina",
year = "2020-06",
abstract = "Lytic bacteriophages (phages) have the potential for controlling susceptible bacteria in the rhizosphere or phyllosphere. The success of phage application in plant disease control requires that high populations of both phage and bacterium exist in order to initiate a chain reaction of bacterial lysis. Physical factors in natural environments such as the presence of biofilms that trap phages, low soil pH which inactivates phages, low rates of diffusion of phages in soil that prevent contact with target bacteria, and inactivation of phages upon exposure to ultraviolet (UV) light and desiccation, all impact successful use of phages in control of plant pathogenic bacteria. Other considerations relate to the bacterial strains which exist in nature. The bacterial species may have a low or high degree of variation in sensitivity to phages. Therefore, phage selection for field use requires careful monitoring of the targeted bacterial strains in the field due to the potential for strain variation and the likelihood for development of resistance to the deployed phages. Application timing has also been shown to be an important factor in improving the efficacy of phages. For instance, UV light is deleterious to phages and upon exposure phage populations plummet; therefore, evening applications of phages result in persistence on leaf surfaces for longer periods of time and may result in improved disease control. Extending the period of time that phages persist in the phyllosphere has been a major hurdle. Formulations have been identified which improve the persistence of phages on leaf surfaces; however, there is a need to identify superior formulations that extend the life on leaf surfaces from hours to days. Another strategy for maintaining high populations of phages has been to use non-pathogenic bacterial strains that are sensitive to the phage(s) or a closely related organism that does not cause disease on the plant host. Finally, phages may have value as part of an integrated management strategy.",
publisher = "Caister Academic Press",
journal = "In: Bacterial Viruses: Exploitation for Biocontrol and Therapeutics (eds. Coffey, A. and Buttimer, C.), Caister Academic Press, Poole, UK, pp: 257-282.",
booktitle = "Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems",
pages = "282-257",
doi = "10.21775/9781913652517.07"
}
Obradović, A., Jones, J. B., Botond, B.,& Gašić, K.. (2020-06). Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems. in In: Bacterial Viruses: Exploitation for Biocontrol and Therapeutics (eds. Coffey, A. and Buttimer, C.), Caister Academic Press, Poole, UK, pp: 257-282.
Caister Academic Press., 257-282.
https://doi.org/10.21775/9781913652517.07
Obradović A, Jones JB, Botond B, Gašić K. Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems. in In: Bacterial Viruses: Exploitation for Biocontrol and Therapeutics (eds. Coffey, A. and Buttimer, C.), Caister Academic Press, Poole, UK, pp: 257-282.. 2020;:257-282.
doi:10.21775/9781913652517.07 .
Obradović, Aleksa, Jones, Jeffrey B, Botond, Balogh, Gašić, Katarina, "Considerations for Using Bacteriophages in Plant Pathosystems" in In: Bacterial Viruses: Exploitation for Biocontrol and Therapeutics (eds. Coffey, A. and Buttimer, C.), Caister Academic Press, Poole, UK, pp: 257-282. (2020-06):257-282,
https://doi.org/10.21775/9781913652517.07 . .
2

First Report of a Leaf Spot Disease Caused by Alternaria protenta on the Datura stramonium in Serbia

Blagojević, Jovana; Janjatović, S.; Ignjatov, Maja; Trkulja, Nenad; Gašić, Katarina; Ivanović, Žarko

(American Phytopathological Society, 2020)


                                            

                                            
Blagojević, J., Janjatović, S., Ignjatov, M., Trkulja, N., Gašić, K.,& Ivanović, Ž.. (2020). First Report of a Leaf Spot Disease Caused by Alternaria protenta on the Datura stramonium in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society., 104(3), 986.
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-19-1335-PDN
Blagojević J, Janjatović S, Ignjatov M, Trkulja N, Gašić K, Ivanović Ž. First Report of a Leaf Spot Disease Caused by Alternaria protenta on the Datura stramonium in Serbia. in Plant Disease. 2020;104(3):986.
doi:10.1094/PDIS-06-19-1335-PDN .
Blagojević, Jovana, Janjatović, S., Ignjatov, Maja, Trkulja, Nenad, Gašić, Katarina, Ivanović, Žarko, "First Report of a Leaf Spot Disease Caused by Alternaria protenta on the Datura stramonium in Serbia" in Plant Disease, 104, no. 3 (2020):986,
https://doi.org/10.1094/PDIS-06-19-1335-PDN . .
4
3

Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia

Stošić, Stefan; Ristić, Lela; Gašić, Katarina; Starović, Mira; Ljaljevic Grbic, Milica; Vukojevic, Jelena; Živković, Svetlana

(The American Phytopathological Society, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Stošić, Stefan
AU  - Ristić, Lela
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Starović, Mira
AU  - Ljaljevic Grbic, Milica
AU  - Vukojevic, Jelena
AU  - Živković, Svetlana
PY  - 2020
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/717
AB  - Talaromyces minioluteus is one of the important species of genus Talaromyces, which has cosmopolitan distribution and is encountered on a wide range of different habitats. This species has not been considered as an important plant pathogen, even though it has been isolated from various plant hosts. Fruits and vegetables with Penicillium-like mold symptoms were collected from 2015 to 2017 from markets in Serbia. Isolates originating from quince, tomato, and orange fruits, onion bulbs, and potato tubers were identified and characterized on a morphological, physiological, and molecular level. Morphological and physiological examination included observing micromorphology, testing growth on six different media and at five different temperatures, and production of three enzymes. Molecular identification and characterization were performed using four molecular markers: internal transcribed spacer, β-tubulin, calmodulin, and DNA-dependent RNA polymerase II second largest subunit. The results of morphological and molecular analyses were in agreement, and they proved that the obtained isolates are T. minioluteus. In the pathogenicity assay, T. minioluteus was confirmed as a pathogen of all species tested with the exception of potato tubers. This is the first report of T. minioluteus as a postharvest plant pathogen on quince, tomato, and orange fruit and onion bulbs. Also, this is the first record of T. minioluteus in Serbia.
PB  - The American Phytopathological Society
T2  - Plant Disease
T1  - Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia
EP  - 667
IS  - 3
SP  - 656
VL  - 104
DO  - 10.1094/PDIS-08-19-1806-RE
ER  - 
@article{
author = "Stošić, Stefan and Ristić, Lela and Gašić, Katarina and Starović, Mira and Ljaljevic Grbic, Milica and Vukojevic, Jelena and Živković, Svetlana",
year = "2020",
abstract = "Talaromyces minioluteus is one of the important species of genus Talaromyces, which has cosmopolitan distribution and is encountered on a wide range of different habitats. This species has not been considered as an important plant pathogen, even though it has been isolated from various plant hosts. Fruits and vegetables with Penicillium-like mold symptoms were collected from 2015 to 2017 from markets in Serbia. Isolates originating from quince, tomato, and orange fruits, onion bulbs, and potato tubers were identified and characterized on a morphological, physiological, and molecular level. Morphological and physiological examination included observing micromorphology, testing growth on six different media and at five different temperatures, and production of three enzymes. Molecular identification and characterization were performed using four molecular markers: internal transcribed spacer, β-tubulin, calmodulin, and DNA-dependent RNA polymerase II second largest subunit. The results of morphological and molecular analyses were in agreement, and they proved that the obtained isolates are T. minioluteus. In the pathogenicity assay, T. minioluteus was confirmed as a pathogen of all species tested with the exception of potato tubers. This is the first report of T. minioluteus as a postharvest plant pathogen on quince, tomato, and orange fruit and onion bulbs. Also, this is the first record of T. minioluteus in Serbia.",
publisher = "The American Phytopathological Society",
journal = "Plant Disease",
title = "Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia",
pages = "667-656",
number = "3",
volume = "104",
doi = "10.1094/PDIS-08-19-1806-RE"
}
Stošić, S., Ristić, L., Gašić, K., Starović, M., Ljaljevic Grbic, M., Vukojevic, J.,& Živković, S.. (2020). Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia. in Plant Disease
The American Phytopathological Society., 104(3), 656-667.
https://doi.org/10.1094/PDIS-08-19-1806-RE
Stošić S, Ristić L, Gašić K, Starović M, Ljaljevic Grbic M, Vukojevic J, Živković S. Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia. in Plant Disease. 2020;104(3):656-667.
doi:10.1094/PDIS-08-19-1806-RE .
Stošić, Stefan, Ristić, Lela, Gašić, Katarina, Starović, Mira, Ljaljevic Grbic, Milica, Vukojevic, Jelena, Živković, Svetlana, "Talaromyces minioluteus: New Postharvest Fungal Pathogen in Serbia" in Plant Disease, 104, no. 3 (2020):656-667,
https://doi.org/10.1094/PDIS-08-19-1806-RE . .
11
10