Приказ основних података о документу
Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća
dc.creator | Trkulja, Vojislav | |
dc.creator | Tomić, Andrija | |
dc.creator | Popović Milovanović, Tatjana | |
dc.creator | Iličić, Renata | |
dc.date.accessioned | 2024-01-10T09:14:31Z | |
dc.date.available | 2024-01-10T09:14:31Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.isbn | 978-99976-42-57-8 | |
dc.identifier.issn | 2831-1132 | |
dc.identifier.uri | https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1212 | |
dc.description.abstract | Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora. Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti. Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200010/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena | sr |
dc.subject | klimatske promjene | sr |
dc.subject | bolesti | sr |
dc.subject | štetočine | sr |
dc.subject | poljoprivredne biljke | sr |
dc.subject | šumsko drveće | sr |
dc.title | Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća | sr |
dc.type | bookPart | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 517 | |
dc.citation.spage | 477 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.doi | 10,7251/EORU2308477T | |
dc.identifier.fulltext | http://plantarum.izbis.bg.ac.rs/bitstream/id/3760/bitstream_3760.pdf |