TY  - CONF
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Stanković, Ivana
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Krstić, Branka
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1207
C3  - XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina
T1  - FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA
ER  - 

@conference{
author = "Zečević, Katarina and Stanković, Ivana and Ristić, Danijela and Vučurović, Ivan and Krstić, Branka",
year = "2023",
journal = "XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina",
title = "FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA"
}

Zečević, K., Stanković, I., Ristić, D., Vučurović, I.,& Krstić, B.. (2023). FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA. in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina.

Zečević K, Stanković I, Ristić D, Vučurović I, Krstić B. FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA. in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina. 2023;..

Zečević, Katarina, Stanković, Ivana, Ristić, Danijela, Vučurović, Ivan, Krstić, Branka, "FIRST REPORT OF CUCUMBER MOSAIC VIRUS INFECTING PAEONIA HYBRIDA IN SERBIA" in XIV International Agriculture Symposium "Agrosym 2023", October 5-8, 2023, Jahorina, Bosnia and Herzegovina (2023).

TY  - CONF
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Trkulja, Vojislav
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Jelušić, Aleksandra
PY  - 2023
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1196
AB  - Bakteriozna mrljavost plodova lubenice (Acidovorax citrulli) predstavlja širom sveta
ozbiljnu pretnju uključujući uzgajivače i proizvođače semena i rasada gajenih vrsta biljaka iz
porodice Cucurbitacae. Krajem 1980-ih, bakterija A. citrulli se nakon epidemijskih pojava na
lubenici u SAD proširila na druga područja i useve (dinja, tikva, bundeva, krastavac). Do danas
su opisane dve genetički različite populacije A. citrulli. U Srbiji je prvi nalaz A. citrulli
zabeležen 2014. godine na lubenici u lokalitetima Bačke i Srema. Međutim, uprkos
sprovedenim eradikativnim merama i naporima u upravljanju ovim patogenom, ponovo je
detektovan 2018., 2021., i 2022. godine na području Mačve i Srema. U cilju boljeg
razumevanja genetičke strukture populacija A. citrulli prisutnih u Srbiji, u ovom radu je
korišćena analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) primenom konzerviranih gena i gena
virulentnosti.
Tokom rada korišćena su četiri reprezentativna soja A. citrulli, pod šiframa Ac414
(Čelarevo, 2014), Ac818 (Šabac, 2018), Ac221 (Ašanja, 2021) i Ac322 (Hrtkovci, 2022),
odabrana na osnovu prethodnih rezultata dobijenih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci
DNK (rep-PCR). Za MLSA je korišćeno devet gena, i to osam konzervativnih (gltA, gmc, gyrB,
lepA, phaC, pilT, trpB, ugpB) i jedan gen virulentnosti (Aave_1548). PCR program se sastojao
od inicijalne denaturacije (5 min na 95 °C), praćene sa 30 ciklusa denaturacije (30 s na 95 °C),
11
hibridizacije (30 s na 60 °C za konzervativne gene i 55 °C za gen virulentnosti Aave_1548) i
elongacije (30 s za konzervativne gene i 90 s za gen Aave_1548 na 72 °C); i finalne elongacije
(5 min na 72 °C). Amplifikovani produkti su sekvencirani u Eurofins Genomics (Hamburg,
Nemačka). Kvalitet dobijenih sekvenci je manuelno pregledan, nakon čega je za svaki od četiri
testirana soja napravljena multigenska sekvenca na osnovu svih sekvenciranih gena.
mMultigenske sekvence testiranih i referentnih sojeva A. citrulli preuzetih iz baze podataka
Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) korišćene su za konstruisanje
„Neighbor-joining” filogenetskog stabla. Na osnovu rezultata filogenetske analize, dokazano je
da sojevi A. citrulli izolovani iz prirodno zaraženih plodova lubenice u Srbiji (2014-2022)
pripadaju dvema reprezentativnim genetičkim grupama opisanim u svetu (grupe I i II). Grupi
I su pripadali sojevi izolovani 2021. i 2022. godine, a grupi II sojevi izolovani 2014. i 2018.
godine. Rezultati dobijeni u ovom radu ukazuju na puteve introdukcije i širenja A. citrulli u
Srbiji.
PB  - Društvo za zaštitu bilja
C3  - XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
T1  - Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji
EP  - 11
SP  - 10
ER  - 

@conference{
author = "Popović Milovanović, Tatjana and Iličić, Renata and Trkulja, Nenad and Trkulja, Vojislav and Zečević, Katarina and Jelušić, Aleksandra",
year = "2023",
abstract = "Bakteriozna mrljavost plodova lubenice (Acidovorax citrulli) predstavlja širom sveta
ozbiljnu pretnju uključujući uzgajivače i proizvođače semena i rasada gajenih vrsta biljaka iz
porodice Cucurbitacae. Krajem 1980-ih, bakterija A. citrulli se nakon epidemijskih pojava na
lubenici u SAD proširila na druga područja i useve (dinja, tikva, bundeva, krastavac). Do danas
su opisane dve genetički različite populacije A. citrulli. U Srbiji je prvi nalaz A. citrulli
zabeležen 2014. godine na lubenici u lokalitetima Bačke i Srema. Međutim, uprkos
sprovedenim eradikativnim merama i naporima u upravljanju ovim patogenom, ponovo je
detektovan 2018., 2021., i 2022. godine na području Mačve i Srema. U cilju boljeg
razumevanja genetičke strukture populacija A. citrulli prisutnih u Srbiji, u ovom radu je
korišćena analiza sekvenci više genskih lokusa (MLSA) primenom konzerviranih gena i gena
virulentnosti.
Tokom rada korišćena su četiri reprezentativna soja A. citrulli, pod šiframa Ac414
(Čelarevo, 2014), Ac818 (Šabac, 2018), Ac221 (Ašanja, 2021) i Ac322 (Hrtkovci, 2022),
odabrana na osnovu prethodnih rezultata dobijenih umnožavanjem ponavljajućih sekvenci
DNK (rep-PCR). Za MLSA je korišćeno devet gena, i to osam konzervativnih (gltA, gmc, gyrB,
lepA, phaC, pilT, trpB, ugpB) i jedan gen virulentnosti (Aave_1548). PCR program se sastojao
od inicijalne denaturacije (5 min na 95 °C), praćene sa 30 ciklusa denaturacije (30 s na 95 °C),
11
hibridizacije (30 s na 60 °C za konzervativne gene i 55 °C za gen virulentnosti Aave_1548) i
elongacije (30 s za konzervativne gene i 90 s za gen Aave_1548 na 72 °C); i finalne elongacije
(5 min na 72 °C). Amplifikovani produkti su sekvencirani u Eurofins Genomics (Hamburg,
Nemačka). Kvalitet dobijenih sekvenci je manuelno pregledan, nakon čega je za svaki od četiri
testirana soja napravljena multigenska sekvenca na osnovu svih sekvenciranih gena.
mMultigenske sekvence testiranih i referentnih sojeva A. citrulli preuzetih iz baze podataka
Nacionalnog centra za biotehnološke informacije (NCBI) korišćene su za konstruisanje
„Neighbor-joining” filogenetskog stabla. Na osnovu rezultata filogenetske analize, dokazano je
da sojevi A. citrulli izolovani iz prirodno zaraženih plodova lubenice u Srbiji (2014-2022)
pripadaju dvema reprezentativnim genetičkim grupama opisanim u svetu (grupe I i II). Grupi
I su pripadali sojevi izolovani 2021. i 2022. godine, a grupi II sojevi izolovani 2014. i 2018.
godine. Rezultati dobijeni u ovom radu ukazuju na puteve introdukcije i širenja A. citrulli u
Srbiji.",
publisher = "Društvo za zaštitu bilja",
journal = "XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova",
title = "Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji",
pages = "11-10"
}

Popović Milovanović, T., Iličić, R., Trkulja, N., Trkulja, V., Zečević, K.,& Jelušić, A.. (2023). Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova
Društvo za zaštitu bilja., 10-11.

Popović Milovanović T, Iličić R, Trkulja N, Trkulja V, Zečević K, Jelušić A. Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji. in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova. 2023;:10-11..

Popović Milovanović, Tatjana, Iličić, Renata, Trkulja, Nenad, Trkulja, Vojislav, Zečević, Katarina, Jelušić, Aleksandra, "Utvrđivanje genetičke strukture populacija Acidovorax citrulli u Srbiji" in XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor 2023, 27-30. novembar, Zbornik rezimea radova (2023):10-11.

Popović Milovanović, T., Milićević, Z., Krnjajić, S., Milovanović, P., Iličić, R.,& Zečević, K.. (2023). Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella). in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd..

Popović Milovanović T, Milićević Z, Krnjajić S, Milovanović P, Iličić R, Zečević K. Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella). in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu. 2023;..

Popović Milovanović, Tatjana, Milićević, Zoran, Krnjajić, Slobodan, Milovanović, Predrag, Iličić, Renata, Zečević, Katarina, "Nova formulacija ulja karanfilića (Syzygium aromaticum L.) u kontroli brojnosti krompirovog moljca (Phthorimaea operculella)" in Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu (2023).

TY  - JOUR
AU  - Ristić, Danijela
AU  - Vučurović, Ivan
AU  - Stanković, Ivana
AU  - Vučurović, Ana
AU  - Zečević, Katarina
AU  - Krstić, Branka
PY  - 2018
UR  - https://plantarum.izbis.bg.ac.rs/handle/123456789/1025
AB  - Brojnost virusa infektivnih za vinovu lozu stalno se povećava, tako da je do sada opisano više od 60 vrsta koji mogu da zaraze vinovu lozu. Paralelno sa globalnom ekspanzijom vinogradarske i vinarske industrije zapaženo je povećanje učestalosti i ekonomskog značaja oboljenja uvijenosti lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease, GLD). GLD, osim što smanjuje vitalnost i dugovečnost vinove loze, značajno smanjuje prinos i kvalitet grožđa. Epidemiologija oboljenja je nedovoljno istražena zbog kompleksnosti ove bolesti, genetički i serološki različitih vrsta unutar kompleksa i različitosti simptoma kod crvenih i belih sorti vinove loze. Кompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze (Grapevine leafrollassociated viruses, GLRaVs) čini pet različitih virusa koji pripadaju familiji Closteroviridae: jedna vrsta koja pripada rodu Closterovirus (GLRaV-2), tri rodu Ampelovirus (GLRaV-1, GLRaV -3, GLRaV -4, i njegovi sojevi: GLRaV-4 soj 5, GLRaV-4 soj 6, GLRaV-4 soj 9, GLRaV-4 soj Pr, GLRaV-4 soj De i GLRaV-4 soj Car) i jedna vrsta iz roda Velarivirus (GLRaV-7). GLRaVs se prenose kalemljenjem i propagativnim materijalom (podloga i vijoka), a neke vrste i štitastim vašima. Virusi koji izazivaju uvijenost lišća se obično javljaju u mešanoj infekciji, a često su prisutni i u mešanoj infekciji sa drugim virusima vinove loze. Ranija istraživanja sprovedena u vinogorjima u Srbiji utvrdila su prisustvo GLRV-1, -2 i -3, pri čemu je GLRaV-3 bio najzastupljeniji. Ukoliko je širenje virusa unutar zasada putem vektora izraženo, krčenje ili uklanjanje zaraženih čokota, kontrola štitastih vaši i adekvatne sanitarne mere mogu redukovati nove infekcije.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine
T2  - Biljni lekar
T1  - Kompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze
EP  - 690
IS  - 6
IS  - 681
VL  - 46
ER  - 

@article{
author = "Ristić, Danijela and Vučurović, Ivan and Stanković, Ivana and Vučurović, Ana and Zečević, Katarina and Krstić, Branka",
year = "2018",
abstract = "Brojnost virusa infektivnih za vinovu lozu stalno se povećava, tako da je do sada opisano više od 60 vrsta koji mogu da zaraze vinovu lozu. Paralelno sa globalnom ekspanzijom vinogradarske i vinarske industrije zapaženo je povećanje učestalosti i ekonomskog značaja oboljenja uvijenosti lišća vinove loze (Grapevine Leafroll Disease, GLD). GLD, osim što smanjuje vitalnost i dugovečnost vinove loze, značajno smanjuje prinos i kvalitet grožđa. Epidemiologija oboljenja je nedovoljno istražena zbog kompleksnosti ove bolesti, genetički i serološki različitih vrsta unutar kompleksa i različitosti simptoma kod crvenih i belih sorti vinove loze. Кompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze (Grapevine leafrollassociated viruses, GLRaVs) čini pet različitih virusa koji pripadaju familiji Closteroviridae: jedna vrsta koja pripada rodu Closterovirus (GLRaV-2), tri rodu Ampelovirus (GLRaV-1, GLRaV -3, GLRaV -4, i njegovi sojevi: GLRaV-4 soj 5, GLRaV-4 soj 6, GLRaV-4 soj 9, GLRaV-4 soj Pr, GLRaV-4 soj De i GLRaV-4 soj Car) i jedna vrsta iz roda Velarivirus (GLRaV-7). GLRaVs se prenose kalemljenjem i propagativnim materijalom (podloga i vijoka), a neke vrste i štitastim vašima. Virusi koji izazivaju uvijenost lišća se obično javljaju u mešanoj infekciji, a često su prisutni i u mešanoj infekciji sa drugim virusima vinove loze. Ranija istraživanja sprovedena u vinogorjima u Srbiji utvrdila su prisustvo GLRV-1, -2 i -3, pri čemu je GLRaV-3 bio najzastupljeniji. Ukoliko je širenje virusa unutar zasada putem vektora izraženo, krčenje ili uklanjanje zaraženih čokota, kontrola štitastih vaši i adekvatne sanitarne mere mogu redukovati nove infekcije.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine",
journal = "Biljni lekar",
title = "Kompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze",
pages = "690",
number = "6, 681",
volume = "46"
}

Ristić, D., Vučurović, I., Stanković, I., Vučurović, A., Zečević, K.,& Krstić, B.. (2018). Kompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze. in Biljni lekar
Univerzitet u Novom Sadu - Poljoprivredni fakultet - Departman za zaštitu bilja i životne sredine., 46(6).

Ristić D, Vučurović I, Stanković I, Vučurović A, Zečević K, Krstić B. Kompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze. in Biljni lekar. 2018;46(6):null-690..

Ristić, Danijela, Vučurović, Ivan, Stanković, Ivana, Vučurović, Ana, Zečević, Katarina, Krstić, Branka, "Kompleks virusa prouzrokovača uvijenosti lišća vinove loze" in Biljni lekar, 46, no. 6 (2018).