All Publications

Link to this page

TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF

Pisinov, Boris; Đurović, Sanja; Sekulić, Zoran; Dudić, Tijana; Keškić, Tanja; Petričević, Maja; Stamenić, Tamara

(2024)

TY  - CONF
AU  - Pisinov, Boris
AU  - Đurović, Sanja
AU  - Sekulić, Zoran
AU  - Dudić, Tijana
AU  - Keškić, Tanja
AU  - Petričević, Maja
AU  - Stamenić, Tamara
PY  - 2024
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1220
AB  - Heavy metals are potent metabolic inhibitors. Cadmium is considered a non-essential element and has high emissions in the biosphere due to anthropogenic activities. The aim is to indicate the importance of cadmium in feedstuff as a potential contamination source. Microwave digestion and graphite furnace atomic absorption spectrometry were used to examine 298 feedstuff samples. A high amount of cadmium above permitted is present in 0.67% of samples. Continuous cadmium monitoring is necessary to prevent its uncontrolled entry into the food chain.
C3  - 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik
T1  - TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF
T1  - ANALIZA TRENDA KADMIJUMA U HRANI ZA ŽIVOTINJE
EP  - 266
SP  - 261
ER  - 
@conference{
author = "Pisinov, Boris and Đurović, Sanja and Sekulić, Zoran and Dudić, Tijana and Keškić, Tanja and Petričević, Maja and Stamenić, Tamara",
year = "2024",
abstract = "Heavy metals are potent metabolic inhibitors. Cadmium is considered a non-essential element and has high emissions in the biosphere due to anthropogenic activities. The aim is to indicate the importance of cadmium in feedstuff as a potential contamination source. Microwave digestion and graphite furnace atomic absorption spectrometry were used to examine 298 feedstuff samples. A high amount of cadmium above permitted is present in 0.67% of samples. Continuous cadmium monitoring is necessary to prevent its uncontrolled entry into the food chain.",
journal = "11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik",
title = "TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF, ANALIZA TRENDA KADMIJUMA U HRANI ZA ŽIVOTINJE",
pages = "266-261"
}
Pisinov, B., Đurović, S., Sekulić, Z., Dudić, T., Keškić, T., Petričević, M.,& Stamenić, T.. (2024). TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, 261-266.
Pisinov B, Đurović S, Sekulić Z, Dudić T, Keškić T, Petričević M, Stamenić T. TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik. 2024;:261-266..
Pisinov, Boris, Đurović, Sanja, Sekulić, Zoran, Dudić, Tijana, Keškić, Tanja, Petričević, Maja, Stamenić, Tamara, "TREND ANALYSIS OF CADMIUM IN FEEDSTUFF" in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik (2024):261-266.

Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later

Cvrković, Tatjana; Jović, Jelena; Jakovljević, Miljana; Krstić, Oliver; Marinković, Slavica; Mitrović, Milana; Tosevski, Ivo

(2024)

TY  - CONF
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Jović, Jelena
AU  - Jakovljević, Miljana
AU  - Krstić, Oliver
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Mitrović, Milana
AU  - Tosevski, Ivo
PY  - 2024
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1214
AB  - “Flavescence dorée” (FD) is a European quarantine disease affecting grapevines,
associated with the “flavescence dorée” phytoplasma and transmitted by
the North American leafhopper, Scaphoideus titanus. This pathogen has a
significant impact on the major viticultural areas across Europe, as well as all
wine-producing regions in Serbia. The occurrence of S. titanus was initially
recorded in Serbian vineyards in 2002 (Magud and Toševski, 2004). However,
the high population density observed at that time suggests that the vector’s
presence likely dates back to the 1990s (Ivo Toševski, unpublished data).
Despite the extensive measures to contain the pathogen, the encompassing
disease and vector surveillance, the mandatory insecticidal treatments against
S. titanus, and the utilization of certified phytoplasma-free planting material,
the disease continues to spread. Presently, FD affects vineyards in all districts of
Serbia (Krstić et al., 2022). A recent two-year survey (2022-2023) on S. titanus
distribution in both wild and cultivated areas within vineyard ecosystems
revealed widespread prevalence of the vector across all grapevine-growing
regions in Serbia. High population densities were observed in districts where
Map-FD3 genotypes are common. These include grape-producing regions all
over Serbia where the autochthonous M51 genotype is dominant, hosted by
grapevine, along with reservoir plants Clematis vitalba and Ailanthus altissima.
Additionally, substantial S. titanus populations were registered in northern
Serbia, where multiple outbreaks of the M12 genotype occurred, and central
Serbia, where five new genotypes (M150-M154) were detected in grapevines,
indicating a high endemic potential for new outbreaks in these regions. Finally,
significant populations of the insect vector were discovered in riparian habitats
near rivers in Podunavlje and Mačva, where two “flavescence dorée” endemic genotypes of the Map-FD2 (M89 and M148) were found in grapevines (Krstić
et al., 2022). The current phytosanitary situation in Serbian vineyards provides
evidence that, despite measures implemented over the past two decades, there
has been no substantial reduction in the population density and spread of S.
titanus. Due to the high complexity of the “flavescence dorée” epidemiological
cycle caused by natural reservoir plants and native or introduced insect vectors,
linking natural habitats with adjacent vineyard ecosystems, managing ongoing
epidemics and preventing new outbreaks in the Balkans remains a challenge.
C3  - European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy
T1  - Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later
EP  - 42
SP  - 41
ER  - 
@conference{
author = "Cvrković, Tatjana and Jović, Jelena and Jakovljević, Miljana and Krstić, Oliver and Marinković, Slavica and Mitrović, Milana and Tosevski, Ivo",
year = "2024",
abstract = "“Flavescence dorée” (FD) is a European quarantine disease affecting grapevines,
associated with the “flavescence dorée” phytoplasma and transmitted by
the North American leafhopper, Scaphoideus titanus. This pathogen has a
significant impact on the major viticultural areas across Europe, as well as all
wine-producing regions in Serbia. The occurrence of S. titanus was initially
recorded in Serbian vineyards in 2002 (Magud and Toševski, 2004). However,
the high population density observed at that time suggests that the vector’s
presence likely dates back to the 1990s (Ivo Toševski, unpublished data).
Despite the extensive measures to contain the pathogen, the encompassing
disease and vector surveillance, the mandatory insecticidal treatments against
S. titanus, and the utilization of certified phytoplasma-free planting material,
the disease continues to spread. Presently, FD affects vineyards in all districts of
Serbia (Krstić et al., 2022). A recent two-year survey (2022-2023) on S. titanus
distribution in both wild and cultivated areas within vineyard ecosystems
revealed widespread prevalence of the vector across all grapevine-growing
regions in Serbia. High population densities were observed in districts where
Map-FD3 genotypes are common. These include grape-producing regions all
over Serbia where the autochthonous M51 genotype is dominant, hosted by
grapevine, along with reservoir plants Clematis vitalba and Ailanthus altissima.
Additionally, substantial S. titanus populations were registered in northern
Serbia, where multiple outbreaks of the M12 genotype occurred, and central
Serbia, where five new genotypes (M150-M154) were detected in grapevines,
indicating a high endemic potential for new outbreaks in these regions. Finally,
significant populations of the insect vector were discovered in riparian habitats
near rivers in Podunavlje and Mačva, where two “flavescence dorée” endemic genotypes of the Map-FD2 (M89 and M148) were found in grapevines (Krstić
et al., 2022). The current phytosanitary situation in Serbian vineyards provides
evidence that, despite measures implemented over the past two decades, there
has been no substantial reduction in the population density and spread of S.
titanus. Due to the high complexity of the “flavescence dorée” epidemiological
cycle caused by natural reservoir plants and native or introduced insect vectors,
linking natural habitats with adjacent vineyard ecosystems, managing ongoing
epidemics and preventing new outbreaks in the Balkans remains a challenge.",
journal = "European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy",
title = "Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later",
pages = "42-41"
}
Cvrković, T., Jović, J., Jakovljević, M., Krstić, O., Marinković, S., Mitrović, M.,& Tosevski, I.. (2024). Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later. in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy, 41-42.
Cvrković T, Jović J, Jakovljević M, Krstić O, Marinković S, Mitrović M, Tosevski I. Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later. in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy. 2024;:41-42..
Cvrković, Tatjana, Jović, Jelena, Jakovljević, Miljana, Krstić, Oliver, Marinković, Slavica, Mitrović, Milana, Tosevski, Ivo, "Status of Scaphoideus titanus in Serbia vineyards two decades later" in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy (2024):41-42.

AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW

Keškić, Tanja; Petričević, Maja; Stamenić, Tamara; Mandić, Violeta; Delić, Nikola; Pisinov, Boris; Đurović, Sanja

(2024)

TY  - CONF
AU  - Keškić, Tanja
AU  - Petričević, Maja
AU  - Stamenić, Tamara
AU  - Mandić, Violeta
AU  - Delić, Nikola
AU  - Pisinov, Boris
AU  - Đurović, Sanja
PY  - 2024
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1219
AB  - Wastewater from the meat industry contains high concentrations of organic matter. The composition of these wastewaters depends on the type of meat being processed, the frequency of slaughtering, the size of the plant, and the disinfectants used to maintain hygiene. In order to achieve satisfactory wastewater quality and reduce environmental pollution, the agroindustry applies and develops different technologies for wastewater treatment. This review paper provides a literature overview of some of the most commonly used methods in wastewater treatment within the meat industry.
C3  - 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia
T1  - AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW
T1  - AGRO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA: NAPREDNE TEHNOLOGIJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA MESNE INDUSTRIJE: PREGLEDNI RAD
EP  - 235
SP  - 226
ER  - 
@conference{
author = "Keškić, Tanja and Petričević, Maja and Stamenić, Tamara and Mandić, Violeta and Delić, Nikola and Pisinov, Boris and Đurović, Sanja",
year = "2024",
abstract = "Wastewater from the meat industry contains high concentrations of organic matter. The composition of these wastewaters depends on the type of meat being processed, the frequency of slaughtering, the size of the plant, and the disinfectants used to maintain hygiene. In order to achieve satisfactory wastewater quality and reduce environmental pollution, the agroindustry applies and develops different technologies for wastewater treatment. This review paper provides a literature overview of some of the most commonly used methods in wastewater treatment within the meat industry.",
journal = "11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia",
title = "AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW, AGRO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA: NAPREDNE TEHNOLOGIJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA MESNE INDUSTRIJE: PREGLEDNI RAD",
pages = "235-226"
}
Keškić, T., Petričević, M., Stamenić, T., Mandić, V., Delić, N., Pisinov, B.,& Đurović, S.. (2024). AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia, 226-235.
Keškić T, Petričević M, Stamenić T, Mandić V, Delić N, Pisinov B, Đurović S. AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia. 2024;:226-235..
Keškić, Tanja, Petričević, Maja, Stamenić, Tamara, Mandić, Violeta, Delić, Nikola, Pisinov, Boris, Đurović, Sanja, "AGRO-PROCESSING INDUSTRY: ADVANCED TECHNOLOGIES FOR MEAT INDUSTRY WASTEWATER TREATMENT: A REVIEW" in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia (2024):226-235.

MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS

Stamenić, Tamara; Petričević, Maja; Keškić, Tanja; Pisinov, Boris; Samolovac, Ljiljana; Sekulić, Zoran; Milošević Georgiev, Andrijana

(2024)

TY  - CONF
AU  - Stamenić, Tamara
AU  - Petričević, Maja
AU  - Keškić, Tanja
AU  - Pisinov, Boris
AU  - Samolovac, Ljiljana
AU  - Sekulić, Zoran
AU  - Milošević Georgiev, Andrijana
PY  - 2024
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1218
AB  - This study provides an overview of food prices in the Republic of Serbia from 2016 to 2023 amidst the challenges faced by the meat processing industry. Household spending trends reveal a notable shift, marking an increase since 2016. The study explores meat products' affordability and nutrient density, challenging conventional assumptions. Mortadella emerges as the most nutrient-dense despite its lower calorie content due to high protein content, while pâté commands a higher market price despite its lower nutrient quality.
C3  - 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia
T1  - MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS
T1  - TRENDOVI PROMENA TRŽIŠNIH CENA MESA I PROIZVODA OD MESA: ISPITIVANJE CENE KOŠTANJA ENERGETSKE VREDNOSTI PROIZVODA OD MESA
EP  - 225
SP  - 218
ER  - 
@conference{
author = "Stamenić, Tamara and Petričević, Maja and Keškić, Tanja and Pisinov, Boris and Samolovac, Ljiljana and Sekulić, Zoran and Milošević Georgiev, Andrijana",
year = "2024",
abstract = "This study provides an overview of food prices in the Republic of Serbia from 2016 to 2023 amidst the challenges faced by the meat processing industry. Household spending trends reveal a notable shift, marking an increase since 2016. The study explores meat products' affordability and nutrient density, challenging conventional assumptions. Mortadella emerges as the most nutrient-dense despite its lower calorie content due to high protein content, while pâté commands a higher market price despite its lower nutrient quality.",
journal = "11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia",
title = "MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS, TRENDOVI PROMENA TRŽIŠNIH CENA MESA I PROIZVODA OD MESA: ISPITIVANJE CENE KOŠTANJA ENERGETSKE VREDNOSTI PROIZVODA OD MESA",
pages = "225-218"
}
Stamenić, T., Petričević, M., Keškić, T., Pisinov, B., Samolovac, L., Sekulić, Z.,& Milošević Georgiev, A.. (2024). MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia, 218-225.
Stamenić T, Petričević M, Keškić T, Pisinov B, Samolovac L, Sekulić Z, Milošević Georgiev A. MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS. in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia. 2024;:218-225..
Stamenić, Tamara, Petričević, Maja, Keškić, Tanja, Pisinov, Boris, Samolovac, Ljiljana, Sekulić, Zoran, Milošević Georgiev, Andrijana, "MARKET TRENDS IN MEAT AND MEAT PRODUCT PRICES: ANALYZING THE COST PRICE OF ENERGY VALUE IN MEAT PRODUCTS" in 11th JEEP International Scientific Agribusiness Conference (MAK 2024) „Food for the future – vision of Serbia, region and Southeast Europe”, 02-04. February, Kopaonik, Serbia (2024):218-225.

Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia

Jović, Jelena; Cvrković, Tatjana; Krstić, Oliver; Mitrović, Milana; Jakovljević, Miljana; Marinković, Slavica; Toševski, Ivo

(2024)

TY  - CONF
AU  - Jović, Jelena
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Krstić, Oliver
AU  - Mitrović, Milana
AU  - Jakovljević, Miljana
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Toševski, Ivo
PY  - 2024
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1215
AB  - “Flavescence dorée” (FD) outbreaks in Serbian vineyards first emerged in the
early 2000s and were directly correlated with dense populations of the North
American insect vector Scaphoideus titanus. The FD phytoplasma associated
with the disease was first treated as alien and introduced, like it happens for
its insect vector. However, the genetic peculiarities of FD phytoplasma strains
from Serbia, as well as their occurrence in native alder trees in riparian areas
and clematis plants in vineyard surroundings and in natural habitats, proved
otherwise. Molecular data on the ecological properties of epidemiological
cycles driving the epidemic outbreaks of FD in Serbia today indicated the
importance of alders as reservoir plants for the epidemics (Krstić et al., 2022).
Riparian habitats hosting alder trees, alongside wild Vitis, Salix sp., clematis,
tree of heaven, and other FD phytoplasmas reservoir plants, were screened for
native leafhopper vectors as well as for Orientus ishidae, a newly established
vector of Asian origin in Serbia (Cvrković et al., 2021). Leafhopper Allygus
modestus and A. mixtus were commonly found in association with alders
in many sites, with the former being the dominant species. An established
population of O. ishidae feeding on alders was found in a single location of
riparian habitat in eastern Serbia. Among the analyzed leafhopper specimens,
using epidemiologically informative map gene typing, nearly all A. modestus
individuals were found carrying FD or -related phytoplasmas, while nearly
50% of O. ishidae were found infected at the same location. However,
A. modestus specimens had a lower phytoplasma load (Cq > 25) than O. ishidae
(Cq < 20 in 50% of infected individuals), even though they were collected in
the same period of the year. When comparing the map genotypes carried
by each of the putative vector species, A. modestus most often carried AldY genotypes, while O. ishidae was dominantly found harboring FD phytoplasma
genotypes of both Map-FD1 and FD2 clusters. The experimental verification
of the transmission capability and role in FD phytoplasma epidemiology for
each of the leafhopper species is under study.
C3  - European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy
T1  - Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia
EP  - 54
SP  - 53
ER  - 
@conference{
author = "Jović, Jelena and Cvrković, Tatjana and Krstić, Oliver and Mitrović, Milana and Jakovljević, Miljana and Marinković, Slavica and Toševski, Ivo",
year = "2024",
abstract = "“Flavescence dorée” (FD) outbreaks in Serbian vineyards first emerged in the
early 2000s and were directly correlated with dense populations of the North
American insect vector Scaphoideus titanus. The FD phytoplasma associated
with the disease was first treated as alien and introduced, like it happens for
its insect vector. However, the genetic peculiarities of FD phytoplasma strains
from Serbia, as well as their occurrence in native alder trees in riparian areas
and clematis plants in vineyard surroundings and in natural habitats, proved
otherwise. Molecular data on the ecological properties of epidemiological
cycles driving the epidemic outbreaks of FD in Serbia today indicated the
importance of alders as reservoir plants for the epidemics (Krstić et al., 2022).
Riparian habitats hosting alder trees, alongside wild Vitis, Salix sp., clematis,
tree of heaven, and other FD phytoplasmas reservoir plants, were screened for
native leafhopper vectors as well as for Orientus ishidae, a newly established
vector of Asian origin in Serbia (Cvrković et al., 2021). Leafhopper Allygus
modestus and A. mixtus were commonly found in association with alders
in many sites, with the former being the dominant species. An established
population of O. ishidae feeding on alders was found in a single location of
riparian habitat in eastern Serbia. Among the analyzed leafhopper specimens,
using epidemiologically informative map gene typing, nearly all A. modestus
individuals were found carrying FD or -related phytoplasmas, while nearly
50% of O. ishidae were found infected at the same location. However,
A. modestus specimens had a lower phytoplasma load (Cq > 25) than O. ishidae
(Cq < 20 in 50% of infected individuals), even though they were collected in
the same period of the year. When comparing the map genotypes carried
by each of the putative vector species, A. modestus most often carried AldY genotypes, while O. ishidae was dominantly found harboring FD phytoplasma
genotypes of both Map-FD1 and FD2 clusters. The experimental verification
of the transmission capability and role in FD phytoplasma epidemiology for
each of the leafhopper species is under study.",
journal = "European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy",
title = "Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia",
pages = "54-53"
}
Jović, J., Cvrković, T., Krstić, O., Mitrović, M., Jakovljević, M., Marinković, S.,& Toševski, I.. (2024). Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia. in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy, 53-54.
Jović J, Cvrković T, Krstić O, Mitrović M, Jakovljević M, Marinković S, Toševski I. Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia. in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy. 2024;:53-54..
Jović, Jelena, Cvrković, Tatjana, Krstić, Oliver, Mitrović, Milana, Jakovljević, Miljana, Marinković, Slavica, Toševski, Ivo, "Insect vectors of "flavescence dorée" and related phytoplasmas in natural areas of riparian habitats in Serbia" in European workshop on "Flavescence dorée", Recent acquisitions and management strategies, 25-26 January 2024, Verona, Italy (2024):53-54.

Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests

Kljajić, Petar; Andrić, Goran; Pražić Golić, Marijana

(Elsevier, 2023-09)

TY  - JOUR
AU  - Kljajić, Petar
AU  - Andrić, Goran
AU  - Pražić Golić, Marijana
PY  - 2023-09
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1146
AB  - There are insufficient data about long-term (longer than six-months) residual effects of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) as an important economic insect pest of stored bean. Therefore, we evaluated, in laboratory conditions, the insecticide potential of recommended rates of commercial formulations: organophosphate malathion (10 mg active ingredient - AI/kg), spinosyns bioinsecticide spinosad (1 mg AI/kg) and pyrethroid deltamethrins (0,25 mg AI/kg, with and without the synergist piperonil butoxide – PBO) after 210-, 265-, 310- and 365-days of post-treatment. Testing was performed on two types of beans with kidney- and cranberry-shaped kernels to evaluate the insecticide residual effects on the survival of weevils, progeny production, and related levels of kernels damage. Survival of weevils depends mainly on adults exposure/living period in treated beans and on the recovering period. Small differencies in weevils survival in each insecticide were recorded. We found increases in progeny and thus higher damage in beans, as manifested effects of sublethal doses only in malathion treated bean. In spinosad treated bean we recorded low levels of progeny and damage, below the economic threshold. In deltamethrin treatments, we recorded weevils avoiding contact with beans, no progeny and no damages. The effect of bean type was very low or non existent. It can be concluded that bioinsecticide spinosad can provide long-term protection of common beans against A. obtectus, while organophosphate malathion has low control potential. Pyrethroid deltamethrins residues cause adults to avoid treated beans and no offspring to appear. The obtained results might have significant impact on better understanding of weevils behaviour in the presence of insecticide residues and on the creation of sustainable pest management programmes.
PB  - Elsevier
T2  - Journal of Stored Products Research
T1  - Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests
VL  - 103
DO  - 10.1016/j.jspr.2023.102156
ER  - 
@article{
author = "Kljajić, Petar and Andrić, Goran and Pražić Golić, Marijana",
year = "2023-09",
abstract = "There are insufficient data about long-term (longer than six-months) residual effects of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) as an important economic insect pest of stored bean. Therefore, we evaluated, in laboratory conditions, the insecticide potential of recommended rates of commercial formulations: organophosphate malathion (10 mg active ingredient - AI/kg), spinosyns bioinsecticide spinosad (1 mg AI/kg) and pyrethroid deltamethrins (0,25 mg AI/kg, with and without the synergist piperonil butoxide – PBO) after 210-, 265-, 310- and 365-days of post-treatment. Testing was performed on two types of beans with kidney- and cranberry-shaped kernels to evaluate the insecticide residual effects on the survival of weevils, progeny production, and related levels of kernels damage. Survival of weevils depends mainly on adults exposure/living period in treated beans and on the recovering period. Small differencies in weevils survival in each insecticide were recorded. We found increases in progeny and thus higher damage in beans, as manifested effects of sublethal doses only in malathion treated bean. In spinosad treated bean we recorded low levels of progeny and damage, below the economic threshold. In deltamethrin treatments, we recorded weevils avoiding contact with beans, no progeny and no damages. The effect of bean type was very low or non existent. It can be concluded that bioinsecticide spinosad can provide long-term protection of common beans against A. obtectus, while organophosphate malathion has low control potential. Pyrethroid deltamethrins residues cause adults to avoid treated beans and no offspring to appear. The obtained results might have significant impact on better understanding of weevils behaviour in the presence of insecticide residues and on the creation of sustainable pest management programmes.",
publisher = "Elsevier",
journal = "Journal of Stored Products Research",
title = "Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests",
volume = "103",
doi = "10.1016/j.jspr.2023.102156"
}
Kljajić, P., Andrić, G.,& Pražić Golić, M.. (2023-09). Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests. in Journal of Stored Products Research
Elsevier., 103.
https://doi.org/10.1016/j.jspr.2023.102156
Kljajić P, Andrić G, Pražić Golić M. Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests. in Journal of Stored Products Research. 2023;103.
doi:10.1016/j.jspr.2023.102156 .
Kljajić, Petar, Andrić, Goran, Pražić Golić, Marijana, "Evaluation of long-term residual activity of insecticides against Acanthoscelides obtectus (Say) on common bean in laboratory tests" in Journal of Stored Products Research, 103 (2023-09),
https://doi.org/10.1016/j.jspr.2023.102156 . .
2
1

Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе

Kuzmanović, Slobodan; Starović, Mira; Ristić, Danijela; Vučurović, Ana; Kuzmanović, Nemanja; Trkulja, Nenad; Aleksić, Goran

(Институт за заштиту биља и животну средину, 2023)


                                            

                                            
Kuzmanović, S., Starović, M., Ristić, D., Vučurović, A., Kuzmanović, N., Trkulja, N.,& Aleksić, G.. (2023). Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину
Институт за заштиту биља и животну средину..
Kuzmanović S, Starović M, Ristić D, Vučurović A, Kuzmanović N, Trkulja N, Aleksić G. Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе. in Институт за заштиту биља и животну средину. 2023;..
Kuzmanović, Slobodan, Starović, Mira, Ristić, Danijela, Vučurović, Ana, Kuzmanović, Nemanja, Trkulja, Nenad, Aleksić, Goran, "Сорта Пловдина – нова индикатор биљка за детекцију фитоплазми винове лозе" in Институт за заштиту биља и животну средину (2023).

Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament

Trkulja, Nenad

(2023)

TY  - GEN
AU  - Trkulja, Nenad
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1201
T2  - International Scientific Conference „Sustainable agriculture and rural development“. 14-15. decembar, Beograd, Srbija
T1  - Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament
ER  - 
@misc{
author = "Trkulja, Nenad",
year = "2023",
journal = "International Scientific Conference „Sustainable agriculture and rural development“. 14-15. decembar, Beograd, Srbija",
title = "Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament"
}
Trkulja, N.. (2023). Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament. in International Scientific Conference „Sustainable agriculture and rural development“. 14-15. decembar, Beograd, Srbija.
Trkulja N. Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament. in International Scientific Conference „Sustainable agriculture and rural development“. 14-15. decembar, Beograd, Srbija. 2023;..
Trkulja, Nenad, "Multi-resistance of cercospora beticola to mbc, dmi and qoi fungicides and impact on managament" in International Scientific Conference „Sustainable agriculture and rural development“. 14-15. decembar, Beograd, Srbija (2023).

Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia

Cvijanović, Dušanka; Gavrilovic, Olivera; Novković, Maja; Milošević, Đurađ; Stojković Piperac, Milica; Anđelković, Ana; Damnjanović, Bojan; Denić, Ljubiša; Drešković, Nusret; Radulović, Snežana

(Carpathian Association of Environment and Earth Sciences, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Cvijanović, Dušanka
AU  - Gavrilovic, Olivera
AU  - Novković, Maja
AU  - Milošević, Đurađ
AU  - Stojković Piperac, Milica
AU  - Anđelković, Ana
AU  - Damnjanović, Bojan
AU  - Denić, Ljubiša
AU  - Drešković, Nusret
AU  - Radulović, Snežana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/663
AB  - We explored the long-term influence of land use in the riparian zone on the water quality of the Tisza River, as a model of a non-wadeable lowland river located in a temperate, predominantly agricultural landscape. The analysis was based on a comparison of water quality variables between three river sites having contrasting, but constant land use patterns (in 500 m upstream radius) during the study period (2006-2019). While the first river site was characterized primarily by forests, the second and the third were dominated by urban and agricultural areas respectively. The variables which showed a significant difference between the pairs of sampling sites were oxygen saturation, nitrite nitrogen, total nitrogen, and orthophosphates. In contrast to urban and agricultural land, riparian forests showed a positive long-term influence on the river water quality. Natural and seminatural forests and shrubs had a favorable long-term influence on nutrient concentrations and oxygen regime of the Tisza River. However, the retention effects of orthophosphates and nitrite/nitrate content here were relatively low, demonstrating the limited performance of riparian buffers as a main or only management option in the Pannonian landscape, as the agricultural hotspot of Central and Eastern Europe. In conclusion, the riparian buffer assessment design applied in this study may be successfully used in pre-restoration monitoring, prior to the construction of buffer strips.
PB  - Carpathian Association of Environment and Earth Sciences
T2  - Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences
T1  - Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia
EP  - 36
IS  - 1
SP  - 27
VL  - 18
DO  - 0.26471/cjees/2023/018/23
ER  - 
@article{
author = "Cvijanović, Dušanka and Gavrilovic, Olivera and Novković, Maja and Milošević, Đurađ and Stojković Piperac, Milica and Anđelković, Ana and Damnjanović, Bojan and Denić, Ljubiša and Drešković, Nusret and Radulović, Snežana",
year = "2023",
abstract = "We explored the long-term influence of land use in the riparian zone on the water quality of the Tisza River, as a model of a non-wadeable lowland river located in a temperate, predominantly agricultural landscape. The analysis was based on a comparison of water quality variables between three river sites having contrasting, but constant land use patterns (in 500 m upstream radius) during the study period (2006-2019). While the first river site was characterized primarily by forests, the second and the third were dominated by urban and agricultural areas respectively. The variables which showed a significant difference between the pairs of sampling sites were oxygen saturation, nitrite nitrogen, total nitrogen, and orthophosphates. In contrast to urban and agricultural land, riparian forests showed a positive long-term influence on the river water quality. Natural and seminatural forests and shrubs had a favorable long-term influence on nutrient concentrations and oxygen regime of the Tisza River. However, the retention effects of orthophosphates and nitrite/nitrate content here were relatively low, demonstrating the limited performance of riparian buffers as a main or only management option in the Pannonian landscape, as the agricultural hotspot of Central and Eastern Europe. In conclusion, the riparian buffer assessment design applied in this study may be successfully used in pre-restoration monitoring, prior to the construction of buffer strips.",
publisher = "Carpathian Association of Environment and Earth Sciences",
journal = "Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences",
title = "Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia",
pages = "36-27",
number = "1",
volume = "18",
doi = "0.26471/cjees/2023/018/23"
}
Cvijanović, D., Gavrilovic, O., Novković, M., Milošević, Đ., Stojković Piperac, M., Anđelković, A., Damnjanović, B., Denić, L., Drešković, N.,& Radulović, S.. (2023). Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia. in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences
Carpathian Association of Environment and Earth Sciences., 18(1), 27-36.
https://doi.org/0.26471/cjees/2023/018/23
Cvijanović D, Gavrilovic O, Novković M, Milošević Đ, Stojković Piperac M, Anđelković A, Damnjanović B, Denić L, Drešković N, Radulović S. Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia. in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences. 2023;18(1):27-36.
doi:0.26471/cjees/2023/018/23 .
Cvijanović, Dušanka, Gavrilovic, Olivera, Novković, Maja, Milošević, Đurađ, Stojković Piperac, Milica, Anđelković, Ana, Damnjanović, Bojan, Denić, Ljubiša, Drešković, Nusret, Radulović, Snežana, "Predicting Retention Effects of a Riparian Zone in An Agricultural Landscape: Implication for Eutrophication Control of the Tisza River, Serbia" in Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences, 18, no. 1 (2023):27-36,
https://doi.org/0.26471/cjees/2023/018/23 . .

Application of alternative methods of crop protection in sustainable agriculture

Tabaković, Marijenka; Dragičević, Vesna; Štrbanović, Ratibor; Živković, Ivana; Brankov, Milan; Rakić, Sveto; Oro, Violeta

(978-86-87109-17-9, 2023)


                                            

                                            
Tabaković, M., Dragičević, V., Štrbanović, R., Živković, I., Brankov, M., Rakić, S.,& Oro, V.. (2023). Application of alternative methods of crop protection in sustainable agriculture. in Book of abstracts : X symposium of the Serbian Association of Plant Breeders and Seed Producers and VII symposium of the Serbian genetic society Section of the breeding of organisms Vrnjačka Banja - Serbia, 16-18 October, 2023, 113-114
978-86-87109-17-9., (), 113-114.
https://doi.org/
Tabaković M, Dragičević V, Štrbanović R, Živković I, Brankov M, Rakić S, Oro V. Application of alternative methods of crop protection in sustainable agriculture. in Book of abstracts : X symposium of the Serbian Association of Plant Breeders and Seed Producers and VII symposium of the Serbian genetic society Section of the breeding of organisms Vrnjačka Banja - Serbia, 16-18 October, 2023, 113-114. 2023;():113-114.
doi: .
Tabaković, Marijenka, Dragičević, Vesna, Štrbanović, Ratibor, Živković, Ivana, Brankov, Milan, Rakić, Sveto, Oro, Violeta, "Application of alternative methods of crop protection in sustainable agriculture" in Book of abstracts : X symposium of the Serbian Association of Plant Breeders and Seed Producers and VII symposium of the Serbian genetic society Section of the breeding of organisms Vrnjačka Banja - Serbia, 16-18 October, 2023, 113-114, , no.  (2023):113-114,
https://doi.org/ . .

Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”

Oro, Violeta; Pisinov, Boris; Trkulja, Nenad; Stanisavljević, Rade; Belošević, Svetlana; Tabaković, Marijenka; Sekulić, Zoran

(MDPI Basel, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Oro, Violeta
AU  - Pisinov, Boris
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Stanisavljević, Rade
AU  - Belošević, Svetlana
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Sekulić, Zoran
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1217
AB  - “Devil’s Town” is a natural park dominated by broadleaf deciduous trees, and made up
of two rare natural phenomena in the world: earthen statues, as specific forms of relief, and two
springs of highly acidic water with high mineralization. Devil’s Town is a “biodiversity star” with a
unique ambient, flora, fauna, and microbiome. The research aimed to: investigate the concentration
of chemical parameters in the soil of the natural park, identify nematodes that can survive in extreme
conditions, explore feeding habits of nematodes, and infer phylogenetic relationships of nematodes
based on 28S rRNA sequences. Soil samples were collected from two sites, designated Soil under
vegetation and Saxon mine soil, from which nematodes were discovered. Phylogenetic analyses were
performed with 28S rRNA gene primers, using Maximum likelihood and Bayesian inference. The
presence of minerals and heavy metals, combined with high acidity created extreme environmental
conditions in which specific nematode species can survive. These circumstances favored fast-moving
species with teeth and spears, such as mononchids and dorylaimids, enabling them to adopt predatory
feeding behavior. In contrast, Acrobeloides, Prismatolaimus, Rhabditis spp. etc., are saprobionts adapted
to specific chemical pollutants, and they tolerate high levels of Pb, Zn, Fe, Cu, Cd and As.
PB  - MDPI Basel
T2  - Forests
T1  - Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”
IS  - 11
SP  - 2241
VL  - 14
DO  - 10.3390/f14112241
ER  - 
@article{
author = "Oro, Violeta and Pisinov, Boris and Trkulja, Nenad and Stanisavljević, Rade and Belošević, Svetlana and Tabaković, Marijenka and Sekulić, Zoran",
year = "2023",
abstract = "“Devil’s Town” is a natural park dominated by broadleaf deciduous trees, and made up
of two rare natural phenomena in the world: earthen statues, as specific forms of relief, and two
springs of highly acidic water with high mineralization. Devil’s Town is a “biodiversity star” with a
unique ambient, flora, fauna, and microbiome. The research aimed to: investigate the concentration
of chemical parameters in the soil of the natural park, identify nematodes that can survive in extreme
conditions, explore feeding habits of nematodes, and infer phylogenetic relationships of nematodes
based on 28S rRNA sequences. Soil samples were collected from two sites, designated Soil under
vegetation and Saxon mine soil, from which nematodes were discovered. Phylogenetic analyses were
performed with 28S rRNA gene primers, using Maximum likelihood and Bayesian inference. The
presence of minerals and heavy metals, combined with high acidity created extreme environmental
conditions in which specific nematode species can survive. These circumstances favored fast-moving
species with teeth and spears, such as mononchids and dorylaimids, enabling them to adopt predatory
feeding behavior. In contrast, Acrobeloides, Prismatolaimus, Rhabditis spp. etc., are saprobionts adapted
to specific chemical pollutants, and they tolerate high levels of Pb, Zn, Fe, Cu, Cd and As.",
publisher = "MDPI Basel",
journal = "Forests",
title = "Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”",
number = "11",
pages = "2241",
volume = "14",
doi = "10.3390/f14112241"
}
Oro, V., Pisinov, B., Trkulja, N., Stanisavljević, R., Belošević, S., Tabaković, M.,& Sekulić, Z.. (2023). Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”. in Forests
MDPI Basel., 14(11), 2241.
https://doi.org/10.3390/f14112241
Oro V, Pisinov B, Trkulja N, Stanisavljević R, Belošević S, Tabaković M, Sekulić Z. Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”. in Forests. 2023;14(11):2241.
doi:10.3390/f14112241 .
Oro, Violeta, Pisinov, Boris, Trkulja, Nenad, Stanisavljević, Rade, Belošević, Svetlana, Tabaković, Marijenka, Sekulić, Zoran, "Nematofauna of the Natural Park “Devil’s Town”" in Forests, 14, no. 11 (2023):2241,
https://doi.org/10.3390/f14112241 . .

PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA

Rakić, Radojica; Janković, Snežana; Rakić, Sveto; Simić, Divna; Pisinov, Boris; Tabaković, Marijenka; Kulić, Gordana

(Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Rakić, Radojica
AU  - Janković, Snežana
AU  - Rakić, Sveto
AU  - Simić, Divna
AU  - Pisinov, Boris
AU  - Tabaković, Marijenka
AU  - Kulić, Gordana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1221
AB  - Za procenu promene kvaliteta uskladištenog zrna heljde, primenjen je tretman veštačkog
starenja u cilju ubrzavanja tih procesa. Ispitivana su biološka, fizička i hemijska svojstva zrna. Za
ovu studiju, poljski ogled je postavljen u Topoli na zemljištu tipa smonica, po slučajnom blok sistemu
u tri ponavljanja, sa veličinom parcela 120m2 tokom proizvodne 2022. godine. Ovu godinu
obeležili su nepovoljni uslovi za proizvodnju heljde što je uticalo na prosečan prinos koji je iznosio
1,86 t ha-1. Nakon tri meseca skladištenja, klijavost zrna je smanjena za 6,6%, masa 1000 zrna
za 0,81%, dužina zrna za 0,37%, širina za 0,22% i debljina za 0,59%. Ispitani parametri hemijskih
svojstava su sniženi tokom skladištenja, sa izuzetkom sadržaja pepela, čija je vrednost povećana
za oko 30%. Sadržaj vlage je smanjen sa 10,21% na 9,09%, proteina sa 12,1 na 11,46%, a lipida sa
3,09 na 2,78%. Vrednost pH se smanjila sa 6,74 na 6,63, a ukupna alkoholna kiselost sa 1,35 na
1,18. Rezultati ovih istraživanja mogu biti od koristiti opemenjivačima u procesu razvoja novih,
poboljšanih sorti heljde, kao i prerađivačima koji za svoje proizvode koriste ovu sirovinu.
PB  - Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd
T2  - SELEKCIJA I SEMENARSTVO
T1  - PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA
EP  - 8
IS  - 2
SP  - 1
VL  - 29
DO  - 10.5937/SelSem2302001R
ER  - 
@article{
author = "Rakić, Radojica and Janković, Snežana and Rakić, Sveto and Simić, Divna and Pisinov, Boris and Tabaković, Marijenka and Kulić, Gordana",
year = "2023",
abstract = "Za procenu promene kvaliteta uskladištenog zrna heljde, primenjen je tretman veštačkog
starenja u cilju ubrzavanja tih procesa. Ispitivana su biološka, fizička i hemijska svojstva zrna. Za
ovu studiju, poljski ogled je postavljen u Topoli na zemljištu tipa smonica, po slučajnom blok sistemu
u tri ponavljanja, sa veličinom parcela 120m2 tokom proizvodne 2022. godine. Ovu godinu
obeležili su nepovoljni uslovi za proizvodnju heljde što je uticalo na prosečan prinos koji je iznosio
1,86 t ha-1. Nakon tri meseca skladištenja, klijavost zrna je smanjena za 6,6%, masa 1000 zrna
za 0,81%, dužina zrna za 0,37%, širina za 0,22% i debljina za 0,59%. Ispitani parametri hemijskih
svojstava su sniženi tokom skladištenja, sa izuzetkom sadržaja pepela, čija je vrednost povećana
za oko 30%. Sadržaj vlage je smanjen sa 10,21% na 9,09%, proteina sa 12,1 na 11,46%, a lipida sa
3,09 na 2,78%. Vrednost pH se smanjila sa 6,74 na 6,63, a ukupna alkoholna kiselost sa 1,35 na
1,18. Rezultati ovih istraživanja mogu biti od koristiti opemenjivačima u procesu razvoja novih,
poboljšanih sorti heljde, kao i prerađivačima koji za svoje proizvode koriste ovu sirovinu.",
publisher = "Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd",
journal = "SELEKCIJA I SEMENARSTVO",
title = "PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA",
pages = "8-1",
number = "2",
volume = "29",
doi = "10.5937/SelSem2302001R"
}
Rakić, R., Janković, S., Rakić, S., Simić, D., Pisinov, B., Tabaković, M.,& Kulić, G.. (2023). PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA. in SELEKCIJA I SEMENARSTVO
Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd., 29(2), 1-8.
https://doi.org/10.5937/SelSem2302001R
Rakić R, Janković S, Rakić S, Simić D, Pisinov B, Tabaković M, Kulić G. PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA. in SELEKCIJA I SEMENARSTVO. 2023;29(2):1-8.
doi:10.5937/SelSem2302001R .
Rakić, Radojica, Janković, Snežana, Rakić, Sveto, Simić, Divna, Pisinov, Boris, Tabaković, Marijenka, Kulić, Gordana, "PRODUKTIVNA SVOJSTVA HELJDE I UTICAJ SKLADIŠTENJA NA FUNKCIONALNO STANJE ZRNA" in SELEKCIJA I SEMENARSTVO, 29, no. 2 (2023):1-8,
https://doi.org/10.5937/SelSem2302001R . .

Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich

Delač, Magdalena; Polak, Bruno; Drčelić, Marina; Jović, Jelena; Krstić, Oliver; Toševski, Ivo; Cvrković, Tatjana; Jakovljević, Miljana; Šeruga Musić, Martina

(2023)

TY  - CONF
AU  - Delač, Magdalena
AU  - Polak, Bruno
AU  - Drčelić, Marina
AU  - Jović, Jelena
AU  - Krstić, Oliver
AU  - Toševski, Ivo
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Jakovljević, Miljana
AU  - Šeruga Musić, Martina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1216
AB  - Grapevine Yellows (GY) are economically important diseases associated to phytoplasmas (genus ‘Candidatus
Phytoplasma’), uncultivable bacteria from the class Mollicutes. In Euro-mediterranean region, GY are mainly
attributed to phytoplasmas belonging to ribosomal 16SrXII-A subgroup ('Ca. P. solani'; Bois Noir phytoplasma;
BNp) and 16SrV group (flavescence dorée phytoplasma; FDp), with the latter one being a quarantine pathogen
(Plavec et al. 2015, Quaglino et al. 2013). Although symptomatology can be similar, epidemiology of FDp and
BNp is very different as they are transmitted by different insect vectors and could have different alternative
hosts. In Croatia, GY diseases have been continuously monitored since 1997 with FDp appearing only in 2009
(Šeruga Musić et al. 2011). While BNp is more diverse and widespread, FDp belonging to 3 map phylogenetic
clusters are differently distributed throughout regions. Istria is heavily affected with FDp since 2014 with only
one genotype (mapFD2/M54) being attributed to great losses (Plavec et al. 2019). On the contrary, information
on BNp diversity is scarce with only couple of genotypes detected so far (Plavec et al, manuscript in
preparation). Therefore, the aim of this case study was to assess the diversity of BNp genotypes in a small
selected area of Istria, in order to draw attention to the presence and importance of BNp as GY agent in this
important Croatian viticultural region.
C3  - Proceedings of the 20th Congress of the International Council for the Study of Virus and Virus-like diseases of the Grapevine (ICVG), Thessaloniki, Greece 25-29 September, 2023
T1  - Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich
EP  - 185
SP  - 184
ER  - 
@conference{
author = "Delač, Magdalena and Polak, Bruno and Drčelić, Marina and Jović, Jelena and Krstić, Oliver and Toševski, Ivo and Cvrković, Tatjana and Jakovljević, Miljana and Šeruga Musić, Martina",
year = "2023",
abstract = "Grapevine Yellows (GY) are economically important diseases associated to phytoplasmas (genus ‘Candidatus
Phytoplasma’), uncultivable bacteria from the class Mollicutes. In Euro-mediterranean region, GY are mainly
attributed to phytoplasmas belonging to ribosomal 16SrXII-A subgroup ('Ca. P. solani'; Bois Noir phytoplasma;
BNp) and 16SrV group (flavescence dorée phytoplasma; FDp), with the latter one being a quarantine pathogen
(Plavec et al. 2015, Quaglino et al. 2013). Although symptomatology can be similar, epidemiology of FDp and
BNp is very different as they are transmitted by different insect vectors and could have different alternative
hosts. In Croatia, GY diseases have been continuously monitored since 1997 with FDp appearing only in 2009
(Šeruga Musić et al. 2011). While BNp is more diverse and widespread, FDp belonging to 3 map phylogenetic
clusters are differently distributed throughout regions. Istria is heavily affected with FDp since 2014 with only
one genotype (mapFD2/M54) being attributed to great losses (Plavec et al. 2019). On the contrary, information
on BNp diversity is scarce with only couple of genotypes detected so far (Plavec et al, manuscript in
preparation). Therefore, the aim of this case study was to assess the diversity of BNp genotypes in a small
selected area of Istria, in order to draw attention to the presence and importance of BNp as GY agent in this
important Croatian viticultural region.",
journal = "Proceedings of the 20th Congress of the International Council for the Study of Virus and Virus-like diseases of the Grapevine (ICVG), Thessaloniki, Greece 25-29 September, 2023",
title = "Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich",
pages = "185-184"
}
Delač, M., Polak, B., Drčelić, M., Jović, J., Krstić, O., Toševski, I., Cvrković, T., Jakovljević, M.,& Šeruga Musić, M.. (2023). Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich. in Proceedings of the 20th Congress of the International Council for the Study of Virus and Virus-like diseases of the Grapevine (ICVG), Thessaloniki, Greece 25-29 September, 2023, 184-185.
Delač M, Polak B, Drčelić M, Jović J, Krstić O, Toševski I, Cvrković T, Jakovljević M, Šeruga Musić M. Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich. in Proceedings of the 20th Congress of the International Council for the Study of Virus and Virus-like diseases of the Grapevine (ICVG), Thessaloniki, Greece 25-29 September, 2023. 2023;:184-185..
Delač, Magdalena, Polak, Bruno, Drčelić, Marina, Jović, Jelena, Krstić, Oliver, Toševski, Ivo, Cvrković, Tatjana, Jakovljević, Miljana, Šeruga Musić, Martina, "Hidden genetic diversity of ‘Candidatus Phytoplasma solani’ strains in Istrian vineyards: how small can be rich" in Proceedings of the 20th Congress of the International Council for the Study of Virus and Virus-like diseases of the Grapevine (ICVG), Thessaloniki, Greece 25-29 September, 2023 (2023):184-185.

Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji

Zlatković, Nevena; Kuzmanović, Nemanja; Kuzmanović, Slobodan; Gašić, Katarina

(Društvo za zaštitu bilja Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Zlatković, Nevena
AU  - Kuzmanović, Nemanja
AU  - Kuzmanović, Slobodan
AU  - Gašić, Katarina
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.
PB  - Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
T1  - Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji
EP  - 55
SP  - 54
ER  - 
@conference{
author = "Zlatković, Nevena and Kuzmanović, Nemanja and Kuzmanović, Slobodan and Gašić, Katarina",
year = "2023",
abstract = "Proizvodnja koštičavog voća zauzima značajno mesto u voćarstvu Srbije.
Tradicionalno, najviše se gaji šljiva sa sve raznovrsnijim sortimentom u poslednjih desetak
godina, dok je proizvodnja trešnje, višnje i kajsije sve više zastupljena u pojedinim regionima
zemlje, nekoliko decenija unazad. Prema podacima FAO za 2021. godinu, prinos šljive bio je
oko 40.000 t, a trešanja i višanja oko 15.000 t. Iste godine, proizvedeno je oko 30.000 t kajsije.
Uspešnu proizvodnju često ometa pojava različitih biljnih bolesti.
Od bakterioznih oboljenja, bakteriozni rak korena i korenovog različitih gajenih vrsta
zauzima značajno mesto. S obzirom da je utvđeno da bakteriozne tumore osim tumorogenih,
naseljavaju i druge vrste bakterija, deo istraživanja posvećen je izučavanju sastava populacije
mikroorganizama tumora.
Tokom 2020. i 2021. godine na području Srbije, prikupljeni su uzorci šljive, trešnje,
višnje i kajsije sa izraženim simptomima bakterioznog raka. Primenom savremene metode
sekvenciranja umnoženih produkata regiona V3-V4 16S rRNK gena, dobijene su amplikonske sekvence (ASV), koje su dalje obrađene. Na taj način, determinisane su najzastupljenije vrste
bakterija u testiranim uzorcima.
Patogena vrsta R. tumorigenes detektovana je kod trećine od ukupnog broja testiranih
uzoraka. U uzorcima u kojima je prisutna, njena relativna zastupljenost iznosi do ~ 4%.
Rhizobium spp. prisutan je do ~ 11% u uzorcima šljive, odnosno ~ 6% u uzorcima kajsije i ~
5% trešnje i višnje. Vrste roda Bacillus detektovane su u svim testiranim tumorima, sa udelom
i do ~ 53% kod uzoraka šljive. U tumorima na trešnji i višnji, prisutne su vrste roda Rachnella
u koncentraciji do ~ 23%, kao i Cutibacterium do ~ 14%. Vrste roda Pseuodmonas
detektovane su u uzrocima tumora na kajsiji (do ~4%). Osim navedenih, u uzorcima su
prisutni i drugi taksoni u nižim koncentracijama.
Predstavljeni rezultati su deo projekta koji se sprovodi u cilju boljeg razumevanja
odnosa između patogenih i nepatogenih vrsta u zajednici mikroorganizama tumora. Imajući u
vidu sve veći značaj pojave bakterioznog raka u različitim zasadima širom sveta, kao i
potencjalni benefit mikroorganizama koji naseljavaju tumore u biološkoj kontroli i opštem
stanju biljke domaćina, istraživanja na ovu temu će biti od značaja i u narednom periodu.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023",
title = "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji",
pages = "55-54"
}
Zlatković, N., Kuzmanović, N., Kuzmanović, S.,& Gašić, K.. (2023). Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023
Društvo za zaštitu bilja Srbije., 54-55.
Zlatković N, Kuzmanović N, Kuzmanović S, Gašić K. Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023. 2023;:54-55..
Zlatković, Nevena, Kuzmanović, Nemanja, Kuzmanović, Slobodan, Gašić, Katarina, "Populacija bakterija u bakterioznim tumorima koštičavog voća u Srbiji" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 27-30. novembar 2023 (2023):54-55.

Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća

Trkulja, Vojislav; Tomić, Andrija; Popović Milovanović, Tatjana; Iličić, Renata

(Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Tomić, Andrija
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1212
AB  - Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora.
Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti.
Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.
PB  - Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka
T2  - Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena
T1  - Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća
EP  - 517
SP  - 477
DO  - 10,7251/EORU2308477T
ER  - 
@inbook{
author = "Trkulja, Vojislav and Tomić, Andrija and Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata",
year = "2023",
abstract = "Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora.
Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti.
Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.",
publisher = "Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka",
journal = "Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena",
booktitle = "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća",
pages = "517-477",
doi = "10,7251/EORU2308477T"
}
Trkulja, V., Tomić, A., Popović Milovanović, T.,& Iličić, R.. (2023). Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena
Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka., 477-517.
https://doi.org/10,7251/EORU2308477T
Trkulja V, Tomić A, Popović Milovanović T, Iličić R. Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena. 2023;:477-517.
doi:10,7251/EORU2308477T .
Trkulja, Vojislav, Tomić, Andrija, Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća" in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena (2023):477-517,
https://doi.org/10,7251/EORU2308477T . .

Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe

Milićević, Zlatko; Trkulja, Nenad; Šikuljak, Danijela

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Milićević, Zlatko
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Šikuljak, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1203
AB  - Šećerna repa je veoma osetljiva na prisustvo korova, posebno u ranijim fazama razvoja
(8 nedelja od setve). Zbog sporog rasta karakteriše se slabom kompetitivnošću, što u uslovima
jake zakorovljenosti može dovesti do potpunog propadanja useva. Brojne korovske vrste se
ubrajaju u potencijalne uzročnike smanjenja prinosa ove ekonomski značajne kulture
(Abutilon teophrasti, Sorghum halepense, Solanum nigrum, Chenopodium sp. i dr.) među kojima
značajno mesto zauzima i Vilina kosica (Cuscuta sp.). Ova vrsta, uz prisustvo fitopatogene
gljive Cercospora beticola, može dovesti do potpunog propadanja useva.
Dvogodišnja istraživanja biološke efikasnosti preparate Kerb (propizamid 500 g/kg) u
suzbijanju Cuscuta sp. su obavljena na imanju kompanije “Sunoko” tokom 2022. i 2023. god.
Ispitivan je i nivo efikasnosti preparata u samostalnoj primeni i u kombinaciji sa drugim a.s.:
fenmedifam+etofumesat, metamitron, klopiralid, trisulfuron-metil u različitim fazama razvoja
šećerne repe.
Ispitivani preparati su primenjeni tokom aprila meseca u razmaku od deset dana: Kerb
samostalno (3 kg/ha, 0,7+1,5 kg/ha, 1,0+1,5 l/ha, 1,5+1,5 kg/ha, 0,7+0,7+0,7 kg/ha) i u
kombinaciji: (A) 1,0+1,5 kg/ha Kerb +1,25 l/ha Betanal tandem (fenmedifam 200 g/l +
etofumesat 190 g/l) + 1 l/ha Goltix gold (metamitron 700 g/l) + 30 g/ha Safari (triflusulfuronmetil 500 g/kg) + 0,1 l/ha okvađivač Magisi; (B) tretman I: 0,7 kg/ha Kerb + 1, 25 l/ha Betanal
tandem + 1,5 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha Magis; tretman II: 0,7 kg/ha Kerb+
1,5 l/ha Betanal tandem + 1,5 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha Magis; tretman III:
0,7 kg/ha Kerb + 2,0 l/ha Betanal tandem + 2 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha
Magis.
Kao standardna tehnologija u suzbijanju Cuscuta sp. korišćen je preparat Conviso ONE
(50 g/l foramsulfuron + 30 g/l tienkarbazon-metil) u količini primene 0,5+0,5l/ha uz dodatak
0,1% okvašivača Trend.
Prva primena ispitivanih preparata je obavljena kada je šećerna repa bila u fazi 10
BBCH skale, a Cuscuta sp. (vidljivi žuti končići) se još nije vezala za mlade biljke šećerne repe.
Na efikasnost ispitivanih preparata uticali su suvo (2022 god.) i kišovito (2023 god.) proleće.
Tokom ocene efikasnosti (15 i 30 dana nakon primene) praćeni su simptomi fitotoksičnosti na
listovima šećerne repe.
Može se konstatovati da je najveća efikasnost (99%) postignuta nakon samostalne
primene preparata Kerb u količini 1,0 + 1,5 kg/ha, a najmanja (30%) nakon jednokratne
primene u količini 3 kg/ha. Fitotoksičnih promena na biljkama šećerne repe nije bilo osim
prolaznog žutila (nakon jednokratne primene preparata Kerb).
Na osnovu dobijenih rezultata može se konstatovati sledeće: samostalna primena
preparata Kerb u količini 1,0+1,5kg/ha i kombinacija sa preparatima Betanal tandem, Goltix
gold i Safari postiže sličan nivo efikasnosti u suzbijanju Cuscuta sp. kao standardna tehnologija
Conviso ONE.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe
SP  - 80
ER  - 
@conference{
author = "Milićević, Zlatko and Trkulja, Nenad and Šikuljak, Danijela",
year = "2023",
abstract = "Šećerna repa je veoma osetljiva na prisustvo korova, posebno u ranijim fazama razvoja
(8 nedelja od setve). Zbog sporog rasta karakteriše se slabom kompetitivnošću, što u uslovima
jake zakorovljenosti može dovesti do potpunog propadanja useva. Brojne korovske vrste se
ubrajaju u potencijalne uzročnike smanjenja prinosa ove ekonomski značajne kulture
(Abutilon teophrasti, Sorghum halepense, Solanum nigrum, Chenopodium sp. i dr.) među kojima
značajno mesto zauzima i Vilina kosica (Cuscuta sp.). Ova vrsta, uz prisustvo fitopatogene
gljive Cercospora beticola, može dovesti do potpunog propadanja useva.
Dvogodišnja istraživanja biološke efikasnosti preparate Kerb (propizamid 500 g/kg) u
suzbijanju Cuscuta sp. su obavljena na imanju kompanije “Sunoko” tokom 2022. i 2023. god.
Ispitivan je i nivo efikasnosti preparata u samostalnoj primeni i u kombinaciji sa drugim a.s.:
fenmedifam+etofumesat, metamitron, klopiralid, trisulfuron-metil u različitim fazama razvoja
šećerne repe.
Ispitivani preparati su primenjeni tokom aprila meseca u razmaku od deset dana: Kerb
samostalno (3 kg/ha, 0,7+1,5 kg/ha, 1,0+1,5 l/ha, 1,5+1,5 kg/ha, 0,7+0,7+0,7 kg/ha) i u
kombinaciji: (A) 1,0+1,5 kg/ha Kerb +1,25 l/ha Betanal tandem (fenmedifam 200 g/l +
etofumesat 190 g/l) + 1 l/ha Goltix gold (metamitron 700 g/l) + 30 g/ha Safari (triflusulfuronmetil 500 g/kg) + 0,1 l/ha okvađivač Magisi; (B) tretman I: 0,7 kg/ha Kerb + 1, 25 l/ha Betanal
tandem + 1,5 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha Magis; tretman II: 0,7 kg/ha Kerb+
1,5 l/ha Betanal tandem + 1,5 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha Magis; tretman III:
0,7 kg/ha Kerb + 2,0 l/ha Betanal tandem + 2 l/ha Goltix gold + 30 g/ha Safari + 0,1 l/ha
Magis.
Kao standardna tehnologija u suzbijanju Cuscuta sp. korišćen je preparat Conviso ONE
(50 g/l foramsulfuron + 30 g/l tienkarbazon-metil) u količini primene 0,5+0,5l/ha uz dodatak
0,1% okvašivača Trend.
Prva primena ispitivanih preparata je obavljena kada je šećerna repa bila u fazi 10
BBCH skale, a Cuscuta sp. (vidljivi žuti končići) se još nije vezala za mlade biljke šećerne repe.
Na efikasnost ispitivanih preparata uticali su suvo (2022 god.) i kišovito (2023 god.) proleće.
Tokom ocene efikasnosti (15 i 30 dana nakon primene) praćeni su simptomi fitotoksičnosti na
listovima šećerne repe.
Može se konstatovati da je najveća efikasnost (99%) postignuta nakon samostalne
primene preparata Kerb u količini 1,0 + 1,5 kg/ha, a najmanja (30%) nakon jednokratne
primene u količini 3 kg/ha. Fitotoksičnih promena na biljkama šećerne repe nije bilo osim
prolaznog žutila (nakon jednokratne primene preparata Kerb).
Na osnovu dobijenih rezultata može se konstatovati sledeće: samostalna primena
preparata Kerb u količini 1,0+1,5kg/ha i kombinacija sa preparatima Betanal tandem, Goltix
gold i Safari postiže sličan nivo efikasnosti u suzbijanju Cuscuta sp. kao standardna tehnologija
Conviso ONE.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe",
pages = "80"
}
Milićević, Z., Trkulja, N.,& Šikuljak, D.. (2023). Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 80.
Milićević Z, Trkulja N, Šikuljak D. Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe. in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:80..
Milićević, Zlatko, Trkulja, Nenad, Šikuljak, Danijela, "Primena preparata Kerb za suzbijanje Viline kosice (Cuscuta sp.) u usevima šećerne repe" in XVII Simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):80.

EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION

Alynad, Ali; Trkulja, Nenad; Đurović, Sanja; Janković, Snežana; Elahmar, Mohamed; Neseef, Layth; Šikuljak, Danijela

(University of Belgrade - Faculty of Agriculture, Belgrade, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Alynad, Ali
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Đurović, Sanja
AU  - Janković, Snežana
AU  - Elahmar, Mohamed
AU  - Neseef, Layth
AU  - Šikuljak, Danijela
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1211
AB  - The aim of this research was to examine the effect of fertilizer
treatment on the content of polyphenols in velvetleaf and maize, grown without use of
herbicides under controlled conditions (12h/12h, T 25º/22ºC day/night). Plants were
treated with organic - F1 and synthetic fertilizers - F2 and F3. The content of total
phenols, individual polyphenolic acids and antioxidant activity of plant extracts were
examined, as important indicators of the plant condition and its resistance to oxidative
stress. The content of total phenols was determined spectrophotometrically (modified
Folin-Ciocalteu method). The content of individual polyphenolic acids was
determined by the high-performance liquid chromatography method, while
measurement of polyphenols antioxidant activity was determined by the DPPH
method. It was established that in maize, the application of fertilizers, neither in
monoculture nor in competition with velvetleaf plants, caused statistically significant
changes in the content of polyphenolic acids. However, in velvetleaf, the use of
fertilizers led to an increase in the content of polyphenolic acids in conditions of
competition vs monoculture. The content of chlorogenic, p-coumaric and trans-ferulic
acids was statistically, significantly higher in plants of velvetleaf competition vs
monoculture, and the content of chlorogenic, p-coumaric and cinnamic acids was
lower in plants of maize competition vs monoculture. A statistically significant
increase in the content of total polyphenols and their antioxidant activity in velvetleaf
plants indicates the difficulty of removing weeds from crops, especially resistant
populations. The research conducted and the results obtained confirm that weeds in
competitive conditions manifest their natural competitive advantage, which is further
enhanced by crop feeding.
PB  - University of Belgrade - Faculty of Agriculture, Belgrade
T2  - Journal of Agricultural Sciences
T1  - EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION
EP  - 401
IS  - 4
SP  - 389
VL  - 68
DO  - 10.2298/JAS2304389A
ER  - 
@article{
author = "Alynad, Ali and Trkulja, Nenad and Đurović, Sanja and Janković, Snežana and Elahmar, Mohamed and Neseef, Layth and Šikuljak, Danijela",
year = "2023",
abstract = "The aim of this research was to examine the effect of fertilizer
treatment on the content of polyphenols in velvetleaf and maize, grown without use of
herbicides under controlled conditions (12h/12h, T 25º/22ºC day/night). Plants were
treated with organic - F1 and synthetic fertilizers - F2 and F3. The content of total
phenols, individual polyphenolic acids and antioxidant activity of plant extracts were
examined, as important indicators of the plant condition and its resistance to oxidative
stress. The content of total phenols was determined spectrophotometrically (modified
Folin-Ciocalteu method). The content of individual polyphenolic acids was
determined by the high-performance liquid chromatography method, while
measurement of polyphenols antioxidant activity was determined by the DPPH
method. It was established that in maize, the application of fertilizers, neither in
monoculture nor in competition with velvetleaf plants, caused statistically significant
changes in the content of polyphenolic acids. However, in velvetleaf, the use of
fertilizers led to an increase in the content of polyphenolic acids in conditions of
competition vs monoculture. The content of chlorogenic, p-coumaric and trans-ferulic
acids was statistically, significantly higher in plants of velvetleaf competition vs
monoculture, and the content of chlorogenic, p-coumaric and cinnamic acids was
lower in plants of maize competition vs monoculture. A statistically significant
increase in the content of total polyphenols and their antioxidant activity in velvetleaf
plants indicates the difficulty of removing weeds from crops, especially resistant
populations. The research conducted and the results obtained confirm that weeds in
competitive conditions manifest their natural competitive advantage, which is further
enhanced by crop feeding.",
publisher = "University of Belgrade - Faculty of Agriculture, Belgrade",
journal = "Journal of Agricultural Sciences",
title = "EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION",
pages = "401-389",
number = "4",
volume = "68",
doi = "10.2298/JAS2304389A"
}
Alynad, A., Trkulja, N., Đurović, S., Janković, S., Elahmar, M., Neseef, L.,& Šikuljak, D.. (2023). EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION. in Journal of Agricultural Sciences
University of Belgrade - Faculty of Agriculture, Belgrade., 68(4), 389-401.
https://doi.org/10.2298/JAS2304389A
Alynad A, Trkulja N, Đurović S, Janković S, Elahmar M, Neseef L, Šikuljak D. EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION. in Journal of Agricultural Sciences. 2023;68(4):389-401.
doi:10.2298/JAS2304389A .
Alynad, Ali, Trkulja, Nenad, Đurović, Sanja, Janković, Snežana, Elahmar, Mohamed, Neseef, Layth, Šikuljak, Danijela, "EFFECTS OF FERTILIZER TREATMENT ON THE POLYPHENOL CONTENT IN MAIZE AND VELVETLEAF COMPETITION" in Journal of Agricultural Sciences, 68, no. 4 (2023):389-401,
https://doi.org/10.2298/JAS2304389A . .

First Report of Colletotrichum fioriniae Causing Anthracnose on Pear Fruit in Serbia

Živković, Svetlana; Trkulja, Nenad; Kovačević, Stefan; Stošić, Stefan

(American Phytopathological Society, 2023)


                                            

                                            
Živković, S., Trkulja, N., Kovačević, S.,& Stošić, S.. (2023). First Report of Colletotrichum fioriniae Causing Anthracnose on Pear Fruit in Serbia. in Plant Disease
American Phytopathological Society..
https://doi.org/10.1094/PDIS-05-22-1019-PDN
Živković S, Trkulja N, Kovačević S, Stošić S. First Report of Colletotrichum fioriniae Causing Anthracnose on Pear Fruit in Serbia. in Plant Disease. 2023;.
doi:10.1094/PDIS-05-22-1019-PDN .
Živković, Svetlana, Trkulja, Nenad, Kovačević, Stefan, Stošić, Stefan, "First Report of Colletotrichum fioriniae Causing Anthracnose on Pear Fruit in Serbia" in Plant Disease (2023),
https://doi.org/10.1094/PDIS-05-22-1019-PDN . .
1

Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu

Pražić Golić, Marijana; Andrić, Goran; Kljajić, Petar

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Pražić Golić, Marijana
AU  - Andrić, Goran
AU  - Kljajić, Petar
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1210
AB  - Žitni moljac, Sitotroga cerealella (Olivier) i kukuruzni žižak, Sitophilus zeamais
(Motschulsky) su ekonomski najznačajniji štetni insekti na uskladištenom kukuruzu, koji
mogu da ostvare infestaciju i tokom vegetacije. Prašiva na bazi diatomejske zemlje (DZ) su sve
više zastupljena u programima suzbijanja skladišnih insekata, jer za razliku od sintetisanih
insekticida nema štetnih ostataka i doprinose očuvanju kvaliteta uskladištenih proizvoda.
Insekticidni potencijal prašiva i mogućnost komercijalne primene zavise od sadržaja
amorfnog silicijum dioksida (SiO2), veličine čestica i geografskog porekla. Namera u ovom
istraživanju je bila da se ispita efektivnost tri prašiva DZ za imaga S. cerealella i S. zeamais u
tretiranom kukuruzu u zrnu.
Prašiva DZ S1, S2 i S3 koja su korišćena u istraživanju su iz depozita diatomita u Srbiji
sa 78,8%, 63,1% i 46,5% amorfnog SiO2 i najzastupljenijom veličinom čestica do 20 μm.
Ispitivanja su realizovana prema OEPP/EPPO protokolima za testiranje kontaktne/rezidualne
aktivnosti insekticida. Imaga S. cerealella i S. zeamais su izlagana u kukuruzu tretiranom
prašivima u količinama 0,5, 1 i 1,5 g/kg. Smrtnost imaga obe vrste je utvrđena posle sedam i
14 dana izlaganja i sedam dana oporavka samo imaga S. zeamais u netretiranom kukuruzu.
Uticaj prašiva na redukciju potomstva je utvrđen posle sedam nedelja za S. cerealella i posle
osam nedelja za S. zeamais.
Posle sedam dana izlaganja, utvrđena je smrtnost svih izlaganih imaga (100%) S.
cerealella u kukuruzu tretiranom sa 0,5-1,5 g/kg prašiva S1, i 1 i 1,5 g/kg prašiva S2 i S3, dok
je efikasnost prašiva S2 i S3 u količini od 0,5 g/kg bila 90% i 70%, respektivno. U istom
periodu najveća utvrđena smrtnost, 19%, izlaganih imaga S. zeamais je bila u kukuruzu
tretiranom sa 1,5 g/kg prašiva S1, dok je posle oporavka žižaka izlaganih ovoj količini
efikasnost bila 32%. Posle 14 dana sva prašiva su bila maksimalno efikasna za imaga S.
cerealella, dok je za imaga S. zeamais, najveća efikasnost (84%) utvrđena posle 14 dana
kontakta sa 1,5 g/kg prašiva S1 i sedam dana oporavka. Visoka redukcija (≥90%) potomstva
kod S. cerealella je utvrđena posle sedam dana u kukuruzu tretiranom sa 1 i 1,5 g/kg prašiva
S1 i 1,5 g/kg prašiva S2 i, posle 14 dana u kukuruzu tretiranom sa sve tri količine prašiva S1 i
S2 i sa 1,5 g/kg prašiva S3. Najveću redukciju potomstva kod S. zeamais 71% i 54% posle
sedam dana i 86% i 67% posle 14 dana su prouzrokovala prašiva S1 i S2 sa količinom 1,5
g/kg.
Dužina izlaganja, oporavak, kao i sadržaj SiO2 su značajno uticali na ukupnu efektivnost
testiranih prašiva. Diatomejska zemlja S1 je pokazala najveću insekticidnu aktivnost i
mogućnost uključivanja u programe zaštite uskladištenog kukuruza u zrnu od S. cerealella i S.
zeamais.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu
SP  - 83
ER  - 
@conference{
author = "Pražić Golić, Marijana and Andrić, Goran and Kljajić, Petar",
year = "2023",
abstract = "Žitni moljac, Sitotroga cerealella (Olivier) i kukuruzni žižak, Sitophilus zeamais
(Motschulsky) su ekonomski najznačajniji štetni insekti na uskladištenom kukuruzu, koji
mogu da ostvare infestaciju i tokom vegetacije. Prašiva na bazi diatomejske zemlje (DZ) su sve
više zastupljena u programima suzbijanja skladišnih insekata, jer za razliku od sintetisanih
insekticida nema štetnih ostataka i doprinose očuvanju kvaliteta uskladištenih proizvoda.
Insekticidni potencijal prašiva i mogućnost komercijalne primene zavise od sadržaja
amorfnog silicijum dioksida (SiO2), veličine čestica i geografskog porekla. Namera u ovom
istraživanju je bila da se ispita efektivnost tri prašiva DZ za imaga S. cerealella i S. zeamais u
tretiranom kukuruzu u zrnu.
Prašiva DZ S1, S2 i S3 koja su korišćena u istraživanju su iz depozita diatomita u Srbiji
sa 78,8%, 63,1% i 46,5% amorfnog SiO2 i najzastupljenijom veličinom čestica do 20 μm.
Ispitivanja su realizovana prema OEPP/EPPO protokolima za testiranje kontaktne/rezidualne
aktivnosti insekticida. Imaga S. cerealella i S. zeamais su izlagana u kukuruzu tretiranom
prašivima u količinama 0,5, 1 i 1,5 g/kg. Smrtnost imaga obe vrste je utvrđena posle sedam i
14 dana izlaganja i sedam dana oporavka samo imaga S. zeamais u netretiranom kukuruzu.
Uticaj prašiva na redukciju potomstva je utvrđen posle sedam nedelja za S. cerealella i posle
osam nedelja za S. zeamais.
Posle sedam dana izlaganja, utvrđena je smrtnost svih izlaganih imaga (100%) S.
cerealella u kukuruzu tretiranom sa 0,5-1,5 g/kg prašiva S1, i 1 i 1,5 g/kg prašiva S2 i S3, dok
je efikasnost prašiva S2 i S3 u količini od 0,5 g/kg bila 90% i 70%, respektivno. U istom
periodu najveća utvrđena smrtnost, 19%, izlaganih imaga S. zeamais je bila u kukuruzu
tretiranom sa 1,5 g/kg prašiva S1, dok je posle oporavka žižaka izlaganih ovoj količini
efikasnost bila 32%. Posle 14 dana sva prašiva su bila maksimalno efikasna za imaga S.
cerealella, dok je za imaga S. zeamais, najveća efikasnost (84%) utvrđena posle 14 dana
kontakta sa 1,5 g/kg prašiva S1 i sedam dana oporavka. Visoka redukcija (≥90%) potomstva
kod S. cerealella je utvrđena posle sedam dana u kukuruzu tretiranom sa 1 i 1,5 g/kg prašiva
S1 i 1,5 g/kg prašiva S2 i, posle 14 dana u kukuruzu tretiranom sa sve tri količine prašiva S1 i
S2 i sa 1,5 g/kg prašiva S3. Najveću redukciju potomstva kod S. zeamais 71% i 54% posle
sedam dana i 86% i 67% posle 14 dana su prouzrokovala prašiva S1 i S2 sa količinom 1,5
g/kg.
Dužina izlaganja, oporavak, kao i sadržaj SiO2 su značajno uticali na ukupnu efektivnost
testiranih prašiva. Diatomejska zemlja S1 je pokazala najveću insekticidnu aktivnost i
mogućnost uključivanja u programe zaštite uskladištenog kukuruza u zrnu od S. cerealella i S.
zeamais.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu",
pages = "83"
}
Pražić Golić, M., Andrić, G.,& Kljajić, P.. (2023). Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 83.
Pražić Golić M, Andrić G, Kljajić P. Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:83..
Pražić Golić, Marijana, Andrić, Goran, Kljajić, Petar, "Efektivnost prašiva diatomejske zemlje za žitnog moljca i kukuruznog žiška u kukuruzu u zrnu" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):83.

Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say)

Kljajić, Petar; Pražić Golić, Marijana; Andrić, Goran; Tamaš, Nenad; Bejin, Pavle; Arsenijević, Ivana

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Kljajić, Petar
AU  - Pražić Golić, Marijana
AU  - Andrić, Goran
AU  - Tamaš, Nenad
AU  - Bejin, Pavle
AU  - Arsenijević, Ivana
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1209
AB  - Zlatica krompira, Leptinotarsa decemlineata (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae) je
poznata kao destruktivna vrsta štetnih insekata, jer ako se blagovremeno ne preduzmu mere
suzbijanja može potpuno da uništi lisnu masu krompira. Specifičnost ove vrste je što su
podjednako štetni i imaga i larve, zbog čega se u usevima krompira svake sezone intenzivno
primenjuju insekticidi. Njihova efikasnost može da se razlikuje u zavisnosti od hemijske grupe
kojoj pripadaju i načina delovanja (prema IRAC MoA klasifikaciji), ali i zbog
osetljivosti/rezistentnosti populacija zlatice na različitim lokalitetima. Zato je cilj ovog rada
bio da se na lokalitetima Sefkerin, Belegiš i Glogonj ispita efikasnost različitih formulacija
preparata insekticida na bazi različitih aktivnih supstanci u zaštiti krompira od zlatice.
Ispitivanje je realizovano u skladu sa EPPO metodama za ocenu efikasnosti i obradu
dobijenih rezultata. Na sva tri lokaliteta su, uz utrošak vode od 4 l/100 m2, primenjeni
preparati na bazi: lambda-cihalotrina (IRAC 3A; formulacija CS) u količini od 1,0 ml
preparata/100 m2 površine useva, abamektina (IRAC 6; formulacija EC) u količini od 7,5
ml/100 m2, spinosada (IRAC 5; formulacija SC) u količini od 0,5 ml/100 m2 i
hlorantraniliprola (IRAC 28; formulacija SC) u količini od 0,6 ml/100 m2. Krompir namenjen
kontroli je tretiran vodom. Efikasnost u suzbijanju larvi L1-3 i L4 stupnja je ocenjivana posle 2-
3 i 7 dana od njihove primene.
Posle 2-3 dana od primene preparata, na svim lokalitetima, najefikasniji insekticid za
mlađe larve (L1-3 stupnja) bio je hlorantraniliprol, 98-100%, a najmanje efikasan lambdacihalotrin,
u rasponu od 66 do 72% u Sefkerinu i Belegišu, i 100% u Glogonju. Za starije larve
(L4 stupnja) su na svim lokalitetima najefikasniji bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin,
96-100%, a najmanje efikasan lambda-cihalotrin, 35% u Belegišu, 50% u Sefkerinu i 100% u
Glogonju. Posle sedam dana od primene preparata, za mlađe larve zlatice su na svim
lokalitetima najefikasniji insekticidi bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin, 97-100%, a
najslabiji lambda-cihalotrin, 71% u Sefkerinu i Belegišu i 88% u Glogonju. Za starije larve su
na svim lokalitetima najefikasniji bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin, 99-100%, dok je
najnižu efikasnost ispoljio lambda-cihalotrin, 0-20% u Sefkerinu i Belegišu, i 95% u Glogonju.
Dobijeni rezultati pokazuju visok potencijal preparata na bazi hlorantraniliprola,
spinosada i abamektina u zaštiti krompira od zlatice, dok je preparat na bazi lambdacihalotrina
ispoljio izraženo variranje efikasnosti.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say)
SP  - 82
ER  - 
@conference{
author = "Kljajić, Petar and Pražić Golić, Marijana and Andrić, Goran and Tamaš, Nenad and Bejin, Pavle and Arsenijević, Ivana",
year = "2023",
abstract = "Zlatica krompira, Leptinotarsa decemlineata (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae) je
poznata kao destruktivna vrsta štetnih insekata, jer ako se blagovremeno ne preduzmu mere
suzbijanja može potpuno da uništi lisnu masu krompira. Specifičnost ove vrste je što su
podjednako štetni i imaga i larve, zbog čega se u usevima krompira svake sezone intenzivno
primenjuju insekticidi. Njihova efikasnost može da se razlikuje u zavisnosti od hemijske grupe
kojoj pripadaju i načina delovanja (prema IRAC MoA klasifikaciji), ali i zbog
osetljivosti/rezistentnosti populacija zlatice na različitim lokalitetima. Zato je cilj ovog rada
bio da se na lokalitetima Sefkerin, Belegiš i Glogonj ispita efikasnost različitih formulacija
preparata insekticida na bazi različitih aktivnih supstanci u zaštiti krompira od zlatice.
Ispitivanje je realizovano u skladu sa EPPO metodama za ocenu efikasnosti i obradu
dobijenih rezultata. Na sva tri lokaliteta su, uz utrošak vode od 4 l/100 m2, primenjeni
preparati na bazi: lambda-cihalotrina (IRAC 3A; formulacija CS) u količini od 1,0 ml
preparata/100 m2 površine useva, abamektina (IRAC 6; formulacija EC) u količini od 7,5
ml/100 m2, spinosada (IRAC 5; formulacija SC) u količini od 0,5 ml/100 m2 i
hlorantraniliprola (IRAC 28; formulacija SC) u količini od 0,6 ml/100 m2. Krompir namenjen
kontroli je tretiran vodom. Efikasnost u suzbijanju larvi L1-3 i L4 stupnja je ocenjivana posle 2-
3 i 7 dana od njihove primene.
Posle 2-3 dana od primene preparata, na svim lokalitetima, najefikasniji insekticid za
mlađe larve (L1-3 stupnja) bio je hlorantraniliprol, 98-100%, a najmanje efikasan lambdacihalotrin,
u rasponu od 66 do 72% u Sefkerinu i Belegišu, i 100% u Glogonju. Za starije larve
(L4 stupnja) su na svim lokalitetima najefikasniji bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin,
96-100%, a najmanje efikasan lambda-cihalotrin, 35% u Belegišu, 50% u Sefkerinu i 100% u
Glogonju. Posle sedam dana od primene preparata, za mlađe larve zlatice su na svim
lokalitetima najefikasniji insekticidi bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin, 97-100%, a
najslabiji lambda-cihalotrin, 71% u Sefkerinu i Belegišu i 88% u Glogonju. Za starije larve su
na svim lokalitetima najefikasniji bili hlorantraniliprol, spinosad i abamektin, 99-100%, dok je
najnižu efikasnost ispoljio lambda-cihalotrin, 0-20% u Sefkerinu i Belegišu, i 95% u Glogonju.
Dobijeni rezultati pokazuju visok potencijal preparata na bazi hlorantraniliprola,
spinosada i abamektina u zaštiti krompira od zlatice, dok je preparat na bazi lambdacihalotrina
ispoljio izraženo variranje efikasnosti.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say)",
pages = "82"
}
Kljajić, P., Pražić Golić, M., Andrić, G., Tamaš, N., Bejin, P.,& Arsenijević, I.. (2023). Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say). in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 82.
Kljajić P, Pražić Golić M, Andrić G, Tamaš N, Bejin P, Arsenijević I. Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say). in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:82..
Kljajić, Petar, Pražić Golić, Marijana, Andrić, Goran, Tamaš, Nenad, Bejin, Pavle, Arsenijević, Ivana, "Efikasnost insekticida u zaštiti useva krompira od zlatice Leptinotarsa decemlineata (Say)" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):82.

Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST).

Andrić, Goran; Pražić Golić, Marijana; Kljajić, Petar; Polić, Zorana; Brkić, Dragica

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Andrić, Goran
AU  - Pražić Golić, Marijana
AU  - Kljajić, Petar
AU  - Polić, Zorana
AU  - Brkić, Dragica
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1208
AB  - Kontaktni (rezidualni) insekticidi osim što suzbijaju prisutne skladišne insekte
sprečavaju ili, u određenom periodu, smanjuju mogućnost ponovne infestacije uskladištenih
biljnih proizvoda. Štetni insekti tokom života dolaze u kontakt sa različitom količinom
depozita insekticida nanetih na proizvode ili skladišne površine, što može značajno da utiče
na njihovu efikasnost, kao i na ponašanje insekata. Namera u ovom radu je bila da se posle
primene na pšenicu u zrnu dve formulacije preparata na bazi deltametrina (EC, sa sinergistom
piperonil butoksidom i SC, bez sinergista) ispitaju efekti preporučene količine primene i
višestruko manjih količina na skladišnog tvrdokrilca Tribolium castaneum.
Istraživanja su prema EPPO metodama realizovana u laboratoriji na temperaturi od
25±1°C i 60±5% r.v.v. U prvom eksperimentu su obe formulacije deltametrina nanete na
pšenicu u zrnu, u šest ponavljanja, u količinama od: 0,025; 0,05; 0,1 i 0,25 mg a.s/kg. Insekti
starosti dve nedelje su izlagani tretiranoj pšenici dva, sedam, 14 i 21 dan, posle čega su
isejavani kako bi posle ukupno 10 nedelja mogao da se utvrdi uticaj na produkciju/redukciju
potomstva. U drugom eksperimentu su obe formulacije deltametrina nanete samo u količini
od 0,025 mg/kg, u osam ponavljanja. Ispitivani su efekti na imaga brašnara starosti dve i 24
nedelje, posle tri i 14 dana izlaganja u tretiranoj pšenici, i sedam dana oporavka u brašnu.
Ocena uticaja na produkciju/redukciju potomstva je utvrđena u brašnu posle ukupno osam
nedelja.
U prvom eksperimentu, posle dva i sedam dana izlaganja brašnara, nije zabeležena
smrtnost veća od 5%. Posle 14 dana izlaganja su obe formulacije deltametrina, primenje u
količini 0,25 mg/kg, bile 100% efikasne, dok je posle 21 dan izlaganja visoka efikasnost, 97-
99%, utvrđena i u pšenici tretiranoj sa 0,1 mg/kg. Takođe, utvrđeno je da je formulacija
deltametrina bez sinergista, posle 14 dana izlaganja brašnara količinama 0,05 i 0,025 mg/kg
bila 2,5 i 27 puta efikasnija od formulacije sa sinergistom, a posle 21 dan dva i sedam puta.
Redukcija potomstva od 100% nije zabeležena samo kod količine primene od 0,025 mg/kg,
koja je kod deltametrina bez sinergista bila 99,4%, a kod deltametrina sa sinergistom 93,8%.
U drugom eksperimentu je najveća smrtnost brašnara utvrđena posle 14 dana
kontakta sa 0,025 mg/kg deltametrina bez sinergista, 27% kod mlađih imaga i 69% kod
starijih, dok je kod deltametrina sa sinergistom značajnija smrtnost utvrđena samo kod
starijih imaga, 21%. Redukcija potomstva je, kod obe formulacije deltametrina, zabeležena kod mlađih imaga posle tri dana izlaganja, 12%, i kod starijih posle 14 dana, 9-57%, dok je
stimulacija potomstva zabeležena kod starijih imaga posle tri dana izlaganja, 2-6%, i kod
mlađih imaga posle 14 dana izlaganja, 3-17%.
Rezultati istraživanja su pokazali da formulacija preparata, količina preparata naneta
na pšenicu, dužina skladištenja i ponašanje kestenjastog brašnara mogu značajno da utiču na
efikasnost insekticida deltametrina.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST).
EP  - 30
SP  - 29
ER  - 
@conference{
author = "Andrić, Goran and Pražić Golić, Marijana and Kljajić, Petar and Polić, Zorana and Brkić, Dragica",
year = "2023",
abstract = "Kontaktni (rezidualni) insekticidi osim što suzbijaju prisutne skladišne insekte
sprečavaju ili, u određenom periodu, smanjuju mogućnost ponovne infestacije uskladištenih
biljnih proizvoda. Štetni insekti tokom života dolaze u kontakt sa različitom količinom
depozita insekticida nanetih na proizvode ili skladišne površine, što može značajno da utiče
na njihovu efikasnost, kao i na ponašanje insekata. Namera u ovom radu je bila da se posle
primene na pšenicu u zrnu dve formulacije preparata na bazi deltametrina (EC, sa sinergistom
piperonil butoksidom i SC, bez sinergista) ispitaju efekti preporučene količine primene i
višestruko manjih količina na skladišnog tvrdokrilca Tribolium castaneum.
Istraživanja su prema EPPO metodama realizovana u laboratoriji na temperaturi od
25±1°C i 60±5% r.v.v. U prvom eksperimentu su obe formulacije deltametrina nanete na
pšenicu u zrnu, u šest ponavljanja, u količinama od: 0,025; 0,05; 0,1 i 0,25 mg a.s/kg. Insekti
starosti dve nedelje su izlagani tretiranoj pšenici dva, sedam, 14 i 21 dan, posle čega su
isejavani kako bi posle ukupno 10 nedelja mogao da se utvrdi uticaj na produkciju/redukciju
potomstva. U drugom eksperimentu su obe formulacije deltametrina nanete samo u količini
od 0,025 mg/kg, u osam ponavljanja. Ispitivani su efekti na imaga brašnara starosti dve i 24
nedelje, posle tri i 14 dana izlaganja u tretiranoj pšenici, i sedam dana oporavka u brašnu.
Ocena uticaja na produkciju/redukciju potomstva je utvrđena u brašnu posle ukupno osam
nedelja.
U prvom eksperimentu, posle dva i sedam dana izlaganja brašnara, nije zabeležena
smrtnost veća od 5%. Posle 14 dana izlaganja su obe formulacije deltametrina, primenje u
količini 0,25 mg/kg, bile 100% efikasne, dok je posle 21 dan izlaganja visoka efikasnost, 97-
99%, utvrđena i u pšenici tretiranoj sa 0,1 mg/kg. Takođe, utvrđeno je da je formulacija
deltametrina bez sinergista, posle 14 dana izlaganja brašnara količinama 0,05 i 0,025 mg/kg
bila 2,5 i 27 puta efikasnija od formulacije sa sinergistom, a posle 21 dan dva i sedam puta.
Redukcija potomstva od 100% nije zabeležena samo kod količine primene od 0,025 mg/kg,
koja je kod deltametrina bez sinergista bila 99,4%, a kod deltametrina sa sinergistom 93,8%.
U drugom eksperimentu je najveća smrtnost brašnara utvrđena posle 14 dana
kontakta sa 0,025 mg/kg deltametrina bez sinergista, 27% kod mlađih imaga i 69% kod
starijih, dok je kod deltametrina sa sinergistom značajnija smrtnost utvrđena samo kod
starijih imaga, 21%. Redukcija potomstva je, kod obe formulacije deltametrina, zabeležena kod mlađih imaga posle tri dana izlaganja, 12%, i kod starijih posle 14 dana, 9-57%, dok je
stimulacija potomstva zabeležena kod starijih imaga posle tri dana izlaganja, 2-6%, i kod
mlađih imaga posle 14 dana izlaganja, 3-17%.
Rezultati istraživanja su pokazali da formulacija preparata, količina preparata naneta
na pšenicu, dužina skladištenja i ponašanje kestenjastog brašnara mogu značajno da utiču na
efikasnost insekticida deltametrina.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST).",
pages = "30-29"
}
Andrić, G., Pražić Golić, M., Kljajić, P., Polić, Z.,& Brkić, D.. (2023). Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST).. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 29-30.
Andrić G, Pražić Golić M, Kljajić P, Polić Z, Brkić D. Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST).. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:29-30..
Andrić, Goran, Pražić Golić, Marijana, Kljajić, Petar, Polić, Zorana, Brkić, Dragica, "Efekti dve formulacije deltametrina na kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (HERBST)." in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):29-30.

FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA

Zečević, Katarina; Stanković, Ivana; Ristić, Danijela; Vučurović, Ivan; Krstić, Branka

(2023)

TY  - CONF
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Stanković, Ivana
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Krstić, Branka
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1207
C3  - XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina
T1  - FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA
ER  - 
@conference{
author = "Zečević, Katarina and Stanković, Ivana and Ristić, Danijela and Vučurović, Ivan and Krstić, Branka",
year = "2023",
journal = "XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina",
title = "FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA"
}
Zečević, K., Stanković, I., Ristić, D., Vučurović, I.,& Krstić, B.. (2023). FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA. in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina.
Zečević K, Stanković I, Ristić D, Vučurović I, Krstić B. FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA. in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina. 2023;..
Zečević, Katarina, Stanković, Ivana, Ristić, Danijela, Vučurović, Ivan, Krstić, Branka, "FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA" in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina (2023).

Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška

Keserović, Vukašin; Starović, Mira; Ristić, Danijela; Vučurović, Ivan; Blagojević, Jovana; Aleksic, Goran

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Keserović, Vukašin
AU  - Starović, Mira
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Blagojević, Jovana
AU  - Aleksic, Goran
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1206
AB  - Didymella pinodella – prozrokovač crne pegavosti graška je najrazornija bolest graška
širom sveta koja, u zavisnosti od uslova sredine i kvaliteta graška, može usloviti gubitke
prinosa od 28 do 88%.
U ovom radu, u in vitro uslovima, ispitan je uticaj fungicida različitog mehanizma
delovanja na izolate D. pinodella poreklom sa graška.
Izolati D. pinodella korišćeni u ispitivanjima, poreklom su sa lista i mahuna graška,
kolekcionisani tokom 2023 godine iz lokaliteta Trbušac i Skupljen (okolina Šapca) i deo su
kolekcije fitopatogenih gljiva Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu (Beograd). Ispitivana je
osetljivost gljive prema četiri kombinacije komercijalnih fungicida: ciprodinil + fludioksonil,
fluksapiroksad + difenokonazol, azoksistrobin + difenokonazol i difenokonazol a kao standard
je korišćen azoksistrobin. Primenjeni su fungicidi u početnoj preporučenoj koncentraciji
primene: ciprodinil + fludioksonil (25μg/10ml vode), fluksapiroksad + difenokonazol
(100μl/10ml vode), azoksistrobin + difenokonazol (50μl/10ml vode), difenokonazol
(25μl/10ml vode) i azoksistrobin (50μl/10ml vode). Za ispitivanje antifungalne aktivnosti
fungicida korišćena je mikrodiluciona metoda na miktrotitarskim pločama. Određivanje
minimalnih inhibitornih koncentracija (MIC) vršeno je pomoću skale razređenja primenjenih
fungicida od 10-1 do 10-9 u krompir dekstroznom tečnom medijumu u četiri ponavljanja. Na
kraju je dodavano 10 μl suspenzije micelije u tečni medijum finalne zapremine od 100 μl.
Mikrotitarske pločice inkubirane su u termostatu na 25°C u trajanju od 14 dana. Najniža
koncentracija na kojoj nije bilo rasta micelije uzimana je za minimalnu inhibitornu
koncentraciju (MIC).
Najviši stepen tokstičnosti ispoljila je kombinacija azoksistrobina i difenokonazola, sa
prosečnom vrednosti minimalne koncentracije inhibicije od 0,003 μl/ml; zatim kombinacija
ciprodinila i fludioksonila - MIC 0,02 μg/ml; kombinacija fluksapiroksada i difenokonazola -
MIC 0,08 μl/ml, dok je najnižu toksičnost ispoljio difenokonazol - MIC 0,2 μl/ml.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška
SP  - 84
ER  - 
@conference{
author = "Keserović, Vukašin and Starović, Mira and Ristić, Danijela and Vučurović, Ivan and Blagojević, Jovana and Aleksic, Goran",
year = "2023",
abstract = "Didymella pinodella – prozrokovač crne pegavosti graška je najrazornija bolest graška
širom sveta koja, u zavisnosti od uslova sredine i kvaliteta graška, može usloviti gubitke
prinosa od 28 do 88%.
U ovom radu, u in vitro uslovima, ispitan je uticaj fungicida različitog mehanizma
delovanja na izolate D. pinodella poreklom sa graška.
Izolati D. pinodella korišćeni u ispitivanjima, poreklom su sa lista i mahuna graška,
kolekcionisani tokom 2023 godine iz lokaliteta Trbušac i Skupljen (okolina Šapca) i deo su
kolekcije fitopatogenih gljiva Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu (Beograd). Ispitivana je
osetljivost gljive prema četiri kombinacije komercijalnih fungicida: ciprodinil + fludioksonil,
fluksapiroksad + difenokonazol, azoksistrobin + difenokonazol i difenokonazol a kao standard
je korišćen azoksistrobin. Primenjeni su fungicidi u početnoj preporučenoj koncentraciji
primene: ciprodinil + fludioksonil (25μg/10ml vode), fluksapiroksad + difenokonazol
(100μl/10ml vode), azoksistrobin + difenokonazol (50μl/10ml vode), difenokonazol
(25μl/10ml vode) i azoksistrobin (50μl/10ml vode). Za ispitivanje antifungalne aktivnosti
fungicida korišćena je mikrodiluciona metoda na miktrotitarskim pločama. Određivanje
minimalnih inhibitornih koncentracija (MIC) vršeno je pomoću skale razređenja primenjenih
fungicida od 10-1 do 10-9 u krompir dekstroznom tečnom medijumu u četiri ponavljanja. Na
kraju je dodavano 10 μl suspenzije micelije u tečni medijum finalne zapremine od 100 μl.
Mikrotitarske pločice inkubirane su u termostatu na 25°C u trajanju od 14 dana. Najniža
koncentracija na kojoj nije bilo rasta micelije uzimana je za minimalnu inhibitornu
koncentraciju (MIC).
Najviši stepen tokstičnosti ispoljila je kombinacija azoksistrobina i difenokonazola, sa
prosečnom vrednosti minimalne koncentracije inhibicije od 0,003 μl/ml; zatim kombinacija
ciprodinila i fludioksonila - MIC 0,02 μg/ml; kombinacija fluksapiroksada i difenokonazola -
MIC 0,08 μl/ml, dok je najnižu toksičnost ispoljio difenokonazol - MIC 0,2 μl/ml.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška",
pages = "84"
}
Keserović, V., Starović, M., Ristić, D., Vučurović, I., Blagojević, J.,& Aleksic, G.. (2023). Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 84.
Keserović V, Starović M, Ristić D, Vučurović I, Blagojević J, Aleksic G. Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:84..
Keserović, Vukašin, Starović, Mira, Ristić, Danijela, Vučurović, Ivan, Blagojević, Jovana, Aleksic, Goran, "Toksičnost fungicida različitog mehanizma delovanja prema izolatima Didymella pinodella poreklom sa graška" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):84.

Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna

Marinković, Slavica; Cvrković, Tatjana; Jakovljević, Miljana; Vidović, Biljana; Petanović, Radmila

(Systematic & Applied Acarology Society, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Marinković, Slavica
AU  - Cvrković, Tatjana
AU  - Jakovljević, Miljana
AU  - Vidović, Biljana
AU  - Petanović, Radmila
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1205
AB  - found on Erica carnea L. is described and illustrated. Additionally, supplementary descriptions of six species (Cecidophyes glaber (Nal.), Cecidophyes nudus Nal., Cecidophyes psilonotus (Nal.), Cecidophyes gymnaspis (Nal.), Cecidophyopsis rosmarinusis Wang et al., and Chrecidus quercipodus Manson) are provided. Moreover, Achaetocoptes cerrifoliae (Labanowski & Soika) and Bariella bakonyense Ripka & Csóka, represent new records for the Serbian fauna, while Ce. rosmarinusis and Ch. quercipodus are recorded for the first time in Europe. Sequences of mtCOI barcode region are provided for all species.
PB  - Systematic & Applied Acarology Society
T2  - Systematic & Applied Acarology
T1  - Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna
EP  - 1877
IS  - 12
SP  - 1855
VL  - 28
DO  - 10.11158/saa.28.12.3
ER  - 
@article{
author = "Marinković, Slavica and Cvrković, Tatjana and Jakovljević, Miljana and Vidović, Biljana and Petanović, Radmila",
year = "2023",
abstract = "found on Erica carnea L. is described and illustrated. Additionally, supplementary descriptions of six species (Cecidophyes glaber (Nal.), Cecidophyes nudus Nal., Cecidophyes psilonotus (Nal.), Cecidophyes gymnaspis (Nal.), Cecidophyopsis rosmarinusis Wang et al., and Chrecidus quercipodus Manson) are provided. Moreover, Achaetocoptes cerrifoliae (Labanowski & Soika) and Bariella bakonyense Ripka & Csóka, represent new records for the Serbian fauna, while Ce. rosmarinusis and Ch. quercipodus are recorded for the first time in Europe. Sequences of mtCOI barcode region are provided for all species.",
publisher = "Systematic & Applied Acarology Society",
journal = "Systematic & Applied Acarology",
title = "Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna",
pages = "1877-1855",
number = "12",
volume = "28",
doi = "10.11158/saa.28.12.3"
}
Marinković, S., Cvrković, T., Jakovljević, M., Vidović, B.,& Petanović, R.. (2023). Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna. in Systematic & Applied Acarology
Systematic & Applied Acarology Society., 28(12), 1855-1877.
https://doi.org/10.11158/saa.28.12.3
Marinković S, Cvrković T, Jakovljević M, Vidović B, Petanović R. Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna. in Systematic & Applied Acarology. 2023;28(12):1855-1877.
doi:10.11158/saa.28.12.3 .
Marinković, Slavica, Cvrković, Tatjana, Jakovljević, Miljana, Vidović, Biljana, Petanović, Radmila, "Cecidophyinae (Acari: Acariformes) from Serbia: description of a new species, supplementary description of six species and four new records for the fauna" in Systematic & Applied Acarology, 28, no. 12 (2023):1855-1877,
https://doi.org/10.11158/saa.28.12.3 . .

Colletotrichum fioriniae prouzrokovač antraknoze plodova kruške

Živković, Svetlana; Trkulja, Nenad; Kovačević, Stefan; Stošić, Stefan

(Društvo za zaštitu bilja, 2023)

TY  - CONF
AU  - Živković, Svetlana
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Kovačević, Stefan
AU  - Stošić, Stefan
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1202
AB  - Kruška (Pyrus communis L.) je jedna od najstarijih i najrasprostranjenijih voćarskih
kultura. Plodovi kruške su izrazito bogati nutrijentima i niskog glikemijskog indeksa, pa se
preporučuju u ishrani svih kategorija stanovništva. U periodu vegetacije i nakon berbe
propadanje plodova kruške mogu izazvati brojni biljni patogeni, među kojima su i gljive roda
Colletotricum.
Tokom jeseni 2021. godine iz skladišta u okolini Smedereva sakupljeni su plodovi
kruške (cv. Santa Maria) sa simptomima antraknoze. Na površini svih inficiranih plodova bile
su prisutne tamne, kružne, udubljene nekrotične lezije sa koncentrično raspoređenim
acervulima i narandžastom konidijalnom masom. Izolacija patogena je obavljena standarnim
fitopatološkim metodama na podlozi od krompir-dekstroznog agara (KDA). Svi dobijeni izolati
su nakon 7 dana na KDA i temperaturi od 25⁰C ispoljili uniformne morfološke osobine.
Formirane kolonije su bile svetlosive do svetloružičaste, sa naličja tamnoružičaste do
vinastocrvene boje. Prosečan porast kolonija je iznosio 64±2 mm. Konidije su bile hijalinske,
fuziformne, neseptirane, glatkih zidova, sa oba zaoštrena kraja, veličine 12,8 - 16,6 × 3,5 – 4,4
µm (n=100); a apresorije pojedinačne, tamnobraon boje, okrugle do nepravilnog oblika,
glatkih zidova, veličine 5,5 – 9,6 × 4,8 – 7,2 µm (n=20). Morfološke karakteristike izolata su
odgovarale literaturnom opisu C. acutatum species complex.
Molekularna identifikacija reprezentativnog izolata SZ-21-36 je obavljena na osnovu
ITS regiona rDNA korišćenjem prajmera ITS1/ITS4; dela gena za beta tubulin (Ben A)
primenom prajmera Bt2a/Bt2b; gliceraldehid 3 - fosfat dehidrogenaze (GAPDH) sa
prajmerima GDF1/GDR1, i dela aktin gena (ACT) upotrebom prajmera ACT512F/ACT783R.
Dobijeni PCR produkti su sekvencirani, a nukleotidne sekvence deponovane u GenBank bazi
podataka. BLAST analizom je utvrđeno da su sekvence ON171625 (ITS) i ON186698 (ACT)
99% slične, a sekvence ON186696 (BenA) i ON186697 (GAPDH) identične sa sekvencama
istih regiona izolata vrste C. fioriniae deponovanih u GenBank bazi. Multilokus filogenetska
analiza zasnovana na navedenim molekularnim markerima je potvrdila rezultate BLAST-a, i
svrstala izolat SZ-21-36 sa ostalim izolatima C. fioriniae iz GenBank baze podataka (100%
bootstrap podrška).
Provera patogenosti izolata obavljena je inokulacijom sa 50 μl suspenzije spora (1 ×
106 konidija/ml) u prethodno napravljene povrede na zdravim plodovima kruške (cv. Santa
Maria). Kontrolni plodovi su inokulisani sterilnom destilovanom vodom. Nakon 10 dana
inkubacije u vlažnoj komori na 25°C na svim inokulisanim plodovima kruške razvili su se
tipični simptomi antraknoze, dok su kontrolni plodovi bili bez simptoma. Kulture dobijene  reizolacijom bile su istih morfoloških karakteristika čime je potvrđena patogenost testiranih
izolata.
U ovom istraživanju je konvencionalnim i molekularnim metodama prvi put u Srbiji
identifikovana vrsta C. fioriniae - prouzrokovač antraknoze plodova kruške.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Colletotrichum fioriniae  prouzrokovač antraknoze plodova kruške
EP  - 45
SP  - 44
ER  - 
@conference{
author = "Živković, Svetlana and Trkulja, Nenad and Kovačević, Stefan and Stošić, Stefan",
year = "2023",
abstract = "Kruška (Pyrus communis L.) je jedna od najstarijih i najrasprostranjenijih voćarskih
kultura. Plodovi kruške su izrazito bogati nutrijentima i niskog glikemijskog indeksa, pa se
preporučuju u ishrani svih kategorija stanovništva. U periodu vegetacije i nakon berbe
propadanje plodova kruške mogu izazvati brojni biljni patogeni, među kojima su i gljive roda
Colletotricum.
Tokom jeseni 2021. godine iz skladišta u okolini Smedereva sakupljeni su plodovi
kruške (cv. Santa Maria) sa simptomima antraknoze. Na površini svih inficiranih plodova bile
su prisutne tamne, kružne, udubljene nekrotične lezije sa koncentrično raspoređenim
acervulima i narandžastom konidijalnom masom. Izolacija patogena je obavljena standarnim
fitopatološkim metodama na podlozi od krompir-dekstroznog agara (KDA). Svi dobijeni izolati
su nakon 7 dana na KDA i temperaturi od 25⁰C ispoljili uniformne morfološke osobine.
Formirane kolonije su bile svetlosive do svetloružičaste, sa naličja tamnoružičaste do
vinastocrvene boje. Prosečan porast kolonija je iznosio 64±2 mm. Konidije su bile hijalinske,
fuziformne, neseptirane, glatkih zidova, sa oba zaoštrena kraja, veličine 12,8 - 16,6 × 3,5 – 4,4
µm (n=100); a apresorije pojedinačne, tamnobraon boje, okrugle do nepravilnog oblika,
glatkih zidova, veličine 5,5 – 9,6 × 4,8 – 7,2 µm (n=20). Morfološke karakteristike izolata su
odgovarale literaturnom opisu C. acutatum species complex.
Molekularna identifikacija reprezentativnog izolata SZ-21-36 je obavljena na osnovu
ITS regiona rDNA korišćenjem prajmera ITS1/ITS4; dela gena za beta tubulin (Ben A)
primenom prajmera Bt2a/Bt2b; gliceraldehid 3 - fosfat dehidrogenaze (GAPDH) sa
prajmerima GDF1/GDR1, i dela aktin gena (ACT) upotrebom prajmera ACT512F/ACT783R.
Dobijeni PCR produkti su sekvencirani, a nukleotidne sekvence deponovane u GenBank bazi
podataka. BLAST analizom je utvrđeno da su sekvence ON171625 (ITS) i ON186698 (ACT)
99% slične, a sekvence ON186696 (BenA) i ON186697 (GAPDH) identične sa sekvencama
istih regiona izolata vrste C. fioriniae deponovanih u GenBank bazi. Multilokus filogenetska
analiza zasnovana na navedenim molekularnim markerima je potvrdila rezultate BLAST-a, i
svrstala izolat SZ-21-36 sa ostalim izolatima C. fioriniae iz GenBank baze podataka (100%
bootstrap podrška).
Provera patogenosti izolata obavljena je inokulacijom sa 50 μl suspenzije spora (1 ×
106 konidija/ml) u prethodno napravljene povrede na zdravim plodovima kruške (cv. Santa
Maria). Kontrolni plodovi su inokulisani sterilnom destilovanom vodom. Nakon 10 dana
inkubacije u vlažnoj komori na 25°C na svim inokulisanim plodovima kruške razvili su se
tipični simptomi antraknoze, dok su kontrolni plodovi bili bez simptoma. Kulture dobijene  reizolacijom bile su istih morfoloških karakteristika čime je potvrđena patogenost testiranih
izolata.
U ovom istraživanju je konvencionalnim i molekularnim metodama prvi put u Srbiji
identifikovana vrsta C. fioriniae - prouzrokovač antraknoze plodova kruške.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Colletotrichum fioriniae  prouzrokovač antraknoze plodova kruške",
pages = "45-44"
}
Živković, S., Trkulja, N., Kovačević, S.,& Stošić, S.. (2023). Colletotrichum fioriniae  prouzrokovač antraknoze plodova kruške. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 44-45.
Živković S, Trkulja N, Kovačević S, Stošić S. Colletotrichum fioriniae  prouzrokovač antraknoze plodova kruške. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:44-45..
Živković, Svetlana, Trkulja, Nenad, Kovačević, Stefan, Stošić, Stefan, "Colletotrichum fioriniae  prouzrokovač antraknoze plodova kruške" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):44-45.