DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI
No Thumbnail
Authors
Popović Milovanović, TatjanaJelušić, Aleksandra
Milovanović, Predrag
Marković, Sanja
Blagojević, Milan
Iličić, Renata
Conference object (Published version)

Metadata
Show full item recordAbstract
Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa ...različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije.
Keywords:
identifikacija / haplotipovi / karantinski organizamSource:
. XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44, 2021Publisher:
- Društvo za zaštitu bilja Srbije
Funding / projects:
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200010 (Institute for Plant Protection and Environment, Belgrade) (RS-200010)
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200053 (University of Belgrade, Institute for Multidisciplinary Research) (RS-200053)
- Ministry of Education, Science and Technological Development, Republic of Serbia, Grant no. 200117 (University of Novi Sad, Faculty of Agriculture) (RS-200117)
Collections
Institution/Community
IZBISTY - CONF AU - Popović Milovanović, Tatjana AU - Jelušić, Aleksandra AU - Milovanović, Predrag AU - Marković, Sanja AU - Blagojević, Milan AU - Iličić, Renata PY - 2021 UR - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/796 AB - Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije. PB - Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44 T1 - DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI ER -
@conference{ author = "Popović Milovanović, Tatjana and Jelušić, Aleksandra and Milovanović, Predrag and Marković, Sanja and Blagojević, Milan and Iličić, Renata", year = "2021", abstract = "Xanthomonas arboricola pv. pruni (Xap), prouzrokovač bakteriozne pegavosti listova i plodova, rak-rana i sušenja grana koštičavih voćnih vrsta, široko je rasprostranjena fitopatogena bakterija u svetu. Zbog šteta koje izaziva svrstana je u regulisane nekarantinske organizme u Evropi (EU_2019_2072_AnnexIV_RNQP), dok se u Srbiji nalazi na Listi IA deo I (Službeni glasnik 57/15). Parazitira vrste iz roda Prunus, a glavni domaćini od ekonomskog značaja su P. persica (breskva), P. persica var. nucipersica (nektarina), P. domestica (šljiva), P. armeniaca (kajsija) i P. dulcis (badem). U Srbiji je prvi put eksperimentalno potvrđena na području Fruške Gore i to na listovima breskve (Irig) tokom 2019. godine, a nakon toga 2020. na listovima i plodovima kajsije (Bešenovo). U ranijem periodu prisustvo Xap je potvrđeno u gotovo svim državama sa kojima se Srbija graniči. Cilj ovog rada je da se utvrdi genetički haplotip sojeva Xap izolovanih u Srbiji i uporedi sa populacijama ove vrste poreklom sa različitih kontinenata i biljnih domaćina. U radu je korišćeno 20 sojeva bakterije, 10 poreklom sa lista breskve izolovanih 2019. i 10 poreklom sa ploda kajsije izolovanih 2020. godine. Metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) je korišćena za amplifikaciju dnaK, fyuA, gyrB i rpoD konzervisanih gena. Sekvenciranjem PCR produkata dobijene su parcijalne sekvence gena. Konkatamerna sekvenca (2558 nt) napravljena je spajanjem sekvenci 4 korišćena gena i korišćena za pravljenje haplotipske mreže (TCS algoritam implementiran u PopART v 1.7 programu) zajedno sa sojevima deponovanim u NCBI bazi podataka (17 sojeva Xap poreklom iz SAD, Novog Zelanda, Argentine, Australije, Brazila, Urugvaja, Južne Koreje, Francuske, Italije i Španije). Prema dobijenim rezultatima svi Xap sojevi poreklom iz Srbije (20) genetički su homogeni. Svi korišćeni Xap sojevi (37) razvrstani su u dva haplotipa; Xap sojevi poreklom iz Srbije kao i sojevi iz SAD, Italije, Francuske, Španije Australije i Brazila pripadaju Haplotipu I, dok sojevi poreklom iz Novog Zelanda, Argentine, Urugvaja i Južne Koreje pripadaju Haplotipu II. Rezultati ukazuju na postojanje dve genitički različite populacije ove fitopatogene bakterije. Takođe može se istaći da nije utvrđena korelacija u srodnosti i poreklu kao i distribuciji Xap, obzirom da mesto izolacije i domaćin sa koga su sojevi izolovani nisu uticali na utvrđeni genotip bakterije.", publisher = "Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = ". XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44", title = "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" }
Popović Milovanović, T., Jelušić, A., Milovanović, P., Marković, S., Blagojević, M.,& Iličić, R.. (2021). DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44 Društvo za zaštitu bilja Srbije..
Popović Milovanović T, Jelušić A, Milovanović P, Marković S, Blagojević M, Iličić R. DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI. in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44. 2021;..
Popović Milovanović, Tatjana, Jelušić, Aleksandra, Milovanović, Predrag, Marković, Sanja, Blagojević, Milan, Iličić, Renata, "DETERMINACIJA HAPLOTIPA SOJEVA Xanthomonas arboricola pv. pruni POREKLOM SA BRESKVE I KAJSIJE U SRBIJI" in . XVI SIMPOZIJUM O ZAŠTITI BILJA Zbornik rezimea radova, Zlatibor, 22-25. novembar 2021. 44-44 (2021).