Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 20051: Optimizacija primene hemijskih sredstava u zaštiti bilja povećanjem efikasnosti dijagnostičkih metoda i procene rizika pojave bolesti, štetočina i korova

Link to this page

Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 20051: Optimizacija primene hemijskih sredstava u zaštiti bilja povećanjem efikasnosti dijagnostičkih metoda i procene rizika pojave bolesti, štetočina i korova

Authors

Publications

Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia

Dolovac, Nenad; Miletić, Novica; Aleksić, Goran; Savić, Dušan; Živković, Svetlana; Trkulja, Nenad; Bulajić, Aleksandra

(Institute of Pesticides and Environmental Protection, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Miletić, Novica
AU  - Aleksić, Goran
AU  - Savić, Dušan
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Bulajić, Aleksandra
PY  - 2010
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/120
AB  - Rusty Spot has long been known as a harmful peach disease in many parts of the world. During the past several years, rusty spot infection of the late-maturing peach cultivars (Summerset, Suncrest, Fayette and O'Henry) caused significant yield losses in Serbia. Although the etiology of the disease is still unknown, there are numerous studies attempting to set a strategy for its control and recommend appropriate chemical and other peach protection methods. However, because of specific environmental conditions in Serbia, recommended protection method using repeated fungicide treatments, starting from petal fall, did not prove to be efficient and the rate of infection in some susceptible peach cultivars reached 100%. In 2003 and 2004 a field trial was conducted in order to test the efficacy of fungicides (a.i. kresoxim-methyl, flusilazole and sulfur) for the efficient control of Rusty Spot epidemics. The trial was carried out under conditions of natural infection on the peach cv. Summerset at the locality of Bela Crkva, Serbia. In the untreated control plots, high disease incidence was recorded with the percentage of affected fruit surface ranging from 33.5% in the first, up to the 35.4% in the second year of the trail. Among fungicides included in the trial, kresoxim-methyl proved to be the most efficient (90.25% in the first and 91.12% in the second year of the trial), flusilazole exhibited lower efficacy (87.28% and 80.61%, respectively) while sulfur was the least efficient (82.33% and 80.30%, respectively). Determination of the most efficient fungicide for the peach rusty spot control in Serbia provides basic information for further investigations which will include optimization of treatment terms, as well as additional agro-technical control measures.
AB  - Rđasta mrežavost plodova breskve odavno je poznato i ekonomski značajno oboljenje u mnogim delovima sveta. U Srbiji tokom proteklih godina ovo oboljenje nanosi značajne štete na poznim sortama breskve (Summerset, Suncrest, Fayette i O'Henry). Mada etiologija bolesti nije poznata, brojna istraživanja u mnogim delovima sveta pokušavaju da uspostave strategiju za kontrolu i preporuče odgovarajuće hemijske i druge metode zaštite breskve. U agroekološkim uslovima Srbije strategija primenjena u svetu, da suzbijanje prouzrokovača rđaste mrežavosti treba sprovoditi u višekratnim tretmanima od fenofaze precvetavanja, nije dala zadovoljavajuće rezultate. U pojedinim godinama zaraza plodova osetljivih sorti breskve dostiže 100%. U periodu od 2003. do 2004. godine, ispitivana je efikasnost tri fungicida (kresoksim-metil, fluzilazol i elementarni sumpor) u cilju iznalaženja mogućnosti uspešnije zaštite breskve od prouzrokovača rđaste mrežavosti plodova. Ogled je izveden na breskvi, sorte Summerset, u uslovima prirodne zaraze na lokalitetu Bela Crkva. Intenzitet zaraze rđaste mrežavosti plodova na osnovu procenta zahvaćene površine plodova, u kontrolnim parcelama kretao se od 33,5% u prvoj do 35,4% u drugoj godini ispitivanja. Tokom obe godine ispitivanja kresoksim-metil ispoljio je najveću efikasnost (90,25% u prvoj, odnosno 91,12% u drugoj godini ispitivanja), nižu fluzilazol (87,28%, odnosno 87,61%) i najnižu elementarni sumpor (82,33%, odnosno 80,30%). Određivanje fungicida sa najefikasnijim delovanjem prema prouzrokovaču rđaste mrežavosti plodova breskve u Srbiji predstavlja preduslov za dalja ispitivanja koja će uključiti pre svega optimizaciju rokova fungicidnih tretmana kao i određivanje drugih agrotehničkih mera kontrole.
PB  - Institute of Pesticides and Environmental Protection
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia
T1  - Efikasnost fungicida za suzbijanje prouzrokovača rđaste mrežavosti plodova breskve u Srbiji
EP  - 249
IS  - 3
SP  - 241
VL  - 25
DO  - 10.2298/PIF1003241D
ER  - 
@article{
author = "Dolovac, Nenad and Miletić, Novica and Aleksić, Goran and Savić, Dušan and Živković, Svetlana and Trkulja, Nenad and Bulajić, Aleksandra",
year = "2010",
abstract = "Rusty Spot has long been known as a harmful peach disease in many parts of the world. During the past several years, rusty spot infection of the late-maturing peach cultivars (Summerset, Suncrest, Fayette and O'Henry) caused significant yield losses in Serbia. Although the etiology of the disease is still unknown, there are numerous studies attempting to set a strategy for its control and recommend appropriate chemical and other peach protection methods. However, because of specific environmental conditions in Serbia, recommended protection method using repeated fungicide treatments, starting from petal fall, did not prove to be efficient and the rate of infection in some susceptible peach cultivars reached 100%. In 2003 and 2004 a field trial was conducted in order to test the efficacy of fungicides (a.i. kresoxim-methyl, flusilazole and sulfur) for the efficient control of Rusty Spot epidemics. The trial was carried out under conditions of natural infection on the peach cv. Summerset at the locality of Bela Crkva, Serbia. In the untreated control plots, high disease incidence was recorded with the percentage of affected fruit surface ranging from 33.5% in the first, up to the 35.4% in the second year of the trail. Among fungicides included in the trial, kresoxim-methyl proved to be the most efficient (90.25% in the first and 91.12% in the second year of the trial), flusilazole exhibited lower efficacy (87.28% and 80.61%, respectively) while sulfur was the least efficient (82.33% and 80.30%, respectively). Determination of the most efficient fungicide for the peach rusty spot control in Serbia provides basic information for further investigations which will include optimization of treatment terms, as well as additional agro-technical control measures., Rđasta mrežavost plodova breskve odavno je poznato i ekonomski značajno oboljenje u mnogim delovima sveta. U Srbiji tokom proteklih godina ovo oboljenje nanosi značajne štete na poznim sortama breskve (Summerset, Suncrest, Fayette i O'Henry). Mada etiologija bolesti nije poznata, brojna istraživanja u mnogim delovima sveta pokušavaju da uspostave strategiju za kontrolu i preporuče odgovarajuće hemijske i druge metode zaštite breskve. U agroekološkim uslovima Srbije strategija primenjena u svetu, da suzbijanje prouzrokovača rđaste mrežavosti treba sprovoditi u višekratnim tretmanima od fenofaze precvetavanja, nije dala zadovoljavajuće rezultate. U pojedinim godinama zaraza plodova osetljivih sorti breskve dostiže 100%. U periodu od 2003. do 2004. godine, ispitivana je efikasnost tri fungicida (kresoksim-metil, fluzilazol i elementarni sumpor) u cilju iznalaženja mogućnosti uspešnije zaštite breskve od prouzrokovača rđaste mrežavosti plodova. Ogled je izveden na breskvi, sorte Summerset, u uslovima prirodne zaraze na lokalitetu Bela Crkva. Intenzitet zaraze rđaste mrežavosti plodova na osnovu procenta zahvaćene površine plodova, u kontrolnim parcelama kretao se od 33,5% u prvoj do 35,4% u drugoj godini ispitivanja. Tokom obe godine ispitivanja kresoksim-metil ispoljio je najveću efikasnost (90,25% u prvoj, odnosno 91,12% u drugoj godini ispitivanja), nižu fluzilazol (87,28%, odnosno 87,61%) i najnižu elementarni sumpor (82,33%, odnosno 80,30%). Određivanje fungicida sa najefikasnijim delovanjem prema prouzrokovaču rđaste mrežavosti plodova breskve u Srbiji predstavlja preduslov za dalja ispitivanja koja će uključiti pre svega optimizaciju rokova fungicidnih tretmana kao i određivanje drugih agrotehničkih mera kontrole.",
publisher = "Institute of Pesticides and Environmental Protection",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia, Efikasnost fungicida za suzbijanje prouzrokovača rđaste mrežavosti plodova breskve u Srbiji",
pages = "249-241",
number = "3",
volume = "25",
doi = "10.2298/PIF1003241D"
}
Dolovac, N., Miletić, N., Aleksić, G., Savić, D., Živković, S., Trkulja, N.,& Bulajić, A.. (2010). Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia. in Pesticidi i fitomedicina
Institute of Pesticides and Environmental Protection., 25(3), 241-249.
https://doi.org/10.2298/PIF1003241D
Dolovac N, Miletić N, Aleksić G, Savić D, Živković S, Trkulja N, Bulajić A. Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia. in Pesticidi i fitomedicina. 2010;25(3):241-249.
doi:10.2298/PIF1003241D .
Dolovac, Nenad, Miletić, Novica, Aleksić, Goran, Savić, Dušan, Živković, Svetlana, Trkulja, Nenad, Bulajić, Aleksandra, "Fungicide efficacy in peach rusty spot control in Serbia" in Pesticidi i fitomedicina, 25, no. 3 (2010):241-249,
https://doi.org/10.2298/PIF1003241D . .
3

Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia

Oro, Violeta; Ivanović, Žarko; Nikolić, Bogdan; Barši, L.; Radivojević, M.; Jovčić, B.

(University of Belgrade, University of Novi Sad, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Oro, Violeta
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Nikolić, Bogdan
AU  - Barši, L.
AU  - Radivojević, M.
AU  - Jovčić, B.
PY  - 2010
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/143
AB  - Quarantine species such as potato cyst nematodes Globodera rostochiensis and G. pallida are present in Serbia since 1999 and 2005, respectively. These nematodes are sibling species and their morphological identification is complex due to their morphometric overlap. The cysts from the localities of Kladnica, Šanac, Gojna Gora and Milatovići were grown on susceptible potato varieties and their morphological differences have been discussed. To avoid ambiguities in species morphological designation a duplex PCR method was chosen for a rapid and accurate species identification. The whole procedure, from DNA extraction to DNA isolation, can be performed in a single day.
AB  - Karantinske vrste kao što su cistolike nematode krompira Globodera rostochiensis i G. pallida su prisutne u Srbiji od 1999. god. odn. 2005. god. Ove nematode su sestrinske vrste i njihova morfološka identifikacija je složena zbog morfometrijskog preklapanja. Ciste sa lokaliteta Kladnica, Šanac, Gojna Gora i Milatovići su gajene na osetljivim sortama krompira i njihove morfološke razlike su analizirane. Da bi se izbegle nejasnoće u morfološkom određivanju vrsta, izabran je duplex PCR metod za brzu i preciznu specijsku identifikaciju. Celokupna procedura, od ekstrakcije DNK do njene vizualizacije, može biti urađena za jedan dan.
PB  - University of Belgrade, University of Novi Sad
T2  - Archives of Biological Sciences
T1  - Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia
T1  - Morfološka i molekularna identifikacija populacija cistolikih nematoda krompira u Srbiji
EP  - 754
IS  - 3
SP  - 747
VL  - 62
DO  - 10.2298/ABS1003747O
ER  - 
@article{
author = "Oro, Violeta and Ivanović, Žarko and Nikolić, Bogdan and Barši, L. and Radivojević, M. and Jovčić, B.",
year = "2010",
abstract = "Quarantine species such as potato cyst nematodes Globodera rostochiensis and G. pallida are present in Serbia since 1999 and 2005, respectively. These nematodes are sibling species and their morphological identification is complex due to their morphometric overlap. The cysts from the localities of Kladnica, Šanac, Gojna Gora and Milatovići were grown on susceptible potato varieties and their morphological differences have been discussed. To avoid ambiguities in species morphological designation a duplex PCR method was chosen for a rapid and accurate species identification. The whole procedure, from DNA extraction to DNA isolation, can be performed in a single day., Karantinske vrste kao što su cistolike nematode krompira Globodera rostochiensis i G. pallida su prisutne u Srbiji od 1999. god. odn. 2005. god. Ove nematode su sestrinske vrste i njihova morfološka identifikacija je složena zbog morfometrijskog preklapanja. Ciste sa lokaliteta Kladnica, Šanac, Gojna Gora i Milatovići su gajene na osetljivim sortama krompira i njihove morfološke razlike su analizirane. Da bi se izbegle nejasnoće u morfološkom određivanju vrsta, izabran je duplex PCR metod za brzu i preciznu specijsku identifikaciju. Celokupna procedura, od ekstrakcije DNK do njene vizualizacije, može biti urađena za jedan dan.",
publisher = "University of Belgrade, University of Novi Sad",
journal = "Archives of Biological Sciences",
title = "Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia, Morfološka i molekularna identifikacija populacija cistolikih nematoda krompira u Srbiji",
pages = "754-747",
number = "3",
volume = "62",
doi = "10.2298/ABS1003747O"
}
Oro, V., Ivanović, Ž., Nikolić, B., Barši, L., Radivojević, M.,& Jovčić, B.. (2010). Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia. in Archives of Biological Sciences
University of Belgrade, University of Novi Sad., 62(3), 747-754.
https://doi.org/10.2298/ABS1003747O
Oro V, Ivanović Ž, Nikolić B, Barši L, Radivojević M, Jovčić B. Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia. in Archives of Biological Sciences. 2010;62(3):747-754.
doi:10.2298/ABS1003747O .
Oro, Violeta, Ivanović, Žarko, Nikolić, Bogdan, Barši, L., Radivojević, M., Jovčić, B., "Morphological and molecular identification of potato cyst nematode populations in Serbia" in Archives of Biological Sciences, 62, no. 3 (2010):747-754,
https://doi.org/10.2298/ABS1003747O . .
5
6
6

Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia

Trkulja, Nenad; Aleksić, Goran; Starović, Mira; Dolovac, Nenad; Ivanović, Žarko; Živković, Svetlana

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Aleksić, Goran
AU  - Starović, Mira
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Živković, Svetlana
PY  - 2009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/96
AB  - The sensitivity of 110 Cercospora beticola (Sacc.) isolates to carbendazime (benzimidazoles) and flutriafol (triazole DMI) was investigated. Isolates on PDA were obtained from diseased sugar leaves collected in 11 localities in Serbia during the August 2007. The medium effective concentration (EC50), the relative sensitivity (b) and the level of resistance (NR) in relation to the most sensitive isolate were calculated the method applied by Karaoglanidis et al. (2000). The obtained results confirmed already resistance of Serbian isolates of C. beticola to carbendazime, but for the first time isolates from Erdevik and Maradik showed a significantly decreased sensitivity to flutriafol.
AB  - Ispitivana je osetljivost izolata Cercospora beticola (Sacc.), prouzrokovača pegavosti lišća šećerne repe iz 11 lokaliteta u Srbiji prema karbendazimu (grupa benzimidazola) i flutriafolu (grupa triazola DMI) tokom 2007. godine. Uzorkovanje je obavljeno tokom avgusta meseca. Za ispitivane izolate izračunate su srednje efektivne koncentracije (EC50), relativna osetljivost (b) i nivo rezistentnosti (NR) u odnosu na najosetljiviji izolat, po metodi Karaoglanidis i sar. (2000). Dobijeni rezultati su potvrdili već ranije dokazanu rezistetnost izolata C. beticola poreklom iz Srbije na karbendazim, ali po prvi put i značajno smanjenu osetljivost izolata poreklom iz Erdevika i Maradika prema flutriafolu.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia
T1  - Osetljivost izolata Cercospora beticola prema karbendazimu i flutriafolu u Srbiji
EP  - 245
IS  - 4
SP  - 237
VL  - 60
ER  - 
@article{
author = "Trkulja, Nenad and Aleksić, Goran and Starović, Mira and Dolovac, Nenad and Ivanović, Žarko and Živković, Svetlana",
year = "2009",
abstract = "The sensitivity of 110 Cercospora beticola (Sacc.) isolates to carbendazime (benzimidazoles) and flutriafol (triazole DMI) was investigated. Isolates on PDA were obtained from diseased sugar leaves collected in 11 localities in Serbia during the August 2007. The medium effective concentration (EC50), the relative sensitivity (b) and the level of resistance (NR) in relation to the most sensitive isolate were calculated the method applied by Karaoglanidis et al. (2000). The obtained results confirmed already resistance of Serbian isolates of C. beticola to carbendazime, but for the first time isolates from Erdevik and Maradik showed a significantly decreased sensitivity to flutriafol., Ispitivana je osetljivost izolata Cercospora beticola (Sacc.), prouzrokovača pegavosti lišća šećerne repe iz 11 lokaliteta u Srbiji prema karbendazimu (grupa benzimidazola) i flutriafolu (grupa triazola DMI) tokom 2007. godine. Uzorkovanje je obavljeno tokom avgusta meseca. Za ispitivane izolate izračunate su srednje efektivne koncentracije (EC50), relativna osetljivost (b) i nivo rezistentnosti (NR) u odnosu na najosetljiviji izolat, po metodi Karaoglanidis i sar. (2000). Dobijeni rezultati su potvrdili već ranije dokazanu rezistetnost izolata C. beticola poreklom iz Srbije na karbendazim, ali po prvi put i značajno smanjenu osetljivost izolata poreklom iz Erdevika i Maradika prema flutriafolu.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia, Osetljivost izolata Cercospora beticola prema karbendazimu i flutriafolu u Srbiji",
pages = "245-237",
number = "4",
volume = "60"
}
Trkulja, N., Aleksić, G., Starović, M., Dolovac, N., Ivanović, Ž.,& Živković, S.. (2009). Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 60(4), 237-245.
Trkulja N, Aleksić G, Starović M, Dolovac N, Ivanović Ž, Živković S. Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia. in Zaštita bilja. 2009;60(4):237-245..
Trkulja, Nenad, Aleksić, Goran, Starović, Mira, Dolovac, Nenad, Ivanović, Žarko, Živković, Svetlana, "Sensitivity of Cercospora beticola isolates to carbendazime and flutriafol in Serbia" in Zaštita bilja, 60, no. 4 (2009):237-245.

Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro

Ivanović, Milan; Gašić, Katarina; Gavrilović, Veljko; Obradović, Aleksa

(Institute of Pesticides and Environmental Protection, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Milan
AU  - Gašić, Katarina
AU  - Gavrilović, Veljko
AU  - Obradović, Aleksa
PY  - 2009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/95
AB  - Bacterial strains were isolated from above- and underground parts of diseased calla plants originating from different localities in Serbia and one locality in Montenegro. They were characterized by studying their pathogenic, cultural, biochemical and physiological characteristics. All investigated strains caused soft rot of calla leaf stalks, potato slices and aloe leaves, and induced hypersensitive reaction on tobacco. Bacteriological properties of the strains indicated that symptoms on calla plants were caused by Gram-negative, nonfluorescent, oxidase negative, catalase positive and facultatively anaerobic bacterium belonging to the genus Pectobacterium. The investigated strains grew at 37ºC and in 5% NaCl, utilised lactose and trechalose, and produced neither indol nor lecitinase. These results, as well as the characteristic growth on Logan's differential medium indicated that soft rot of tuber and stem base of calla plants was caused by Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. This is the first report of this pathogen affecting calla plants in Serbia.
AB  - Proučene su patogene, odgajivačke i biohemijsko-fiziološke odlike sojeva izolovanih iz nadzemnih i podzemnih delova obolelih biljaka kale gajene u različitim lokalitetima u Srbiji i jednom lokalitetu u Crnoj Gori. Svi proučavani sojevi ispoljili su izraženu pektolitičku aktivnost prouzrokujući vlažnu trulež lisnih drški kale, kriški krompira, liski aloje ili sanseverije, a prouzrokovali su i hipersenzitivnu reakciju duvana. Proučavanjem bakterioloških karakteristika utvrđeno je da promene na biljkama kale prouzrokuju Gram-negativni, nefluorescentni, oksidaza-negativni, katalaza-pozitivni i fakultativno-anaerobni sojevi bakterije, koja prema navedenim karakteristikama pripada rodu Pectobacterium. Proučavani sojevi se razvijaju pri 37ºC i u prisustvu 5% NaCl, razlažu laktozu i trehalozu, ne stvaraju indol i lecitinazu. Navedeni rezultati, kao i karakterističan razvoj na Loganovoj diferencijalnoj podlozi ukazuju da je vlažnu trulež korena i prizemnog dela biljaka kale prouzrokovala bakterija Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. Ovo je prvo saopštenje o pojavi P. c. ssp. carotovorum kao patogena kale u Srbiji.
PB  - Institute of Pesticides and Environmental Protection
T2  - Pesticidi i fitomedicina
T1  - Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro
T1  - Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum - prouzrokovač vlažne truleži biljaka kale u Srbiji i Crnoj Gori
EP  - 293
IS  - 4
SP  - 287
VL  - 24
DO  - 10.2298/PIF0904287I
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Milan and Gašić, Katarina and Gavrilović, Veljko and Obradović, Aleksa",
year = "2009",
abstract = "Bacterial strains were isolated from above- and underground parts of diseased calla plants originating from different localities in Serbia and one locality in Montenegro. They were characterized by studying their pathogenic, cultural, biochemical and physiological characteristics. All investigated strains caused soft rot of calla leaf stalks, potato slices and aloe leaves, and induced hypersensitive reaction on tobacco. Bacteriological properties of the strains indicated that symptoms on calla plants were caused by Gram-negative, nonfluorescent, oxidase negative, catalase positive and facultatively anaerobic bacterium belonging to the genus Pectobacterium. The investigated strains grew at 37ºC and in 5% NaCl, utilised lactose and trechalose, and produced neither indol nor lecitinase. These results, as well as the characteristic growth on Logan's differential medium indicated that soft rot of tuber and stem base of calla plants was caused by Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. This is the first report of this pathogen affecting calla plants in Serbia., Proučene su patogene, odgajivačke i biohemijsko-fiziološke odlike sojeva izolovanih iz nadzemnih i podzemnih delova obolelih biljaka kale gajene u različitim lokalitetima u Srbiji i jednom lokalitetu u Crnoj Gori. Svi proučavani sojevi ispoljili su izraženu pektolitičku aktivnost prouzrokujući vlažnu trulež lisnih drški kale, kriški krompira, liski aloje ili sanseverije, a prouzrokovali su i hipersenzitivnu reakciju duvana. Proučavanjem bakterioloških karakteristika utvrđeno je da promene na biljkama kale prouzrokuju Gram-negativni, nefluorescentni, oksidaza-negativni, katalaza-pozitivni i fakultativno-anaerobni sojevi bakterije, koja prema navedenim karakteristikama pripada rodu Pectobacterium. Proučavani sojevi se razvijaju pri 37ºC i u prisustvu 5% NaCl, razlažu laktozu i trehalozu, ne stvaraju indol i lecitinazu. Navedeni rezultati, kao i karakterističan razvoj na Loganovoj diferencijalnoj podlozi ukazuju da je vlažnu trulež korena i prizemnog dela biljaka kale prouzrokovala bakterija Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. Ovo je prvo saopštenje o pojavi P. c. ssp. carotovorum kao patogena kale u Srbiji.",
publisher = "Institute of Pesticides and Environmental Protection",
journal = "Pesticidi i fitomedicina",
title = "Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro, Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum - prouzrokovač vlažne truleži biljaka kale u Srbiji i Crnoj Gori",
pages = "293-287",
number = "4",
volume = "24",
doi = "10.2298/PIF0904287I"
}
Ivanović, M., Gašić, K., Gavrilović, V.,& Obradović, A.. (2009). Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro. in Pesticidi i fitomedicina
Institute of Pesticides and Environmental Protection., 24(4), 287-293.
https://doi.org/10.2298/PIF0904287I
Ivanović M, Gašić K, Gavrilović V, Obradović A. Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro. in Pesticidi i fitomedicina. 2009;24(4):287-293.
doi:10.2298/PIF0904287I .
Ivanović, Milan, Gašić, Katarina, Gavrilović, Veljko, Obradović, Aleksa, "Pectobacterium carotovorum subsp. Carotovorum: The causal agent of calla soft rot in Serbia and Montenegro" in Pesticidi i fitomedicina, 24, no. 4 (2009):287-293,
https://doi.org/10.2298/PIF0904287I . .
1

Etiology of soft rot on fenel bulbs

Gavrilović, Veljko; Ivanović, Žarko; Živković, Svetlana; Trkulja, Nenad

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Gavrilović, Veljko
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Trkulja, Nenad
PY  - 2009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/102
AB  - Soft rot bacterial strains were isolated from diseased fennel bulbs. They were characterised on the basis of its pathogenicity morphological, cultural and biochemical properties. All investigated strains caused the soft rot of inoculated fenel bulbs, pepper fruits as well as clices of potato and carrot. Results of bacteriological properties show that soft rot of fennel bulbs were caused by Gram negative, nonfluorescent, facultative anaerobic, levan and oxidase negative bacteria belonging to the genus Pectobacterium. The investigared strains utilised lactose, grew at 5% NaCl and weak growth was recorded on 37oC; they are resistent to erytromicin. Negative results were recorded in indol, phospathase, lecithinase and reducing compounds pf sucrose tests. These results as well as the characteristics growth on Logan differential medium indicated that sof rot of fenel bulbs was caused by Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. This is the first report of this bacterium affecting fennel bulbs in Serbia.
AB  - U radu su proučene patogene i biohemijske odlike fitopatogenih bakterija izolovanih iz glavica komorača sa simptomima truleži. Proučavani sojevi prouzrokuju trulež glavica komorača, veštački inokulisanih, plodova paprike, kao i kriški mrkve i krompira i pri tome ispoljavaju izraženu pektolitičku aktivnost. Proučavanjem bakterioloških odlika utvrđeno je da su izolovani sojevi Gramnegativni, ne fluoresciraju na Kingovoj podlozi B, glukozu metabolišu i u aerobnim i anaerobnim uslovima, ne stvaraju levan i oksidazu. Na osnovu navedenih karakteristika zaključeno je da ispitivani sojevi pripadaju rodu Pectobacterium. Proučavani sojevi ne stvaraju fosfatazu, lecitinazu, indol, redukujuće supstance iz saharoze, a na Loganovoj podlozi formiraju karakteristične kolonije ružičaste boje sa tamnim centrom. Na osnovu ovih, ali i rezultata ostalih diferencijalnih testova za vrste roda Pectobacterium (metabolizam ugljenih hidrata, razvoj pri 5% NaCl, osetljivost prema eritromicinu), zaključeno je da vlažnu trulež komorača prouzrokuje bakterija Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. Ovo je prvo saopštenje o nalazu ove bakterije kao patogena komorača u Srbiji.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Etiology of soft rot on fenel bulbs
T1  - Etiološka proučavanja bakteriozne vlažne truleži uskladištenih glavica komorača
EP  - 256
IS  - 4
SP  - 247
VL  - 60
ER  - 
@article{
author = "Gavrilović, Veljko and Ivanović, Žarko and Živković, Svetlana and Trkulja, Nenad",
year = "2009",
abstract = "Soft rot bacterial strains were isolated from diseased fennel bulbs. They were characterised on the basis of its pathogenicity morphological, cultural and biochemical properties. All investigated strains caused the soft rot of inoculated fenel bulbs, pepper fruits as well as clices of potato and carrot. Results of bacteriological properties show that soft rot of fennel bulbs were caused by Gram negative, nonfluorescent, facultative anaerobic, levan and oxidase negative bacteria belonging to the genus Pectobacterium. The investigared strains utilised lactose, grew at 5% NaCl and weak growth was recorded on 37oC; they are resistent to erytromicin. Negative results were recorded in indol, phospathase, lecithinase and reducing compounds pf sucrose tests. These results as well as the characteristics growth on Logan differential medium indicated that sof rot of fenel bulbs was caused by Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. This is the first report of this bacterium affecting fennel bulbs in Serbia., U radu su proučene patogene i biohemijske odlike fitopatogenih bakterija izolovanih iz glavica komorača sa simptomima truleži. Proučavani sojevi prouzrokuju trulež glavica komorača, veštački inokulisanih, plodova paprike, kao i kriški mrkve i krompira i pri tome ispoljavaju izraženu pektolitičku aktivnost. Proučavanjem bakterioloških odlika utvrđeno je da su izolovani sojevi Gramnegativni, ne fluoresciraju na Kingovoj podlozi B, glukozu metabolišu i u aerobnim i anaerobnim uslovima, ne stvaraju levan i oksidazu. Na osnovu navedenih karakteristika zaključeno je da ispitivani sojevi pripadaju rodu Pectobacterium. Proučavani sojevi ne stvaraju fosfatazu, lecitinazu, indol, redukujuće supstance iz saharoze, a na Loganovoj podlozi formiraju karakteristične kolonije ružičaste boje sa tamnim centrom. Na osnovu ovih, ali i rezultata ostalih diferencijalnih testova za vrste roda Pectobacterium (metabolizam ugljenih hidrata, razvoj pri 5% NaCl, osetljivost prema eritromicinu), zaključeno je da vlažnu trulež komorača prouzrokuje bakterija Pectobacterium carotovorum subsp. carotovorum. Ovo je prvo saopštenje o nalazu ove bakterije kao patogena komorača u Srbiji.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Etiology of soft rot on fenel bulbs, Etiološka proučavanja bakteriozne vlažne truleži uskladištenih glavica komorača",
pages = "256-247",
number = "4",
volume = "60"
}
Gavrilović, V., Ivanović, Ž., Živković, S.,& Trkulja, N.. (2009). Etiology of soft rot on fenel bulbs. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 60(4), 247-256.
Gavrilović V, Ivanović Ž, Živković S, Trkulja N. Etiology of soft rot on fenel bulbs. in Zaštita bilja. 2009;60(4):247-256..
Gavrilović, Veljko, Ivanović, Žarko, Živković, Svetlana, Trkulja, Nenad, "Etiology of soft rot on fenel bulbs" in Zaštita bilja, 60, no. 4 (2009):247-256.

Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia

Gavrilović, Veljko; Ivanović, Žarko; Živković, Svetlana; Savić, Dušan

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Gavrilović, Veljko
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Savić, Dušan
PY  - 2009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/109
AB  - The test results of Pseudomonas syringae strains, isolated by a pear trees are as given. The symptoms of disesease, caused by this bacterium, appeared in two types: a blossom blast, a trunk necrosis and a branch followed by canker formation. All strains are Gram negative, fluorescent on a King medium B and oxydative (O/F test). The tested strains are HR positive, producing a levan, but don't oxydase, arginindehydrolase and pectinase (LOPAT +---+). Strains originated from a pear trees caused necrosis on an artificial inoculated pear, cherry and lemon fruits, as well as a syringae leaves and bean pods. The results of differential tests for P. syringae pv. syringae and P. syringae pv. morsprunorum (GATT) revealed that the tested strains hydrolise gelatin and esculin, but the negative results are recorded in tyrosinase production and tartrate utilization tests. The PCR analysis, by using a BOX primer, shows the high level of symilarity among the Serbian P. syringae strains, isolated from a pear fruit trees, but also within a slice differencies, compared with a check strain CFBP 1582. These results confirm a previous data about genetic diversity among P. syringae strains originated from a different areas all around the world. Based on the obtained results, it's concluded that the tested strains belong to P. syringae pv. syringae. Further characterization of P. syringae strains, isolated from pear in Serbia use the ERIC and REP PCR and it's still underway.
AB  - U radu su prikazani rezultati proučavanja fitopatogene bakterije Pseudomonas syringae, kao patogena kruške u Srbiji. Bolest se ispoljava u dva vida simptoma: palež cvasti i nekroza grana i debla mladih stabala kruške praćena obrazovanjem rak rana. Izolovani sojevi bakterije su Gramnegativni, fluorescentni, glukozu metabolišu isključivo u aerobnim uslovima (oksidativno). Stvaraju levan i prouzrokuju HR duvana ali ne stvaraju oksidazu, arginin dehidrolazu i pektinazu (LOPAT + - - - +). Prouzrokuju nekrozu inokulisanih plodova kruške, trešnje, limuna, listova jorgovana i mahuna boranije. Proučavani izolati hidrolizuju želatin i eskulin ali negativno reaguju pri testovima stvaranja tirozinaze i metabolizma tartarata (GATT). Na osnovu patogenih i biohemijskih odlika zaključeno je da proučavani izolati ispoljavaju izrazitu sličnost sa Psudomonas syringae pv. syringae, široko rasprostranjenim i ekonomski štetnim patogenom kruške. Primenom PCR analize korišćenjem BOX prajmera potvrđena je izrazita homogenost sojeva poreklom sa kruške, izolovanih u Srbiji, ali izvesne razlike u odnosu na kontrolne sojeve, što potvrđuje ranije dokazanu raznolikost sojeva ove bakterije u zavisnosti od lokaliteta i područja iz kog su izolovani. Na osnovu rezultata istraživanja dat je i predlog za uspostavljanje standardne procedure na bazi patogenih, biohemijskih i molekularnih metoda (primenom PCR) u cilju što brže i pouzdanije detekcije ove bakterije u biljnom materijalu, što je od velikog značaja pri proizvodnji sadnog materijala, proučavanja epidemiologije patogena i razrade mera njegovog suzbijanja.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia
T1  - Karakteristike izolata Pseudomonas syringae izolovanih sa kruške u Srbiji
EP  - 176
IS  - 3
SP  - 163
VL  - 60
ER  - 
@article{
author = "Gavrilović, Veljko and Ivanović, Žarko and Živković, Svetlana and Savić, Dušan",
year = "2009",
abstract = "The test results of Pseudomonas syringae strains, isolated by a pear trees are as given. The symptoms of disesease, caused by this bacterium, appeared in two types: a blossom blast, a trunk necrosis and a branch followed by canker formation. All strains are Gram negative, fluorescent on a King medium B and oxydative (O/F test). The tested strains are HR positive, producing a levan, but don't oxydase, arginindehydrolase and pectinase (LOPAT +---+). Strains originated from a pear trees caused necrosis on an artificial inoculated pear, cherry and lemon fruits, as well as a syringae leaves and bean pods. The results of differential tests for P. syringae pv. syringae and P. syringae pv. morsprunorum (GATT) revealed that the tested strains hydrolise gelatin and esculin, but the negative results are recorded in tyrosinase production and tartrate utilization tests. The PCR analysis, by using a BOX primer, shows the high level of symilarity among the Serbian P. syringae strains, isolated from a pear fruit trees, but also within a slice differencies, compared with a check strain CFBP 1582. These results confirm a previous data about genetic diversity among P. syringae strains originated from a different areas all around the world. Based on the obtained results, it's concluded that the tested strains belong to P. syringae pv. syringae. Further characterization of P. syringae strains, isolated from pear in Serbia use the ERIC and REP PCR and it's still underway., U radu su prikazani rezultati proučavanja fitopatogene bakterije Pseudomonas syringae, kao patogena kruške u Srbiji. Bolest se ispoljava u dva vida simptoma: palež cvasti i nekroza grana i debla mladih stabala kruške praćena obrazovanjem rak rana. Izolovani sojevi bakterije su Gramnegativni, fluorescentni, glukozu metabolišu isključivo u aerobnim uslovima (oksidativno). Stvaraju levan i prouzrokuju HR duvana ali ne stvaraju oksidazu, arginin dehidrolazu i pektinazu (LOPAT + - - - +). Prouzrokuju nekrozu inokulisanih plodova kruške, trešnje, limuna, listova jorgovana i mahuna boranije. Proučavani izolati hidrolizuju želatin i eskulin ali negativno reaguju pri testovima stvaranja tirozinaze i metabolizma tartarata (GATT). Na osnovu patogenih i biohemijskih odlika zaključeno je da proučavani izolati ispoljavaju izrazitu sličnost sa Psudomonas syringae pv. syringae, široko rasprostranjenim i ekonomski štetnim patogenom kruške. Primenom PCR analize korišćenjem BOX prajmera potvrđena je izrazita homogenost sojeva poreklom sa kruške, izolovanih u Srbiji, ali izvesne razlike u odnosu na kontrolne sojeve, što potvrđuje ranije dokazanu raznolikost sojeva ove bakterije u zavisnosti od lokaliteta i područja iz kog su izolovani. Na osnovu rezultata istraživanja dat je i predlog za uspostavljanje standardne procedure na bazi patogenih, biohemijskih i molekularnih metoda (primenom PCR) u cilju što brže i pouzdanije detekcije ove bakterije u biljnom materijalu, što je od velikog značaja pri proizvodnji sadnog materijala, proučavanja epidemiologije patogena i razrade mera njegovog suzbijanja.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia, Karakteristike izolata Pseudomonas syringae izolovanih sa kruške u Srbiji",
pages = "176-163",
number = "3",
volume = "60"
}
Gavrilović, V., Ivanović, Ž., Živković, S.,& Savić, D.. (2009). Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 60(3), 163-176.
Gavrilović V, Ivanović Ž, Živković S, Savić D. Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia. in Zaštita bilja. 2009;60(3):163-176..
Gavrilović, Veljko, Ivanović, Žarko, Živković, Svetlana, Savić, Dušan, "Characteristics of Pseudomonas syringae strains originating from a pear fruit trees in Serbia" in Zaštita bilja, 60, no. 3 (2009):163-176.

Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia

Kuzmanović, Slobodan; Jošić, Dragana; Starović, Mira; Ivanović, Žarko; Trkulja, Nenad; Dolovac, Nenad; Stojanović, Saša

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Jošić, Dragana
AU  - Starović, Mira
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Stojanović, Saša
PY  - 2009
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/119
AB  - The widespread of phytoplasmasa of the grapevine in Serbia was investigated from 2003 to 2005. A total of 505 vineyards were examined in 25 vineyard areals. According to results geographical distribution of phytoplasmas in vineyards in Serbia was obtained, as wel as the disease severity and types of pathogens that were identified. Phytoplasmas presence has been proved in 22 of 25 vineyards areals, and in 354 of 505 observed vineyards. Incidenece of phytoplasmas were registred in the vines of all varieties observed and tested, but in unequal severity. High level of infection of vine (in some cases over 50%) was found in vineyard areals of Sićevo, Župa, Trstenik and Negotin. On the other hand, phytoplasmas were not found or not prowed in areals of Pocersko, Prokupačko and Ražanjsko. The high severity were detected at vine cvs. Plovdina (90%) and Chardonnay (67%), medium at cvs. Župski bojadiser (34%), Frankovka (29%) and Smederevka (27%), low at Black Burgundy (20%), Rhine Riesling (18%) and Italian Riesling (9%), and in trace at cv. Prokupac (4%). The presence of two phytoplasmas were proved by PCR: 'Candidatus Phytoplasma vitis' (Flavescence dorée - FD) and 'Candidatus Phytoplasma solani' (Bois noir - BN). It was proved that 'Candidatus Phytoplasma vitis' in Serbia belongs to 16SrV-C strain.
AB  - Dat je prikaz rasprostranjenosti fitoplazmoza na vinovoj lozi u Srbiji za period od 2003. do 2005. godine. Ukupno je pregledano 505 vinograda u 25 vinogorja. Rezultati pokazuju raširenost fitoplazmoza po vinogorjima Srbije, zatim zaraženost najzanačajnijih sorata vinove loze, kao i vrste patogena koji su identifikovani. Prisustvo fitoplazmoza dokazano je u 22 od 25 vinogorja, odnosno u 354 od 505 osmatrana vinograda. Pojava fitoplazmoznih oboljenja registrovana je na čokotima svih sorata obuhvaćenih u ovom radu, ali u nejednakom intezitetu. Visok stepen zaraze (pojedini slučajevi preko 50%) utvrđen je u Sićevačkom, Župskom, Trsteničkom i Negotinskom vinogorju. S druge strane, fitoplazmozna oboljenja na vinovoj lozi nisu nađena, odnosno dokazana u Pocerskom, Prokupačkom i Ražanjskom vinogorju. Jak stepen zaraze utvrđen je na sortama Plovdina (90%) i Šardone (67%), srednji na Župskom bojadiseru (34%), Frankovki (29%) i Smederevki (27%), osetna zaraza dokazana je na Crnom burgundcu (20%), Rajnskom (18%) i Italijanskom rizlingu (9%) a zaraza u tragovima otkrivena je na sorti Prokupac (4%). Prisustvo fitoplazmi u čokotima sa simptomima fitoplazmoznih oboljenja dokazana je molekularnobiološkim metodama (PCR). Utvrđeno je prisustvo dve fitoplazme i to 'Candidatus Phytoplasma vitis' prouzrokovač zlatastog žutila (Flavescence dorée - FD) i 'Candidatus Phytoplasma solani' prouzrokovač crnila drveta (Bois noir - BN). 'Candidatus Phytoplasma vitis' dokazana na vinovoj lozi u nas pripada 16SrV-C soju.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia
T1  - Prisustvo fitoplazmoza vinove loze u najznačajnijim vinogorjima Srbije
EP  - 202
IS  - 3
SP  - 187
VL  - 60
ER  - 
@article{
author = "Kuzmanović, Slobodan and Jošić, Dragana and Starović, Mira and Ivanović, Žarko and Trkulja, Nenad and Dolovac, Nenad and Stojanović, Saša",
year = "2009",
abstract = "The widespread of phytoplasmasa of the grapevine in Serbia was investigated from 2003 to 2005. A total of 505 vineyards were examined in 25 vineyard areals. According to results geographical distribution of phytoplasmas in vineyards in Serbia was obtained, as wel as the disease severity and types of pathogens that were identified. Phytoplasmas presence has been proved in 22 of 25 vineyards areals, and in 354 of 505 observed vineyards. Incidenece of phytoplasmas were registred in the vines of all varieties observed and tested, but in unequal severity. High level of infection of vine (in some cases over 50%) was found in vineyard areals of Sićevo, Župa, Trstenik and Negotin. On the other hand, phytoplasmas were not found or not prowed in areals of Pocersko, Prokupačko and Ražanjsko. The high severity were detected at vine cvs. Plovdina (90%) and Chardonnay (67%), medium at cvs. Župski bojadiser (34%), Frankovka (29%) and Smederevka (27%), low at Black Burgundy (20%), Rhine Riesling (18%) and Italian Riesling (9%), and in trace at cv. Prokupac (4%). The presence of two phytoplasmas were proved by PCR: 'Candidatus Phytoplasma vitis' (Flavescence dorée - FD) and 'Candidatus Phytoplasma solani' (Bois noir - BN). It was proved that 'Candidatus Phytoplasma vitis' in Serbia belongs to 16SrV-C strain., Dat je prikaz rasprostranjenosti fitoplazmoza na vinovoj lozi u Srbiji za period od 2003. do 2005. godine. Ukupno je pregledano 505 vinograda u 25 vinogorja. Rezultati pokazuju raširenost fitoplazmoza po vinogorjima Srbije, zatim zaraženost najzanačajnijih sorata vinove loze, kao i vrste patogena koji su identifikovani. Prisustvo fitoplazmoza dokazano je u 22 od 25 vinogorja, odnosno u 354 od 505 osmatrana vinograda. Pojava fitoplazmoznih oboljenja registrovana je na čokotima svih sorata obuhvaćenih u ovom radu, ali u nejednakom intezitetu. Visok stepen zaraze (pojedini slučajevi preko 50%) utvrđen je u Sićevačkom, Župskom, Trsteničkom i Negotinskom vinogorju. S druge strane, fitoplazmozna oboljenja na vinovoj lozi nisu nađena, odnosno dokazana u Pocerskom, Prokupačkom i Ražanjskom vinogorju. Jak stepen zaraze utvrđen je na sortama Plovdina (90%) i Šardone (67%), srednji na Župskom bojadiseru (34%), Frankovki (29%) i Smederevki (27%), osetna zaraza dokazana je na Crnom burgundcu (20%), Rajnskom (18%) i Italijanskom rizlingu (9%) a zaraza u tragovima otkrivena je na sorti Prokupac (4%). Prisustvo fitoplazmi u čokotima sa simptomima fitoplazmoznih oboljenja dokazana je molekularnobiološkim metodama (PCR). Utvrđeno je prisustvo dve fitoplazme i to 'Candidatus Phytoplasma vitis' prouzrokovač zlatastog žutila (Flavescence dorée - FD) i 'Candidatus Phytoplasma solani' prouzrokovač crnila drveta (Bois noir - BN). 'Candidatus Phytoplasma vitis' dokazana na vinovoj lozi u nas pripada 16SrV-C soju.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia, Prisustvo fitoplazmoza vinove loze u najznačajnijim vinogorjima Srbije",
pages = "202-187",
number = "3",
volume = "60"
}
Kuzmanović, S., Jošić, D., Starović, M., Ivanović, Ž., Trkulja, N., Dolovac, N.,& Stojanović, S.. (2009). Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 60(3), 187-202.
Kuzmanović S, Jošić D, Starović M, Ivanović Ž, Trkulja N, Dolovac N, Stojanović S. Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia. in Zaštita bilja. 2009;60(3):187-202..
Kuzmanović, Slobodan, Jošić, Dragana, Starović, Mira, Ivanović, Žarko, Trkulja, Nenad, Dolovac, Nenad, Stojanović, Saša, "Widespread of grapevine phytoplasmas disease in Serbia" in Zaštita bilja, 60, no. 3 (2009):187-202.

Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees

Živković, Svetlana; Stojanović, Saša; Gavrilović, Veljko; Ivanović, Žarko

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Stojanović, Saša
AU  - Gavrilović, Veljko
AU  - Ivanović, Žarko
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/94
AB  - Isolates of Phomopsis spp. obtained from plum trees (Prunus domestica L.) with symptoms of die-back. There were significant morpho-physiological and pathogenic differences between the isolates. The genetic variability (12 isolates of Phomopsis spp. and isolate of Photopia pernicious, which was used as control ) was proved by study of vegetative compatibility. These isolates were inoculated in Petri dishes in pairs in all possible cross combinations, on potato dextrose agar. After 5 and 10 days the interaction between colonies were scored according to appearance of contact lines of paired cultures. On the contact line on two different isolates distinct barrage zones of inhibition - vegetative incompatibility reaction. The barrage zones generally became black and sometimes showed formation of pycnidia. Necrotic parts of hyphen that formed line of reaction were observed. A compatible reaction was observed only when cultures of the same isolate were paired.
AB  - Izolati Phomopsis spp. dobijeni sa grana i stabla šljive (Prunus domestica L.) sa simptomima sušenja i izumiranja ispoljili su značajne razlike u morfolo-fiziološkim i patogenim karakteristikama. Primenom metode vegetativne kompatibilnosti potvrđena je genetska varijabilnost 12 izolata Phomopsis spp. i kontrolnog izolata Phomopsis perniciosa. Isečci ispitivanih kultura zasejavani su u Petri kutije po parovima i u svim mogućim unakrsnim kombinacijama, na podlozi KGA. Očitavanje rezultata je vršeno petog i desetog dana i podrazumevalo je praćenje izgleda linije međusobnog kontakta uparivanih izolata. Nakon perioda inkubacije između ispitivanih kultura dolazi do formiranja crne reakcione linije - barijere, a u pojedinim slučajevima i reproduktivnih organa - piknida (reakcija vegetativne inkompatibilnosti). Delovi hifa koje sačinjavaju crnu reakcionu liniju bili su nekrotirani. Vegetativna kompatibilnost konstatovana je samo u slučajevima kada su izolati uparivani sami sa sobom.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees
T1  - Vegetativna inkompatibilnost izolata Phomopsis spp. izolovanih sa stabla šljive
EP  - 24
IS  - 1-4
SP  - 15
VL  - 59
ER  - 
@article{
author = "Živković, Svetlana and Stojanović, Saša and Gavrilović, Veljko and Ivanović, Žarko",
year = "2008",
abstract = "Isolates of Phomopsis spp. obtained from plum trees (Prunus domestica L.) with symptoms of die-back. There were significant morpho-physiological and pathogenic differences between the isolates. The genetic variability (12 isolates of Phomopsis spp. and isolate of Photopia pernicious, which was used as control ) was proved by study of vegetative compatibility. These isolates were inoculated in Petri dishes in pairs in all possible cross combinations, on potato dextrose agar. After 5 and 10 days the interaction between colonies were scored according to appearance of contact lines of paired cultures. On the contact line on two different isolates distinct barrage zones of inhibition - vegetative incompatibility reaction. The barrage zones generally became black and sometimes showed formation of pycnidia. Necrotic parts of hyphen that formed line of reaction were observed. A compatible reaction was observed only when cultures of the same isolate were paired., Izolati Phomopsis spp. dobijeni sa grana i stabla šljive (Prunus domestica L.) sa simptomima sušenja i izumiranja ispoljili su značajne razlike u morfolo-fiziološkim i patogenim karakteristikama. Primenom metode vegetativne kompatibilnosti potvrđena je genetska varijabilnost 12 izolata Phomopsis spp. i kontrolnog izolata Phomopsis perniciosa. Isečci ispitivanih kultura zasejavani su u Petri kutije po parovima i u svim mogućim unakrsnim kombinacijama, na podlozi KGA. Očitavanje rezultata je vršeno petog i desetog dana i podrazumevalo je praćenje izgleda linije međusobnog kontakta uparivanih izolata. Nakon perioda inkubacije između ispitivanih kultura dolazi do formiranja crne reakcione linije - barijere, a u pojedinim slučajevima i reproduktivnih organa - piknida (reakcija vegetativne inkompatibilnosti). Delovi hifa koje sačinjavaju crnu reakcionu liniju bili su nekrotirani. Vegetativna kompatibilnost konstatovana je samo u slučajevima kada su izolati uparivani sami sa sobom.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees, Vegetativna inkompatibilnost izolata Phomopsis spp. izolovanih sa stabla šljive",
pages = "24-15",
number = "1-4",
volume = "59"
}
Živković, S., Stojanović, S., Gavrilović, V.,& Ivanović, Ž.. (2008). Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 59(1-4), 15-24.
Živković S, Stojanović S, Gavrilović V, Ivanović Ž. Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees. in Zaštita bilja. 2008;59(1-4):15-24..
Živković, Svetlana, Stojanović, Saša, Gavrilović, Veljko, Ivanović, Žarko, "Vegetative incompatibility of isolates of Phomopsis spp. from plum trees" in Zaštita bilja, 59, no. 1-4 (2008):15-24.

Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia

Gavrilović, Veljko; Živković, Svetlana; Ivanović, Žarko; Vojinović, Milić

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Gavrilović, Veljko
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Vojinović, Milić
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/86
AB  - Firelight symptoms were observed on ornamental plants Sorbs domestic (region of Niš, 2005) and S. terminals (Požega, 2007). Symptoms appeared as leaves and shoots blight followed with cancer forming on branches of S. domestic and shoot blight on S. terminals. Levant type single colony were collected after three days growth on nutrient agar enrich net with sucrose (SNA). Investigated strays produced HR in tobacco and necrosis of artificially inoculated unripe pear fruits followed by oozing of bacterial exudates. Symptoms similar to those registered in natural infections, were recorded on artificial inoculated S. domestic leaves and shoots. Based on the results of pathogen city tests, biochemical characteristics, ELISA test and PCR analysis it was confirmed that the investigated strains belonged to E. amylovora, widespread pathogen of poem fruit trees and ornamental plants in Serbia. This is the first report of E. amylovora as pathogen of Sorbs plant in Serbia.
AB  - U radu su prikazani rezultati proučavanja izolovanih sojeva bakterije iz plamenjačom zahvaćenih mladara ukrasnih biljka Sorbus domestica i Sorbus torminalis. Proučavani sojevi su Gram negativni, ne stvaraju fluorescentni pigment na King-ovoj podlozi B, a glukozu metabolišu i oksidativno i fermentativno. Prouzrokuju HR duvana i nekrozu nesazrelih, inokulisanih plodova kruške (viljamova) praćenu obilnom produkcijom bakterijskog eksudata. Prvi simptomi na inokulisanim mladarima biljaka domaćina u očavaju se posle 2-3 dana, ispoljavaju se u vidu vlažnih pega koje se vremenom šire zahvatajući ga u celosti. Na osnovu patogenih, biohemijskih i seroloških odlika (ELISA) proučavanih izolata zaključeno je da patološke promene na ukrasnim biljkama Sorbus domestica i Sorbus torminalis prouzrokuje Erwinia amylovora. To je potvrđeno i primenom molekularne metode (PCR) korišćenjem specifičnog prajmera za bakteriju E. amylovora. Ovo je prvi nalaz E. amylovora na ukrsnim biljkama roda Sorbus u Srbiji.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia
T1  - Sorbus domestica i s. Torminalis novi domaćini Ewinia amylovora u Srbiji
EP  - 79
IS  - 1-4
SP  - 69
VL  - 59
ER  - 
@article{
author = "Gavrilović, Veljko and Živković, Svetlana and Ivanović, Žarko and Vojinović, Milić",
year = "2008",
abstract = "Firelight symptoms were observed on ornamental plants Sorbs domestic (region of Niš, 2005) and S. terminals (Požega, 2007). Symptoms appeared as leaves and shoots blight followed with cancer forming on branches of S. domestic and shoot blight on S. terminals. Levant type single colony were collected after three days growth on nutrient agar enrich net with sucrose (SNA). Investigated strays produced HR in tobacco and necrosis of artificially inoculated unripe pear fruits followed by oozing of bacterial exudates. Symptoms similar to those registered in natural infections, were recorded on artificial inoculated S. domestic leaves and shoots. Based on the results of pathogen city tests, biochemical characteristics, ELISA test and PCR analysis it was confirmed that the investigated strains belonged to E. amylovora, widespread pathogen of poem fruit trees and ornamental plants in Serbia. This is the first report of E. amylovora as pathogen of Sorbs plant in Serbia., U radu su prikazani rezultati proučavanja izolovanih sojeva bakterije iz plamenjačom zahvaćenih mladara ukrasnih biljka Sorbus domestica i Sorbus torminalis. Proučavani sojevi su Gram negativni, ne stvaraju fluorescentni pigment na King-ovoj podlozi B, a glukozu metabolišu i oksidativno i fermentativno. Prouzrokuju HR duvana i nekrozu nesazrelih, inokulisanih plodova kruške (viljamova) praćenu obilnom produkcijom bakterijskog eksudata. Prvi simptomi na inokulisanim mladarima biljaka domaćina u očavaju se posle 2-3 dana, ispoljavaju se u vidu vlažnih pega koje se vremenom šire zahvatajući ga u celosti. Na osnovu patogenih, biohemijskih i seroloških odlika (ELISA) proučavanih izolata zaključeno je da patološke promene na ukrasnim biljkama Sorbus domestica i Sorbus torminalis prouzrokuje Erwinia amylovora. To je potvrđeno i primenom molekularne metode (PCR) korišćenjem specifičnog prajmera za bakteriju E. amylovora. Ovo je prvi nalaz E. amylovora na ukrsnim biljkama roda Sorbus u Srbiji.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia, Sorbus domestica i s. Torminalis novi domaćini Ewinia amylovora u Srbiji",
pages = "79-69",
number = "1-4",
volume = "59"
}
Gavrilović, V., Živković, S., Ivanović, Ž.,& Vojinović, M.. (2008). Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 59(1-4), 69-79.
Gavrilović V, Živković S, Ivanović Ž, Vojinović M. Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia. in Zaštita bilja. 2008;59(1-4):69-79..
Gavrilović, Veljko, Živković, Svetlana, Ivanović, Žarko, Vojinović, Milić, "Sorbus domestica and s. Torminalis - new hosts of Ewinia amylovora in Serbia" in Zaštita bilja, 59, no. 1-4 (2008):69-79.

Grapevine leaf roll disease in Central Serbia

Starović, Mira; Kuzmanović, Slobodan; Ivanović, Žarko; Trkulja, Nenad; Aleksić, Goran; Dolovac, Nenad; Stojanović, Saša

(Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Starović, Mira
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Ivanović, Žarko
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Aleksić, Goran
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Stojanović, Saša
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/77
AB  - Leaf roll is one of the most important virus disease (Grapevine Leaf roll Disease = GLD) of grapevines. It occurs in all of the major grape-growing regions of the world. GLD are a group of nine viruses called 'grapevine leaf roll-associated viruses' (GLRaV-1-9), that cause similar symptoms in infected grapevines. Samples were collected from 5 regions in Serbia, and from 18 grapevine cultivars during 2002, 2005, 2006 and 2007 and tested using ELISA test for detection GLRaV-1,2,3,5 and 7. Only GLRaV-1,2 and 3 were detected in investigated regions. GLRaV-1 was detected in all five regions, and GRLaV-3 wasn't detected only in Trstenik's vineyards. GLRaV-2 was the uncommon in Serbia. All investigated cultivars were infected by GLRaV-3.
AB  - Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih čestica, nazvanih 'grapevine leafroll-associated viruses' (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.
PB  - Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade
T2  - Zaštita bilja
T1  - Grapevine leaf roll disease in Central Serbia
T1  - Virusi uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji
EP  - 92
IS  - 1-4
SP  - 81
VL  - 59
ER  - 
@article{
author = "Starović, Mira and Kuzmanović, Slobodan and Ivanović, Žarko and Trkulja, Nenad and Aleksić, Goran and Dolovac, Nenad and Stojanović, Saša",
year = "2008",
abstract = "Leaf roll is one of the most important virus disease (Grapevine Leaf roll Disease = GLD) of grapevines. It occurs in all of the major grape-growing regions of the world. GLD are a group of nine viruses called 'grapevine leaf roll-associated viruses' (GLRaV-1-9), that cause similar symptoms in infected grapevines. Samples were collected from 5 regions in Serbia, and from 18 grapevine cultivars during 2002, 2005, 2006 and 2007 and tested using ELISA test for detection GLRaV-1,2,3,5 and 7. Only GLRaV-1,2 and 3 were detected in investigated regions. GLRaV-1 was detected in all five regions, and GRLaV-3 wasn't detected only in Trstenik's vineyards. GLRaV-2 was the uncommon in Serbia. All investigated cultivars were infected by GLRaV-3., Uvijenost lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease = GLD) je najznačajnije virusno oboljenje vinove loze. Do danas je u svetu utvrđeno ukupno devet različitih izduženih čestica, nazvanih 'grapevine leafroll-associated viruses' (GLRaV-1-9), u biljkama obolelim od uvijenosti lista. U pet značajnijih vinogorja u Srbiji u periodu od 2002 do 2007 godine testirano je ukupno 18 sorti vinove loze na prisustvo GLRaV1,2,3,5 i 7 primenom ELISA testa. U Srbiji je identifikovano prisustva tri soja, i to GLRaV-1,2 i 3 , GLRaV-1, je dokazan u svih pet ispitivanih vinogorja, a GLRaV-3, nije konstatovan samo u Trsteničkom vinogorju. U ispitivanim vinogorjima u Srbiji, najmanje je zastupljen GLRaV-2. Sve sorte kod kojih je bilo dokazano prisustvo GLRaVs bile zaražene u svim slučajevima GLRaV-3.",
publisher = "Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Grapevine leaf roll disease in Central Serbia, Virusi uvijenosti lišća vinove loze u centralnoj Srbiji",
pages = "92-81",
number = "1-4",
volume = "59"
}
Starović, M., Kuzmanović, S., Ivanović, Ž., Trkulja, N., Aleksić, G., Dolovac, N.,& Stojanović, S.. (2008). Grapevine leaf roll disease in Central Serbia. in Zaštita bilja
Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade., 59(1-4), 81-92.
Starović M, Kuzmanović S, Ivanović Ž, Trkulja N, Aleksić G, Dolovac N, Stojanović S. Grapevine leaf roll disease in Central Serbia. in Zaštita bilja. 2008;59(1-4):81-92..
Starović, Mira, Kuzmanović, Slobodan, Ivanović, Žarko, Trkulja, Nenad, Aleksić, Goran, Dolovac, Nenad, Stojanović, Saša, "Grapevine leaf roll disease in Central Serbia" in Zaštita bilja, 59, no. 1-4 (2008):81-92.

Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate

Pavlović, Danijela; Vrbničanin, Sava; Reinhardt, Charlie; Fischer, Albert

(Herbološko društvo Srbije, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Pavlović, Danijela
AU  - Vrbničanin, Sava
AU  - Reinhardt, Charlie
AU  - Fischer, Albert
PY  - 2008
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/78
AB  - Changes in leaf anatomy were examined in suspectedly resistant populations of C. canadensis and C. bonariensis after application of 2, 4 and 8 L ha-1 of the product Touch down (500 g a.i. glyphosate L-1). Samples for the analysis (LM, TEM) were collected 3, 7 and 24 h after herbicide application. Changes in chlorophyll and shikimic acid contents were also examined in the populations tested. Changes in the anatomy of leaves were not detected in the investigated populations 3 and 7 h after herbicide application. However, 24 h after application of different herbicide rates, differences were observed in leaf anatomy. Injuries were detected in C. bonariensis population after application of 2 L ha-1, and in C. canadensis population after treatment with the highest glyphosate rate (8 L ha-1). Changes were detected on cell walls, chloroplast lamellae and chloroplasts themselves. Based on chlorophyll and shikimic acid contents, significant statistical differences were detected between the treated and control plants.
AB  - Praćene su promene u anatomskoj građi listova pretpostavljeno rezistentih populacija C. canadensis i C. bonariensis nakon primene 2, 4 i 8 L ha-1 Touch down (500 g a.m. glifosat L-1). Za analizu anatomske građe listova (LM, TEM) materijal je uzorkovan nakon 3, 7 i 24 h posle primene herbicida. Takođe, praćene su promene u sadržaju hlorofila i šikiminske kiseline kod testiranih populacija. Promene u anatomskoj građi listova nisu konstatovane kod ispitivanih populacija nakon 3 i 7 časova posle primene herbicida. Međutim, 24 časa nakon primene različitih količina uočene su razlike u anatomskoj građi listova. Oštećenja su bila uočljiva kod pop. C. bonariensis nakon primene 2 L ha-1, a kod pop. C. canadensis tek nakon primene najveće količine glifosata (8 L ha-1). Promene su uočene na ćelijskom zidu, lamelama hloroplasta, kao i na samim hloroplastama. Na osnovu sadržaja hlorofila i šikiminske kiseline takođe su utvrđene statistički značajne razlike između tretiranih i kontrolnih biljaka.
PB  - Herbološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Acta herbologica
T1  - Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate
T1  - Osetljivost vrsta Conyza canadensis (L) cronquist i Conyza bonariensis (L) cronquist na glifosat
EP  - 185
IS  - 2
SP  - 179
VL  - 17
ER  - 
@article{
author = "Pavlović, Danijela and Vrbničanin, Sava and Reinhardt, Charlie and Fischer, Albert",
year = "2008",
abstract = "Changes in leaf anatomy were examined in suspectedly resistant populations of C. canadensis and C. bonariensis after application of 2, 4 and 8 L ha-1 of the product Touch down (500 g a.i. glyphosate L-1). Samples for the analysis (LM, TEM) were collected 3, 7 and 24 h after herbicide application. Changes in chlorophyll and shikimic acid contents were also examined in the populations tested. Changes in the anatomy of leaves were not detected in the investigated populations 3 and 7 h after herbicide application. However, 24 h after application of different herbicide rates, differences were observed in leaf anatomy. Injuries were detected in C. bonariensis population after application of 2 L ha-1, and in C. canadensis population after treatment with the highest glyphosate rate (8 L ha-1). Changes were detected on cell walls, chloroplast lamellae and chloroplasts themselves. Based on chlorophyll and shikimic acid contents, significant statistical differences were detected between the treated and control plants., Praćene su promene u anatomskoj građi listova pretpostavljeno rezistentih populacija C. canadensis i C. bonariensis nakon primene 2, 4 i 8 L ha-1 Touch down (500 g a.m. glifosat L-1). Za analizu anatomske građe listova (LM, TEM) materijal je uzorkovan nakon 3, 7 i 24 h posle primene herbicida. Takođe, praćene su promene u sadržaju hlorofila i šikiminske kiseline kod testiranih populacija. Promene u anatomskoj građi listova nisu konstatovane kod ispitivanih populacija nakon 3 i 7 časova posle primene herbicida. Međutim, 24 časa nakon primene različitih količina uočene su razlike u anatomskoj građi listova. Oštećenja su bila uočljiva kod pop. C. bonariensis nakon primene 2 L ha-1, a kod pop. C. canadensis tek nakon primene najveće količine glifosata (8 L ha-1). Promene su uočene na ćelijskom zidu, lamelama hloroplasta, kao i na samim hloroplastama. Na osnovu sadržaja hlorofila i šikiminske kiseline takođe su utvrđene statistički značajne razlike između tretiranih i kontrolnih biljaka.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Acta herbologica",
title = "Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate, Osetljivost vrsta Conyza canadensis (L) cronquist i Conyza bonariensis (L) cronquist na glifosat",
pages = "185-179",
number = "2",
volume = "17"
}
Pavlović, D., Vrbničanin, S., Reinhardt, C.,& Fischer, A.. (2008). Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije, Beograd., 17(2), 179-185.
Pavlović D, Vrbničanin S, Reinhardt C, Fischer A. Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate. in Acta herbologica. 2008;17(2):179-185..
Pavlović, Danijela, Vrbničanin, Sava, Reinhardt, Charlie, Fischer, Albert, "Susceptibility of the species Conyza canadensis (L) cronquist and Conyza bonariensis (L) cronquist to glyphosate" in Acta herbologica, 17, no. 2 (2008):179-185.