Приказ основних података о документу

dc.creatorTrkulja, Vojislav
dc.creatorTomić, Andrija
dc.creatorPopović Milovanović, Tatjana
dc.creatorIličić, Renata
dc.date.accessioned2024-01-10T09:14:31Z
dc.date.available2024-01-10T09:14:31Z
dc.date.issued2023
dc.identifier.isbn978-99976-42-57-8
dc.identifier.issn2831-1132
dc.identifier.urihttps://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1212
dc.description.abstractUticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora. Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti. Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherAkademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Lukasr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200010/RS//sr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceTrbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjenasr
dc.subjectklimatske promjenesr
dc.subjectbolestisr
dc.subjectštetočinesr
dc.subjectpoljoprivredne biljkesr
dc.subjectšumsko drvećesr
dc.titleUticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drvećasr
dc.typebookPartsr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.epage517
dc.citation.spage477
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.identifier.doi10,7251/EORU2308477T
dc.identifier.fulltexthttp://plantarum.izbis.bg.ac.rs/bitstream/id/3760/bitstream_3760.pdf


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу