Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe
Аутори
Popović Milovanović, TatjanaTrkulja, Nenad
Ristić, Danijela
Iličić, Renata
Trkulja, Vojislav
Jelušić, Aleksandra
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom
Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne
kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima
šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su
beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na
osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante
ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja
šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i
determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih
sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR).
Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski
Miletić pri...kupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu
nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do
sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je
vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana
inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za
dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i
PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi
fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske
suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom
primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK
veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom
prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve
pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13-
PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog
diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom
sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje
novih populacija ove bakterije u Srbiji.
Извор:
XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova, 2023, 49-Издавач:
- Društvo za zaštitu bilja
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200010 (Институт за заштиту биља и животну средину, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200010)
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200053 (Универзитет у Београду, Институт за мултидисциплинарна истраживања) (RS-MESTD-inst-2020-200053)
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200117 (Универзитет у Новом Саду, Пољопривредни факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200117)
Институција/група
IZBISTY - CONF AU - Popović Milovanović, Tatjana AU - Trkulja, Nenad AU - Ristić, Danijela AU - Iličić, Renata AU - Trkulja, Vojislav AU - Jelušić, Aleksandra PY - 2023 UR - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1197 AB - Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR). Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13- PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje novih populacija ove bakterije u Srbiji. PB - Društvo za zaštitu bilja C3 - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova T1 - Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe SP - 49 ER -
@conference{ author = "Popović Milovanović, Tatjana and Trkulja, Nenad and Ristić, Danijela and Iličić, Renata and Trkulja, Vojislav and Jelušić, Aleksandra", year = "2023", abstract = "Bakteriozna pegavost lista šećerne repe prouzrokovana fitopatogenom bakterijom Pseudomonas syringae pv. aptata (Psa) je široko rasprostranjena bolest, koja osim ove biljne kulture napada blitvu, cveklu i dr. Ova bolest se poslednjih godina sve češće javlja na usevima šećerne repe u Srbiji, posebno u uslovima prohladnog i vlažnog proleća. Epifitocije su beležene 2013. godine u centralnim i južnim delovima Vojvodine (Bačka i Srem), kada su na osnovu sekvenciranja konzervativnog gena gyrB, utvrđene četiri različite alelske varijante ovog patogena. Obzirom na noviju epifitociju bakteriozne pegavosti lista na području gajenja šećerne repe u Srbiji, cilj ovoga rada je bio da se izvrši izolacija i identifikacija prouzrokovača i determiniše njegov genetički diverzitet na osnovu analize ponavljajućih palindromskih sekvenci (rep-PCR) i nasumično amplifikovanih polimorfnih DNK (RAPD-PCR). Tokom 2023. godine na šećernoj repi (sorta Viola) u lokalitetima Ruski Krstur i Srpski Miletić prikupljeni su uzorci obolelog lišća sa simptomima bakteriozne pegavosti u vidu nepravilnih nekrotičnih pega, oivičenih tamnijim marginama, sa centralnim delom mrke do sive boje. U nekim slučajevima pege su se spajale čineći veću nekrotičnu leziju. Izolacija je vršena na hranljivu podlogu obogaćenu sa 5% saharoze (NAS), na kojoj su nakon tri dana inkubacije na 26 °C, dominirale beličaste, okrugle, sjajne i ispupčene bakterijske kolonije. Za dalji rad je odabrano 18 izolata, a kao uporedni poslužili su referentni Psa sojevi, PD193 i PD197. Prema rezultatima LOPAT testova, svi izolati su pokazali pripadnost Ia grupi fluorescentnih Pseudomonas (+---+). Patogenost je dokazana infiltracijom bakterijske suspenzije u list šećerne repe. Pripadnost izolata bakteriji Psa dokazana je PCR metodom primenom prajmera specifičnih za patovar Papt2F/1R kojima su amplifikovani fragmenti DNK veličine 250 bp karakteristični za Psa. Rep-PCR je izvođen primenom prajmera BOXA1R (BOXPCR), ERIC1R/ERIC2 (ERIC-PCR) i GTG5 (GTG5-PCR), dok je RAPD-PCR rađen primenom prajmera M13 za M13-PCR. Na osnovu analize DNK profila, dobijenih primenom dve pomenute metode, dokazano je postojanje tri (GTG5-PCR), odnosno četiri (BOX-, ERIC- i M13- PCR) genetički različite grupe izolata. Dobijeni rezultati su ukazali na postojanje genetičkog diverziteta i kod novijih populacija bakterije Psa poreklom sa šećerne repe. Daljom analizom sekvenci više genskih lokusa (MLSA) moguće je detaljnije utvrditi eventualno postojanje novih populacija ove bakterije u Srbiji.", publisher = "Društvo za zaštitu bilja", journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova", title = "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe", pages = "49" }
Popović Milovanović, T., Trkulja, N., Ristić, D., Iličić, R., Trkulja, V.,& Jelušić, A.. (2023). Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova Društvo za zaštitu bilja., 49.
Popović Milovanović T, Trkulja N, Ristić D, Iličić R, Trkulja V, Jelušić A. Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:49..
Popović Milovanović, Tatjana, Trkulja, Nenad, Ristić, Danijela, Iličić, Renata, Trkulja, Vojislav, Jelušić, Aleksandra, "Novija proučavanja uzročnika bakteriozne pegavosti lista šećerne repe" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 2023 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):49.