TY  - CHAP
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Tomić, Andrija
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1212
AB  - Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora.
Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti.
Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.
PB  - Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka
T2  - Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena
T1  - Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća
EP  - 517
SP  - 477
DO  - 10,7251/EORU2308477T
ER  - 

@inbook{
author = "Trkulja, Vojislav and Tomić, Andrija and Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata",
year = "2023",
abstract = "Uticaji klimatskih promjena na štetne organizme su složeni iz razloga što i drugi faktori koji utiču na njih nisu konstantni već se mijenjaju. I pored toga, klimatske promjene mogu na slične ili različite načine uticati na razne prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, u zavisnosti kojoj grupi organizama oni pripadaju: gljivama, bakterijama, virusima, insektima, nematodama i slično. Кod fitopatogenih gljiva ovi uticaji mogu se ispoljiti u pogledu: promjene biologije; brže evolucije zbog dužeg godišnjeg doba; pojave novih rasa ili veće agresivnosti postojećih vrsta zbog rekombinacije gena; mijenjanja geografske rasprostranjenosti, bilo prema sjevernoj hemisferi ili na područja sa višom nadmorskom visinom; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta, kao i širenja u nova područja u odnosu na područje porijekla; veću produkciju mikotoksina i dr. Za viruse i bakterije koji se prenose vektorima od posebnog značaja je uticaj klimatskih promjena na prisustvo, širenje i brojnost vektora.
Pozitivan uticaj klimatskih promjena na različite štetočine biljaka može se ispoljiti u vidu: promjene biologije i pojave većeg broja generacija; povećane brojnosti i plodnosti; boljeg prezimljavanja; proširenog kruga domaćina; introdukcije karantinskih i invazivnih vrsta; širenja u nova područja i drugo. Pozitivni uticaji klimatskih promjena na štetne organizme najčešće su sa negativnim efektom na razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane, razvoj šumarstva, biodiverzitet i životnu sredinu – zbog mogućnosti nastanka većih ekonomskih šteta, kao i većih potreba za primjenom pesticida. Кlimatske promjene, takođe, mogu uticati i na biljke domaćine, pri čemu je od posebnog značaja njihov gubitak prirodne osnove otpornosti.
Iako je došlo do napretka u praćenju i razumijevanju klimatskih promjena, ostaju potrebe za mnogim naučnim, tehničkim i institucionalnim rješenjima za precizno planiranje, prilagođavanje i ublažavanje efekata klimatskih promjena na prouzrokovače biljnih bolesti i štetočine, kao i biljke domaćine i njihove interakcije.",
publisher = "Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka",
journal = "Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena",
booktitle = "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća",
pages = "517-477",
doi = "10,7251/EORU2308477T"
}

Trkulja, V., Tomić, A., Popović Milovanović, T.,& Iličić, R.. (2023). Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena
Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka., 477-517.
https://doi.org/10,7251/EORU2308477T

Trkulja V, Tomić A, Popović Milovanović T, Iličić R. Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća. in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena. 2023;:477-517.
doi:10,7251/EORU2308477T .

Trkulja, Vojislav, Tomić, Andrija, Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, "Uticaj klimatskih promjena na pojavu bolesti štetočina poljoprivrednih biljaka i šumskog drveća" in Trbić G., Popov T., Mirjanić D. Upravljanje prirodnim resursima u eri klimatskih promjena (2023):477-517,
https://doi.org/10,7251/EORU2308477T . .